Sura EL-FEDŽR (Zora)

Objavljena u Mekki; sadrži 30 ajeta; objavljena poslije sure el-Lejl.

Tako mi zore – Uzvišeni Allah se kune zorom koja se pojavljuje svakog dana. Veli se: Pod ovom zakletvom se misli na sabah-namaz, ili na zoru u petak, a nema dokaza za ove specifikacije. Još se veli da se misli na pucanje izvora iz stijena, a što je nesuvislo mišljenje (beid). Prvo značenje je najočiglednije i najpoznatije (azher ve ešher);

i deset noći – a to su, prema mišljenju većine učenjaka, prvih deset noći mjeseca zu'l-hidždžeta. Veli se: Misli se na prvih deset dana mjeseca muharrema u kojima se nalazi dan Ašure, ili na posljednjih deset dana mjeseca ramazana;

i parnih i neparnih – Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao da se pod izrazom eš-šef' misli na prvi dan Kurban-bajrama, a pod izrazom el-vetr na dan Arefata, kao što se od njega prenosi i da je rekao da se misli na pet dnevih namaza od kojih su neki parnih rekjata, a neki neparnih. Veli se da se pod parnim misli na nafile namaze koje se klanjaju po dva rekjata, a da je neparan poznati jedan rekjat vitr-namaza. Još se spominje: eš-šef' je svijet, a el-vetr je Allah, jer je On jedan. Par su Adem i Havva, a nepar je Uzvišeni Allah. Par su Saffa i Merva, a nepar je Kjaba. Parnih su kapije Dženneta (kojih ima osam), a neparnih su kapije Džehennema (kojih je sedam). Par je hadž kiran, a nepar hadž ifrad. Parni su parni brojevi, a neparni su neparni brojevi;

i noći kada prolazi – tj. odlazi;

zar to nije zakletva pametnom?! – Ovo pitanje je, zapravo, skretanje pažnje kojim se ukazuje na veličinu ovih zakletvi. Odgovor na zakletvu je izostavljen, a značenje mu je: Allah će kazniti nevjernike! - jer na to ukazuje ono što je u nastavku spomenuto u vezi sa kažnjavanjem Ada, Semuda i Faraona.

Zar ne znaš šta je uradio Gospodar tvoj sa Adom,

sa stanovnicima Irema – a to je pleme Ad koje je nazvano po njihovom pradjedu. Veli se i da je Irem ime za njihov grad; puna palača na stubovima – Ibn Abbas smatra da je ovo, zapravo, alegorija (kinaje) za njihova izuzetno visoka tijela, a veli se i da se misli na njihove dvorce i palače;

kojima nije bilo ravna ni u jednoj zemlji – jer je to bio najljepši grad na svijetu. Prenosi se da ga je dao sagraditi Šeddad bin Ad u vremenu od tri stotine godina, a koji je lično živio devet stotina godina. Dvorci su bili od zlata i srebra, a stubovi od topaza i jakuta. Grad je obilovao drvećem i tekućim vodama. Još se navodi da je Šeddad čuo za Džennet, pa je htio da izgradi njemu slično mjesto. Nakon što je završio sa svojom nakanom, poveo je svoje sunarodnjake u taj grad. Na putu do njega, Allah, dž.š., ih je uništio jednim krikom. Ovaj grad se nalazio u Jemenu;

i Semudom, koji je klesao stijene u dolini,

i Faraonom, koji je šatore imao – tumačenje ovih riječi smo naveli u suri Davud, tj. Sād;

koji su – zamjenica se odnosi na Ad, Semud i Faraona; bili obijesni na zemlji,

i umnožili na njoj nered,

pa je spustio na njih Gospodar tvoj bič kazne?! – Ibn Atijje veli da je bič metafora (istiare) za kaznu jer se u tome izrazu podrazumijeva ponavljanje za razliku od mača i ostalog. Zamahšeri smatra da je bič aluzija na dunjalučku kaznu jer je ona lakša od ahiretske kao što je bič lakši od ubistva.

Zaista je Gospodar tvoj u zasjedi! – Ovo je izraz za Allahovu prisutnost znanjem u svakom mjestu i u svakom vremenu. Uzvišeni motri svakog čovjeka i niko Mu od nevjernika i silnika ne može umaći. Ovo je prijetnja (tehdid) svim nevjernicima. El-Mirsād je mjesto zasjede.

