Njihova nagrada kod Gospodara njihova su bašče Adna kroz koje će teći rijeke, u kojima će boraviti vječno i zauvijek! Allah će njima biti zadovoljan, a i oni će biti zadovoljni Njime! – Postoji dvojako mišljenje u vezi sa ovim riječima, pa jedni vele da se ovo odnosi na dunjaluk, a drugi na Ahiret. Njihovo zadovoljstvo Allahom na dunjaluku je zadovoljstvo Njegovom odredbom i Njegovom vjerom. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Okusio je slast imana onaj ko je zadovoljan Allahom Gospodarom, islamom vjerom i Muhammedom poslanikom!" Njihovo zadovoljstvo na Ahiretu je zadovoljstvo onim što će na Ahiretu dobiti od nagrada ili Allahovo zadovoljstvo prema njima jer se u hadisu navodi da će Allah upitati: O, stanovnici Dženneta, želite li da vam nešto povećam?" Odgovorit će: Gospodaru naš, šta da više poželimo kad si nam dao ono što nikome drugome nisi dao?!" Uzvišeni će tada reći: Kod Mene ima vrjednije i od toga! To je Moje zadovoljstvo, pa se nikada na vas neću rasrditi!" To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga. – Ove riječi su dokaz za veliku vrijednost straha prema Uzvišenom Allahu (hašjet). Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Strah prema Allahu je glava svake mudrosti!"

Sura EZ-ZELZELE (Zemljotres)

Objavljena u Medini; sadrži 8 ajeta; objavljena poslije sure en-Nisa.

Kada se Zemlja potrese žestokim potresom svojim – Infinitiv zilzāl je spomenut radi naglašavanja strahote, pa kao da je rečeno: potresom koji dolikuje Zemljinoj velikoj obimnosti;

i kada Zemlja izbaci terete svoje – tj. mrtvace koji su u njenoj utrobi, a to će biti prilikom drugog puhanja u Rog. Veli se: kada izbaci riznice svoje, a što je slabo mišljenje (daif), jer će riznice biti
izbačene u vrijeme Dedždžala;

i uzvikne čovjek – Moguće je da se pod čovjekom misli na ljudsku vrstu ili samo na nevjernike,
jer će toga Dana svaki nevjernik vidjeti ono što nije računao: "Šta joj je?!"

Toga dana ona će kazivati vijesti svoje – Ovo je, zapravo, izraz za ono što će se dešavati od njenih strahota, tako da se radi o prenesenom značenju (medžaz), pod njenim kazivanjem se misli na govor stanja. Veli se: Njeno kazivanje je njeno svjedočenje za ono što su ljudi na njoj radili, pa se u tom slučaju radi o stvarnom govoru;

jer će jē Gospodar tvoj nadahnuti. – Evhā lehā je u značenju evhā ilejhā. Spomenuti vahj može
označavati nadahnuće ili govor posredstvom meleka.

Tog Dana će se pojaviti ljudi – iz kaburova; odvojeno – tj. veoma različitih stanja (raznih grupa); da im se pokažu djela njihova,

pa onaj ko bude uradio koliko trun dobra – a pogotovo ono što je veće od toga; vidjet će ga – a viđenje je ovdje izraz za nagrađivanje. Ovaj ajet se odnosi na vjernike, jer nevjernici neće biti nagrađeni na Ahiretu za svoja dobra djela s obzirom da im nisu primljena. Sljedbenici ehl-i sunneta na osnovu ovoga ajeta dokazuju da ni jedan vjernik neće ostati vječno u Vatri, jer ako bi vječno ostao u Vatri, ne bi vidio nagradu za svoj iman i dobra djela. Prenosi se da je Aiša, r.a., kao sadaku podijelila jednu bobu grožđa, a kada su joj zbog toga prigovorili, upitala je: Koliko u njoj ima trunčica (miskāle zerretin)?" Opet, neki čovjek je čuo ovaj ajet od Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: Dovoljan mi je Allah! Nemam potrebu slušati nešto preko ovoga!";

a onaj ko bude uradio koliko trun zla - vidjet će ga! – Ove riječi imaju općenito značenje u odnosu na nevjernike. Što se tiče vjernika, oni neće biti kažnjavani za svoje grijehe, osim u šest slučajeva: 1) ako njihovi grijesi budu veliki (kebāir), 2) ako umru prije pokajanja za njih, 3) ako njihova dobra djela ne budu teža na vagi od loših, 4) ako za njih ne bude primljen zagovor (šefāat), 5) ako ne budu od onih koji su zaslužili oprost nekim djelom poput učesnika Bedra i 6) ako im Allah, dž.š., ne oprosti. Vjernikgrješnik je u Allahovoj volji, pa ako htjedne, kaznit će ga, a ako htjedne, oprostit će mu.

