El-Bekara

Reći će – Vanjsko značenje ovoga glagola (sejekulu) ukazuju na to da je ovo obznana o njihovim riječima prije nego što su ih izrekli, ali Ibn Abbas veli da je ovaj ajet objavljen nakon što su oni izrekli svoje riječi; suludi među ljudima: - Ovdje se misli na jevreje, ili mnogobošce, ili licemjere; "Šta ih je odvratilo – tj. šta je odvratilo muslimane; od Kible njihove, spram koje bijahu?" – tj. od prve Kible u Bejtu'l-Makdisu ka Kjabi u Mekki. Reci: "Allahu pripada istok i zapad; On upućuje onoga koga On hoće na Pravi Put." – Ovim se daje odgovor gore spomenutim jer Allah određuje ono što On hoće i okreće Svoje robove gdje hoće, jer – sve strane Njemu pripadaju!

I tako smo vas – nakon što smo vas uputili; učinili središnjom zajednicom – tj. odabranom zajednicom; da biste bili svjedoci protiv svijeta ostalog – tj.: Vi ćete svjedočiti na Sudnjem danu o tome da su poslanici dostavili poslanice svojim narodima; i da bi Poslanik bio svjedok protiv vas – tj. protiv vaših djela. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ''Ja govorim kao što je govorio moj brat Isa: I ja sam nad njima bdio dok sam među njima bio...'' (el-Ma'ide, 117). I Mi smo promijenili Kiblu spram koje si ti bio – O Kibli ovdje spomenutoj postoje dva mišljenja: prvo, da je to Kjaba, što je mišljenje Ibn Abbasa, i drugo, da je to Bejtu'l-Makdis, i ovo je mišljenje Katadea, Ata'a i Suddija. Razlika se pojavljuje stoga što se, iako riječi: spram koje si ti bio imaju jasno značenje, Vjerovjesnik, s.a.v.s., jedno vrijeme u namazu okretao prema Bejtu'l-Makdisu, a zatim se okrenuo prema Kjabi. Što se tiče Ibn Abbasovog mišljenja, on se tumači na dva načina: 1) da glagol kunte znači ente (u značenju: ''spram koje si ti bio'') i 2) veli se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao prema Kjabi prije nego što je počeo klanjati prema Bejtu'l-Makdisu. Riječi: elleti kunte 'alejha u gramatičkom smislu jesu objekt glagola dže'alna (''i Mi smo promijenili'') ili, pak, atribut riječi el-Kible. Značenja ajeta shodno navedenim mišljenjima jeste da je promjena Kible iskušenje ljudima. Prema mišljenju Katadea, okretanje u namazu prema Bejtu'l-Makdisu jeste iskušenje za Arabljane jer su oni veličali Kjabu ili, pak, za one koji su negirali mogućnost promjene Kible. Prema ovome mišljenju, pretpostavlja se značenje: ve ma dže'alna sarfe'l-Kible. A prema mišljenju Ibn Abbasa, namaz prema Kjabi jeste iskušenje za jevreje jer su oni veličali Bejtu'l-Makdis, i koji su, usto, poricali mogućnost derogacije pa su, shodno tome, poricali i mogućnost promjene Kible, ili je to, pak, kušnja za slabe muslimane, jer su neki od njih napustili islam kada je došlo do promjene Kible; samo zato da bismo znali – tj.: riječ je o znanju koje se temelji na dokazu protiv čovjeka, i kada se to stavarno dogodi u vezi sa čovjekom, to je ono što je već sadržano u Allahovom, dž.š., znanju; one koji će slijediti Poslanika od onih koji će se okrenuti nazad – Riječima jenkalibu 'ala 'akibejhi izražava se napuštanje ili odricanje od islama. Ovome je slično kad se umjesto redže'a (vratio se) kaže meša ila vera' (dosl.: ''otišao je unazad''). Zaista je to – tj. promjena Kible; nekima bilo teško, ali ne i onima koje je Allah uputio na Pravi Put. A Allah neće uništiti vaše vjerovanje. – Veli se: vaše namaze prema Bejtu'l-Makdisu. Ovo je argument za onoga ko tvrdi da su djela dio imana. Neko je rekao da ove riječi znače: vašu ustrajnost u vjerovanju onda kada neki napuste islam zbog promjene Kible. Zaista je Allah prema ljudima blag i samilostan.