Čovjek – Veli se da se misli na Utbea b. Ebi Rebia, međutim, izraz obuhvata svakog onoga ko ima navedena svojstva; kada hoće da ga iskuša Gospodar njegov – Iskušenje je radi uspostavljanja dokaza, a Allah, dž.š., je o čovjekovom postupku znao i prije iskušavanja; pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: "Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!"

A kad mu, da bi ga iskušao, oskudnom učini opskrbu njegovu, onda rekne: "Gospodar moj me je ponizio!" – Na početku slijedećeg ajeta Uzvišeni Allah riječcom kellā (Ne) odbacuje čovjekove riječi Gospodar moj je prema meni plemenito postupio kao i riječi Gospodar moj me je ponizio. Zašto Allah, dž.š., odbacuje ova dva čovjekova iskaza? Ovo pitanje ima dva objašnjenja. Prvo: Riječi Gospodar moj je prema meni plemenito postupio čovjek izgovara s ohološću, na način hvalisanja, a ne zahvaljivanja, a riječi Gospodar moj me je ponizio na način žaljenja na Uzvišenog Allaha, bez pokazivanja sabura i prepuštanja Allahovoj odredbi. Zbog toga je došlo ovo odbacivanje čovjekovih riječi. Čovjek bi trebao biti zahvalan na blagodatima, a strpljiv na belajima i neugodnostima. Drugo objašnjenje: Čovjek uzima u obzir samo dunjaluk, pa misli da je širina opskrbe počast, a da je oskudna opskrba poniženje, a to nije tako. Allah, dž.š., često daje široku opskrbu Svojim neprijateljima, a oskudnu opskrbu Svojim prijateljima. Zbog toga mudri Allah negira uzimanje u obzir dunjaluka, a zanemarivanje Ahireta.

Ne – odbacivanje prethodno navedenih čovjekovih riječi; nego vi ne ukazujete pažnju siročetu – Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Najdraža kuća Allahu je ona u kojoj se nalazi siroče sa kojim se plemenito ophodi!";

i jedan drugog ne podstičete – a onaj koji drugog ne podstiče svakako i sm to ne radi; da se nahrani siromah,

i jedete nasljedstvo pohlepno – pa jedete i svoj i tuđi miraz, jer Arapi nisu ništa ostavljali u nasljedstvo svojim kćerima i djeci nego samo odraslim muškarcima;

i volite bogatstvo pretjerano! – Ovo je prekoravanje svojstva pohlepe.

Ne, ne! Kada se Zemlja u komadiće zdrobi – pa planine nestanu i Zemlja postane ravna. Drobit će se na sve sitnije i sitnije komade (dekken dekka);

i kada dođe Gospodar tvoj – Oni koji daju tumačenje ovakvim iskazima vele da će doći Allahova zapovijed i Njegova vlast. Munzir b. Seid je rekao: Znači da će se Allah tada pojaviti i obznaniti ljudima." Ovaj i ovom slični ajeti spadaju u tzv. teška mjesta (muškilāt) u koja moramo vjerovati bez tekjifa (prilagođavanja ili objašnjenja kakvoće atributa Uzvišenog Allaha) i temsila (navođenja primjera i predodžbi za atribute Uzvišenog Allaha); a meleci budu sve red do reda – oko Zemlje;

i kad se privede tog dana – kijametskog; Džehennem – kojeg će vući sa 70 hiljada povodaca, a na svakom od tih povodaca će biti 70 hiljada meleka, kako je izvijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; tada će se dosjećati čovjek – svojih djela na dunjaluku, i kajati se za svoje propuste i grijehe; a šta će mu tada koristiti dosjećanje?!