Sura EL-ADIJAT (Oni koji jure)

Objavljena u Mekki; sadrži 11 ajeta; objavljena poslije sure el-Asr.

Tako mi onih koji dahćući jure – Jedni učenjaci smatraju da se pod ādijāt, mūrijāt i mugīrāt misli na konje, a drugi na deve. Opet, ako se misli na konje, jedni smatraju da se misli na konje mudžahida, a drugi općenito na sve konje. A ako se misli na deve, jedni smatraju da se misli na deve koje su učetvovale u bici na Bedru, drugi na deve na kojima jašu mudžahidi, treći na deve hadžija, a četvrti na deve u općenitom smislu;

pa varnice vrcaju,

i napadaju zorom – jer prepad obično biva u zoru;

i dižu tada prašinu,

pa u njoj upadaju u gomilu! – Neki smatraju da se pod gomilom misli na ljude (neprijatelje), a
drugi na Muzdelifu (prilikom obavljanja hadždža) jer se ona naziva džem'.

Zaista je čovjek Gospodaru svome nezahvalan – Kenūd znači kefūr li'n-ni'meti, tj. nezahvalan na blagodatima. Znači: Čovjek je na blagodatima svoga Gospodara nezahvalan. Pod čovjekom se misli na ljudsku vrstu, ili kako neki vele: na grješnika, ili, pak, kako kažu neke sufije: na onoga ko robuje Allahu, dž.š., radi protuusluge (ala ived);

i sm je on tome, uistinu, svjedok,

i on je, u ljubavi prema imetku – Hajr ovdje znači imetak, slično kako se navodi i u 180. ajetu sure el-Bekare: ako ostavlja imetak; žestok! – Čovjek žestoko voli imetak, pa je ovo pokuda ljubavi prema imetku i kuđenje pohlepe. Veli se: šedid je u značenju - škrt, tj. da je čovjek iz ljubavi prema imetku tvrdica. Prvo mišljenje je očiglednije (azher).

A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u kaburovima,

Njihova nagrada kod Njihova Gospodara su: edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti: Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga.

Komentar ajeta:

...edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti", tj. bez prekida i prestanka.

"...Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni." Zadovoljstvo Allahovo njima veća je nagrada od neprekidnih blagodati i uživanja koje će im biti date na vječno uživanje. "...a i oni će biti Njime zadovoljni", tj. zadovoljni blagodatima koje će im na vječno uživanje dati.

"To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga", tj. ovu nagradu će dobiti onaj ko se Allaha bude bojao i robovao Mu kao da Ga gleda.

Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /674/ "Hoćete li da vam kažem ko je najbolje stvorenje?" Rekli su: "Hoćemo, Allahov Poslaniče." Rekao je: "Čovjek koji se, na Allahovom putu, drži uzde svoga konja i koji, kad god zatreba uzjaše na njega." "Hoćete li da vam kažem ko je najbolje stvorenje?" Rekli su: "Hoćemo, Allahov Poslaniče." Rekao je: "Čovjek koji čuva svoju stoku, klanja /propisane/ namaze i daje zekat." "Hoćete li da vam kažem ko je najgore stvorenje?" Rekli su: "Hoćemo, Allahov Poslaniče." Rekao je: "Čovjek od koga se u Allahovo ime traži da nešto da (podijeli), a on u Njegovo ime ne daje."

Sura EZ-ZELZELE (Zemljotres)

Kad se Zemlja najžešćim potresom svojim zatrese

Komentar ajeta:

Ibn-Abbas kaže da riječi Uzvišenog:

"Kada se Zemlja najžešćim potresom svojim zatrese", znače: Kad ga odozdo pokrene

i kada Zemlja izbaci terete svoje

Komentar ajeta:

kad iz sebe mrtve izbaci. Ovakvo mišljenje zastupa više ranijih učenjaka. U ovom značenju, Uzvišeni na drugom mjestu kaže:

"I kada se Zemlja rastegne i izbaci ono što je u njoj i potpuno se isprazni." (84:3 i 84:4)

U Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrea navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /675/ "Zemlja će svoja blaga izbacivati u vidu zlatnih i srebrenih stupova. Ubica će doći i reći: 'Zbog ovoga sam ubijao.' Zatim će doći onaj koji je prekidao rodbinske veze i reći: 'Zbog ovoga su prekinute moje rodbinske veze.' Zatim će doći kradljivac i reći: 'Zbog ovoga su mi odsječene ruke.' Zatim će biti pozvani, ali niko ništa neće uzimati."

čovjek uzvikne: 'Šta joj je?