Mi vidimo okretanje tvoga lica prema nebu – Vjerovjesnik, s.a.v.s., usmjeravao je svoj pogled prema nebu nadajući se da će mu biti naređeno da se u namazu okrene prema Kjabi; i Mi ćemo te, zaista, okrenuti prema Kibli s kojom ćeš ti biti zadovoljan. Zato okreni lice svoje prema Mesdžidu'l-Haramu! I gdje god bili, okrenite lica svoja prema njemu! Zaista, oni kojima je dana Knjiga sigurno znaju da je to istina od Gospodara njihova. A Allah nije nemaran prema onome što oni rade.

I kada bi ti onima kojima je dana Knjiga došao sa svim dokazima, oni opet neće slijediti tvoju Kiblu, a ni ti nećeš slijediti njihovu Kiblu – Ovo je obavijest koja sadrži zabranu. Riječ kibletun (Kibla) navodi se u jednini iako se radi o dvije kible (tj. kibli jevreja i kibli kršćana), jer su oba njihova pravca neispravna; niti će iko od njih slijediti Kiblu drugoga - Jer jevreji se, Allah ih prokleo, okreću prema zapadu, a kršćani prema istoku. A ako bi ti slijedio njihove želje nakon što ti je došlo znanje, tada bi bio silnik.

Reći će neki ljudi kratke pameti "što ih je odvratilo od kible njihove, prema kojoj su se okretali?" Reci: "Allahu pripadaju i istok i zapad; On upućuje na Pravi put onoga koga On hoće.

Komentar ajeta:

Pod riječju "maloumnici, ljudi kratke pameti" misli se na idolopoklonike Arape, te židovske svećenike i licemjere, odnosno sve njih, jer ajet ima općenito značenje Pošto je Allahovom Poslaniku bilo naređeno da se u namazu okreće prema Hramu u Svetom gradu (Kudusu), on je u Meki klanjao između dva ugla, tako da je Kaba bila ispred njega. Pošto nakon preseljenja u Medinu nije imao mogućnosti klanjati između ta dva ugla, Allah mu je naredio da se okreće prema Svetom hramu To navode Ibn-Abbas, kao i većina učenjaka, koji se međutim razilaze u vezi s pitanjem: kojim putem je to naređeno, da li posredstvom Kur'ana ili na drugi način...? U tom smislu postoje dva mišljenja: Ikreme, Ebul-Alije i Hasan el-Basri smatraju da je okretanje prema Svetom hramu (u Kudusu) bilo određeno na osnovi mišljenja (idžtihada) Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Naime, oni smatraju da je okretanje prema Svetom hramu (u Kudusu) počelo nakon dolaska Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu, a trajalo je nešto više od deset mjeseci, tokom kojih je on molio Allaha da mu da smjer Kabe, koja je bila kibla i Ibrahima, a.s., što mu je udovoljeno tako da mu je naređeno da se okreće Kabi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o tome je obavijestio muslimane, a prvi namaz koji je klanjao okrećući se prema Kabi bila je ikindija. U vezi s tim u dva sahiha se navodi hadis El-Berra'a, r.a., koji ističe /137/ da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao okrećući se Svetom hramu šesnaest ili sedamnaest mjeseci, da je priželjkivao da se okreće prema Hramu u Meki, te da je prvi namaz koji je klanjao okrećući se prema Meki bila ikindija. Tom prilikom s njim je klanjala grupa ljudi. Jedan od njih je izišao, pa je prolazeći pored ljudi u džamiji koji su bili na rukuu rekao: "Tako mi Allaha, klanjao sam sa Vjerovjesnikom okrenuvši se prema Meki", nakon čega su se i oni u istom namazu okrenuli u pravcu Hrama u Meki"En-Nesa'i navodi da je to bio podne-namaz koji je klanjan u džamiji "Benu-Seleme", dok u hadisu Nuvejle bint Muslim navodi: /138/ " da im je došla vijest o tome dok su klanjali podne namaz", a zatim kaže: "Nakon toga su muškarci došli na mjesto žena, a žene na mjesto muškaraca."