Sura EL-FEDŽR (Zora)

Tako mi zore

Komentar ajeta:

Tako mi svitanja. Ovdje se naročito misli na zoru prvog dana Kurban bajrama.

i deset noći

Komentar ajeta:

Prvih deset noći mjeseca zul-hidžeta. Buhari u svom Sahihu od Ibn Abbasa prenosi predanje koju pripisuje Poslaniku, a.s., (merfu), u kome se kaže:/622/. "Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže, od onih u zul-hidždžetu, tj. njegovih prvih deset dana." Upitali su: "I od borbe na Allahovom putu?" rekao je: "I od borbe na Allahovom putu. Jedino je bolji postupak čovjeka koji se uputi sa svojim životom i imetkom pa izgubi i jedno i drugo.

i parnog i neparnog

Komentar ajeta:

Imam Ahmed od Džabira prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /623/ "Deset je deseti zul-hidže, (dan Kurban - bajrama), neparni je dan Arefata, a parni prvi dan Kurban - bajrama, jer je on deseti dan u mjesecu.

i noći kada nastaje

Komentar ajeta:

Ibn-Abbas kaže: "Kad odlazi." Neki drugi kažu: "Kad prolazi." Ikrime kaže da to znači: "Tako mi noći boravka na Muzdelifi kad se zajedno klanjaju akšam i jacija." Ibn Ebi-Hatim od Abdullaha ibn Amra prenosi da je čuo Muhammeda ibn Kab el-Kuerzija da je u pogledu riječi Uzvišenog:"...i noći kad nestaje", rekao: "Požuri putniče, i nipošto ne dozvoli da zanoćiš, a da zajedno ne klanjaš akšam i jaciju!"

zar to pametnom zakletva nije

Komentar ajeta:

Ovdje je za razumnog upotrijebljen izraz "hidžr" jer razum sprečava čovjeka da se upušta u riječi i djela koja mu, kao razumnom biću, ne dolikuju. Ovo je, istovremeno, i zakletva vremenom obreda (ibadetima) i samim obredima poput hadža, namaza i slično, čime se bogobojazni i Allahu pokorni robovi, približavaju.

Zar ne znaš šta je Gospodar tvoj sa Adom uradio

Komentar ajeta:

Ovdje se radi o precima Ada, o prvim pripadnicima Ada, potomcima Ad ibn Irema ibn Us ibn Sam ibn Nuh, a.s., kojima je Uzvišeni poslao Huda, a.s., koga su u laž ugonili i prema njemu bili neposlušni, pa ga je Allah, sa onima između njih koji su sa njim vjerovali, spasio, a ostale uništio silovitim, ledenim vjetrom. O njima Allah iznosi kazivanje u Kuranu časnom da bi iz njihovog stradanja pravovjerni uzeli pouku.

s Iremom, posjednicima stupova

Komentar ajeta:

Ovo je dodatno objašnjenje o narodu koji je kažnjen. Katade i Es-Suddi u vezi sa ovim kažu: "Irem je porodica (dinastija) kraljevine Ada." Ovakvo mišljenje je dobro. Riječi Uzvišenog: "...zatil-imad", tj. bili su visokog rasta. Jedni kažu da imad znači kuće koje su gradili, drugi da su to stupovi na kojima su građene te kuće. Bilo kako bilo, bilo ovo ili ono mišljenje ispravno, jedno je sigurno - to je bio jedan od naroda (plemena) koji se u Kuranu, zajedno sa Semudom, spominje na više mjesta, kao što je slučaj i sa ovim poglavljem, a Allah, opet, najbolje zna... A nije riječ o narodu ili kraju u kojem su živjeli. Na ovo skrećemo pažnju zato, da se ne bi obmanjivalo pretjerivanjima u koja se, u opisu grada spomenutim pod imenom

"... Irem zatu-l-imad", u tumačenju ovog ajeta, upuštaju mnogi komentatori Kur'ana, pa kažu da su njegovi blokovi bili zlatni i srebreni, a palate, kuće, vrtovi i pijesak u njemu od dragog kamenja i bisera. Opsujući ovaj grad oni dalje kažu da mu je zemlja bila od mošusa, da su se kroz njega razlijevale rijeke, da su mu plodovi sami opadali, da su mu zidine, iako ih niko nije dozivao, niti im se odazivao, same zviždale, te da se premještao s jednog mjesta na drugo, pa se pojavljivao, čas u Šamu, čas u Jemenu, čas u Iraku, a čas na nekom drugom mjestu. Sve su ovo priče i legende preuzete iz israilijata koje su izmišljali bezbožnici da bi se ismijavali maloumnim ljudima koji im sve vjeruju. Postoje i druge priče o ovom gradu o kojima nije potrebno detaljnije govoriti, jer ništa što je u njima nije tačno. Ove i druge slične priče o kojima govore mnogobrojni prevaranti koji tvrde da se pod zemljom nalaze zlatni i srebrni mostovi, razni dragulji, drago kamenje, biseri i veliki kamen mudrosti, ali se do njih, zbog raznih prepreka ne može doći, nemaju nikakva osnova. Oni time samo obmanjuju naivne i maloumne da bi se dograbili tuđeg bogatstva i trošili ga na razne opojne biljke i druge gluposti. Sigurno je da su u zemljinoj utrobi pohranjeni ostaci i brojne riznice iz perioda džahilijeta i islama i da je moguće da neko neka od njih otkrije, ali ono o čemu ovi govore je čista laž i izmišljotina i nije ništa od toga što oni tvrde tačno. Uzvišeni Allah je od svega toga čist i On upućuje na ono što je ispravno.