Komentar ajeta:

tj. začudit će joj se kako je, nakon što je bila mirna i stabilna, postala uznemirena. Zatim će iz svoje utrobe izbaciti sva ranije i kasnije pomrla tijela.

toga Dana će ona vijesti svoje kazivati

Komentar ajeta:

kazivat će šta je sve na njoj činjeno.

Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea navodi da je rekao: /676/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je proučivši ajet:

'..toga Dana će ona vijesti svoje kazivati', rekao: 'Znate li šta su njene vijesti?' Rekli su: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', pa je rekao: 'Njene vijesti bit će da će svakom čovjeku i ženi svjedočiti šta su na njoj počinili i govoriti: 'Taj i taj je tada i tada uradio to i to.' To će biti njene vijesti i kazivanje.'" Ovaj hadis prenosi i Et-Tirmizi i kaže: "Ovo je hasen, sahih i garib hadis."

jer će joj Gospodar tvoj narediti

Komentar ajeta:

naredit će joj da se rascijepi pa će se rascijepiti, i da govori pa će govoriti.

Toga Dana ljudi će se odvojeno pojaviti da im se pokažu djela njihova

Komentar ajeta:

"Toga Dana ljudi će se odvojeno pojaviti", tj. u različitim grupama i skupinama, sretni i nesretni", "...da im se pokažu djela njihova", tj. da vide šta su radili i budu nagrađeni za dobro dobrim, a kažnjeni za zlo zlim.

Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet će ga

Komentar ajeta:

Imam Ahmed preko El-Hasana navodi da je /677/ Sasaa ibn Muavija, El-Ferezdekov amidža došao Božijem Poslaniku, s.a.v.s., i da mu je proučio:

"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga", pa je rekao: "Dovoljno mi je ovo da drugo ništa nisam čuo."

U Buharijinom Sahihu nalazi se hadis u kome stoji: /678/ "Sačuvajte se od Vatre, makar sa jednom polovicom hurme, ili lijepom riječi!"

U Buharijinom Sahihu, također, stoji hadis u kome se kaže: /679/ "Nipošto ne potcijeni učinjeno dobro, ma koliko sitno bilo; makar da isprazniš kofu vode u sud onoga ko traži vodu, ili da svoga brata sretneš vedra i nasmijana lica."

U vjerodostojnom hadisu, također, stoji: /680/ "O žene, vjernice! Neka nipošto komšinica ne potcjenjuje pruženu pomoć od svoje komšinice, makar to bio ovčiji papak!"

U jednom drugom hadisu stoji: /681/ "Podajte prosjaku makar izgorjeli papak!"

a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga.

Komentar ajeta:

Imam Ahmed od Aiše prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao običaj reći:/682/ "Aiša, nipošto ne potcijeni sitne grijehe! I za njih će neko pred Allahom tražiti svoje pravo."

Imam Ahmed od Abdullah ibn Mesuda navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /683/"Čuvajte se potcjenjivanja sitnih grijeha. Oni se nagomilavaju dok čovjeka ne unište..."

Sura EL-ADIJAT (Oni koji dahćući jure)

Tako mi onih koji dahćući jure

Komentar ajeta:

Uzvišeni se kune konjima koji, kad krenu na Njegovom putu, jure i dašću. Dahtanje je glas koji pružaju konji dok jure.

pa varnice vrcaju

Komentar ajeta:

kad potkovicama svojima udaraju o kamen pa sijevaju varnice.

i zorom napadaju.

Komentar ajeta:

(684) Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad bi htio napasti, u zoru bi osluškivao čuje li se ezan, pa ako ga ne bi čuo, napao bi. "...i dižu tada prašinu", tj. prašinu iza konja na bojnom polju.

"...pa u njoj u gomilu upadaju", tj. svi zajedno na mjesto gdje je neprijatelj navale. Ali ibn Ebi-Talib kaže da se pod ovim misli na kamile. Kad je Ibn-Abbas rekao da se pod ovim misli na konje, to je čuo Ali, pa je Ibn-Abbasu rekao: "U Bici na Bedru mi nismo imali konja, ako izuzmemo dva konja koja su imali Ez-Zubejr i El-Mikdad. Kako se onda na pod "onima koji jure" može misliti na konje koji dašću? Pod "onima koji jure", misli se na pokret /hadžija/ sa Arafata na Muzdelifu koji kad dođu na Muzdelifu zapale vatre" Ibn-Abbas kaže: "Odustao sam od svoga mišljenja i prihvatio ono kako je rekao Ali, r.a." Ibn-Džerir kaže: "Ispravno mišljenje je da se pod ovim misli na konje koji svojim kopitama, kad trče izazivaju varnice."1

1 Mi dijelimo mišljenje sa Ibn-Abbasom, da se ovdje radi o konjima, čak i u slučaju da je tačno, da je na Alijine riječi, da se radi o kamilama kad sa Arefata krenu prema Muzdelifi, to je opis drugačiji nego što stoji u ajetu ovog poglavlja, samim tim što kamile svojim kopitama ne izazivaju varnice. Drugi razlog za ovakvo shvatanje je taj što je pokret sa Arefata na Muzdelifu poslije zalaska Sunca, dok se u ajetima govori:

"pa varnice vrcaju i zorom napadaju."