kojima slični nisu stvoreni

Komentar ajeta:

Ovo je dodatno objašnjenje o narodu koji je kažnjen. Katade i Es-Suddi u vezi sa ovim kažu: "Irem je porodica (dinastija) kraljevine Ada." Ovakvo mišljenje je dobro. Riječi Uzvišenog: "...zatil-imad", tj. bili su visokog rasta. Jedni kažu da imad znači kuće koje su gradili, drugi da su to stupovi na kojima su građene te kuće. Bilo kako bilo, bilo ovo ili ono mišljenje ispravno, jedno je sigurno - to je bio jedan od naroda (plemena) koji se u Kuranu, zajedno sa Semudom, spominje na više mjesta, kao što je slučaj i sa ovim poglavljem, a Allah, opet, najbolje zna... A nije riječ o narodu ili kraju u kojem su živjeli. Na ovo skrećemo pažnju zato, da se ne bi obmanjivalo pretjerivanjima u koja se, u opisu grada spomenutim pod imenom

"... Irem zatu-l-imad", u tumačenju ovog ajeta, upuštaju mnogi komentatori Kur'ana, pa kažu da su njegovi blokovi bili zlatni i srebreni, a palate, kuće, vrtovi i pijesak u njemu od dragog kamenja i bisera. Opsujući ovaj grad oni dalje kažu da mu je zemlja bila od mošusa, da su se kroz njega razlijevale rijeke, da su mu plodovi sami opadali, da su mu zidine, iako ih niko nije dozivao, niti im se odazivao, same zviždale, te da se premještao s jednog mjesta na drugo, pa se pojavljivao, čas u Šamu, čas u Jemenu, čas u Iraku, a čas na nekom drugom mjestu. Sve su ovo priče i legende preuzete iz israilijata koje su izmišljali bezbožnici da bi se ismijavali maloumnim ljudima koji im sve vjeruju. Postoje i druge priče o ovom gradu o kojima nije potrebno detaljnije govoriti, jer ništa što je u njima nije tačno. Ove i druge slične priče o kojima govore mnogobrojni prevaranti koji tvrde da se pod zemljom nalaze zlatni i srebrni mostovi, razni dragulji, drago kamenje, biseri i veliki kamen mudrosti, ali se do njih, zbog raznih prepreka ne može doći, nemaju nikakva osnova. Oni time samo obmanjuju naivne i maloumne da bi se dograbili tuđeg bogatstva i trošili ga na razne opojne biljke i druge gluposti. Sigurno je da su u zemljinoj utrobi pohranjeni ostaci i brojne riznice iz perioda džahilijeta i islama i da je moguće da neko neka od njih otkrije, ali ono o čemu ovi govore je čista laž i izmišljotina i nije ništa od toga što oni tvrde tačno. Uzvišeni Allah je od svega toga čist i On upućuje na ono što je ispravno.

i Semud, koji su stijene u dolini klesali

Komentar ajeta:

Ibn-Abbas kaže: "klesao i dubio", a Ibn-Ishak: "Bili su to Arapi koji su strahovali u 'Vadi-l-Kura.

i Faraonom, koji je vojsku imao

Komentar ajeta:

Od Ibn-Abbasa prenosi se da je rekao: "El-evtad ovdje znači vojnici koji su učvršćivali njegovu vlast." Sabit el-Benani od Ebu-Rafia prenosi da je rekao: "Faraon je prozvan vlasnikom kočića"

Zato što je naredio da se njegova žena koja je bila vjernica sveže za četiri šatorska kočića i da joj se na leđa stavi veliko kamenje sve dok nije umrla.

koji su na zemlji zulum provodili

Komentar ajeta:

Narodi Ad, Semud i Faraonov narod bili su okrutni i neposlušni, čineći nered po Zemlji i uznemiravajući ljude.