- Tumačenje da se pod "pa varnice vrcaju" misli na ljude, kad na Muzdelifi upale vatre, jeste sporno, jer da se misli na ljude bilo bi rečeno a ne

kako stoji u ajetu.

- Riječi Uzvišenog: "i zorom napadaju" same po sebi podrazumijevaju brzinu, jer napad na neprijatelja mora biti brz i iznenadan, dok pokret /ljudi/ sa Arafata na Muzdelifu i odatle na Minu, to ne podrazumijeva. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je muslimanima naredio da se kreću mirmo i dostojanstveno, a to je suprotno onome što podrazumijeva iznenadan prepad na neprijatelja. Tako se na osnovu gore iznesenog može zaključiti da se, a Allah, opet, najbolje zna, u gornjim ajetima misli na konje, a ne na kamile.

i dižu tada prašinu

Komentar ajeta:

tj. prašinu iza konja na bojnom polju.

pa u njoj u gomilu upadaju

Komentar ajeta:

svi zajedno na mjesto gdje je neprijatelj navale. Ali ibn Ebi-Talib kaže da se pod ovim misli na kamile. Kad je Ibn-Abbas rekao da se pod ovim misli na konje, to je čuo Ali, pa je Ibn-Abbasu rekao: "U Bici na Bedru mi nismo imali konja, ako izuzmemo dva konja koja su imali Ez-Zubejr i El-Mikdad. Kako se onda na pod "onima koji jure" može misliti na konje koji dašću? Pod "onima koji jure", misli se na pokret /hadžija/ sa Arafata na Muzdelifu koji kad dođu na Muzdelifu zapale vatre" Ibn-Abbas kaže: "Odustao sam od svoga mišljenja i prihvatio ono kako je rekao Ali, r.a." Ibn-Džerir kaže: "Ispravno mišljenje je da se pod ovim misli na konje koji svojim kopitama, kad trče izazivaju varnice."

Mi dijelimo mišljenje sa Ibn-Abbasom, da se ovdje radi o konjima, čak i u slučaju da je tačno, da je na Alijine riječi, da se radi o kamilama kad sa Arefata krenu prema Muzdelifi, to je opis drugačiji nego što stoji u ajetu ovog poglavlja, samim tim što kamile svojim kopitama ne izazivaju varnice. Drugi razlog za ovakvo shvatanje je taj što je pokret sa Arefata na Muzdelifu poslije zalaska Sunca, dok se u ajetima govori:

"pa varnice vrcaju i zorom napadaju."

- Tumačenje da se pod "pa varnice vrcaju" misli na ljude, kad na Muzdelifi upale vatre, jeste sporno, jer da se misli na ljude bilo bi rečeno a ne

kako stoji u ajetu.

- Riječi Uzvišenog: "i zorom napadaju" same po sebi podrazumijevaju brzinu, jer napad na neprijatelja mora biti brz i iznenadan, dok pokret /ljudi/ sa Arafata na Muzdelifu i odatle na Minu, to ne podrazumijeva. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je muslimanima naredio da se kreću mirmo i dostojanstveno, a to je suprotno onome što podrazumijeva iznenadan prepad na neprijatelja. Tako se na osnovu gore iznesenog može zaključiti da se, a Allah, opet, najbolje zna, u gornjim ajetima misli na konje, a ne na kamile.

čovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan

Komentar ajeta:

tj. nezahvalan na blagodatima svoga Gospodara. El-Kenud značI isto što i el-kefur . El-Hasan kaže da se u ovakve ubraja onaj koji nabraja nedaće, a zaboravlja Allahove blagodati.

i sam je on, doista, svjedok toga

Komentar ajeta:

Sam čovjek je svjestan da je nezahvalan.

i on je, zbilja za bogatstvom pohlepan

Komentar ajeta:

Čovjek pretjerano voli bogatstvo, ili, žudi za njim i škrt je zato što mu je imetak drag. I jedno i drugo shvatanje značenja ovog ajeta je ispravno. Podstičući na skromnost na ovom svijetu i pobuđujući želju za onim svijetom,

A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u grobovima

Komentar ajeta:

Kad iz grobova mrtvi ustanu