I smutnje na njoj umnožili

Komentar ajeta:

Narodi Ad, Semud i Faraonov narod bili su okrutni i neposlušni, čineći nered po Zemlji i uznemiravajući ljude.

pa je Gospodar tvoj bič patnje na njih spustio

Komentar ajeta:

Na njih je s neba sručio kaznu koja se nije mogla od nasilničkog naroda odvratiti.

Gospodar tvoj motri stalno

Komentar ajeta:

Ibn-Abbas kaže da to znači da On sve čuje i sve vidi, tj. motri Svoja stvorenja što i kako rade i svakog nagrađuje ili kažnjava prema njegovu trudu. Svakome će pravedno presuditi i svakog nagraditi, ili kazniti prema onome što je zaslužio. Njemu nije svojstvena nepravda.

A čovjek, kada ga Gospodar njegov iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: 'Gospodar moj mene je počastvovao

Komentar ajeta:

Uzvišeni Allah pobija uvjerenje nekih Svojih robova da im je ukazao počast kada im da obilnu opskrbu, a da su poniženi kada im blagodati uskrati.

A kad ga iskuša i opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: 'Gospodar moj me je ponizio

Komentar ajeta

Pa kaže: "A nije tako!", tj. nije tako kako vi mislite, jer Allah daje imetak i onome koga voli i onome koga ne voli, kao što daje oskudicu i onome koga voli i onome koga ne voli, nego se radi o pokornosti Allahu i u jednom i u drugom slučaju, pa da, ako je bogat, Allahu još više zahvaljuje, a ako je siromašan, strpljivo to podnosi, (pokorava se i čuva grijeha).

"A onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada."(65:2-3)

A nije tako! Vi pažnju siročetu ne ukazujete

Komentar ajeta:

U ovim riječima Uzvišenog je naredba da se prema siročetu lijepo postupa. Abdullah ibn Mubarek od Ebu-Hurejrea prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /624/ "Najbolja muslimanska kuća je ona u kojoj se lijepo postupa prema siročetu, a najgora muslimanska kuća je ona u kojoj se loše postupa prema siročetu." Zatim je pokazao svoja dva prsta i rekao: /625/ "Ja i skrbnik siročeta ćemo u Džennetu biti jedan do drugoga, ovako." Ebu-Davud od Sehl ibn Seida prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ja i skrbnik siročeta smo kao ova dva prsta u Džennetu, jedan do drugog", pokazavši kažiprst i srednji prst."

i da se puki siromah nahrani - jedan drugoga ne podstičete

Komentar ajeta:

Jedni drugima ne naređujete da se bijednici i siromasi paze i prema njima čini dobročinstvo.

a nasljedstvo pohlepno jedete

Komentar ajeta:

Ovdje (El-miras) znači naslijedstvo "...pohlepno", tj. ne gledajući je li dozvoljeno ili zabranjeno.

i bogatstvo pretjerano volite

Komentar ajeta:

Previše i prekomjerno.

Uistinu! Kada se Zemlja u komadiće zdrobi

Komentar ajeta:

Kada se Zemlja i brda zaravnaju, a stvorenja iz grobova pred Gospodara svoga ustanu.

i kada dođe Gospodar tvoj, a meleki budu sve red do reda

Komentar ajeta:

Da presudi, kako On hoće među Svojim stvorenjima, dok se meleki ispred Njega budu postrojavali, sve red do reda.

i kada se tog Dana primakne Džehennem, tada će se čovjek sjetiti - a rašta mu je sjećanje

Komentar ajeta:

Džehennem će toga Dana biti primaknut (predočen) a imat će sedamdeset hiljada povodaca, a svaki povodac će tegliti sedamdeset hiljada meleka." "...tada će se čovjek sjetiti", tj. svojih djela koja je ranije i kasnije činio.

"...a rašta mu je sjećanje?!", tj. kako mu može tada sjećanje koristiti?