Stanovnicima Kuba'a, međutim, vijest nije stigla do sabah-namaza, kada im je došao jedan čovjek i rekao /139/ da je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te noći objavljen ajet u Kur'anu kojim mu je naređeno da se okreće prema Kabi, pa su se i oni tada okrenuli. Naime, u tom trenutku oni su bili licem okrenuti prema šamu, pa su se tada okrenuli prema Kabi. Ovo pokazuje da ono što nešto derogira, ne može biti prihvaćeno prije nego se spozna, bez obzira što je to ranije objavljeno i dostavljeno, jer onima koji su klanjali ikindiju, akšam i jaciju okrenuti u pravcu Svetog hrama nije naređeno da to ponove. Allah to najbolje zna! Kada se ovo desilo, neki idolopoklonici, licemjeri, te Sljedbenici Knjige došli su u sumnju i ostali zbunjeni napustivši Pravi put, govoreći:

"što ih je odvratilo od kible njihove, prema kojoj su se okretali?", tj. šta je ovima, pa se jednom okreću prema Svetom hramu, a drugi put prema Kabi? Nakon toga, Allah Uzvišeni je objavio:

"Reci, Allahu pripadaju i istok i zapad!", tj. Njemu pripada sve, "pa, kud god se okrenete, tamo je Allahovo lice." (2:115)

"Nije čestitost u tome da okrećete svoja lica prema istoku i zapadu, nego je čestit onaj koji vjeruje u Allaha..." (2:177), tj. kuda god nas Uzvišeni okrene, mi se tamo okrećemo, jer je savršena pokornost u izvršavanju Njegovih naredbi, čak i kada bi nam svaki dan naređivao da se okrećemo u drugom smjeru, budući da smo mi Njegovi robovi, odnosno pod Njegovom voljom. Zato je stvar Njegove velike pažnje prema ummetu Muhammedovom, sallallahu alejhi ve sellem, što ih je uputio da se okreću prema kibli Njegovog miljenika Ibrahima, a.s., pa zatim i kaže:
- Reci: "Allahu pripadaju i istok i zapad; On ukazuje na Pravi put onome kome On hoće." Imam Ahmed donosi predanje s lancem od Aiše da je ona rekla: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je misleći na pripadnike Knjige: /140/ "Ni na čemu nam oni ne zavide kao na petku na koji nas je Allah uputio, a koji su oni izgubili, na kibli na koju nas je Allah uputio, a koju su oni izgubili, te na riječima koje mi izgovaramo za imamom: 'Amin!'"

"Učinili smo vas također zajednicom sredine kako biste bili svjedoci protiv drugih ljudi, i kako bi Poslanik bio svjedok protiv vas." Riječ "srednji, središnji, ugledni" ovdje znači isto što i riječ "najbolji, odabran, ugledan" Tako se, npr., kaže: "Muhammed je najbolji u svom rodu", tj"najplemenitijeg roda", zatim:

"Kurejšije su najugledniji Arapi po porijeklu", tj. najbolji. U to spada i sintagma "srednji namaz", koja znači "najvredniji namaz", a to je ikindija. Prema tome, Uzvišeni je učinio ovu zajednicu najboljom "zajednicom sredine" time što ju je odlikovao najsavršenijim propisima, najboljim metodama i najjašnijim pravcem, kao što i kaže:

"On vas je izabrao i u vjeri vam nije ništa teško dao, u vjeri pretka vašeg Ibrahima. On vas je ranije, a i na ovome mjestu, muslimanima nazvao da bi Poslanik bio svjedok vama, te da biste vi bili svjedoci ostalim ljudima." (22:78)

Imam Ahmed prenosi od Ebu-Seida da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /141/ Na Sudnjem danu bit će pozvan Nuh i tada će mu biti rečeno: "Jesi li dostavio objavu?", a on će odgovoriti: "Da." Zatim će biti pozvan njegov narod i postavit će mu se pitanje: "Je li vam dostavio objavu?", a oni će odgovoriti: "Nije nam dolazio nijedan poslanik, niti bilo ko drugi!" Nuhu će tada biti rečeno: "Koga imaš za svjedoka?", a on će reći: "Muhammeda i njegov ummet." Zatim kaže: Zato Allah Uzvišeni kaže: "Tako smo vas učinili zajednicom sredine."

Tako smo vas učinili zajednicom sredine, kako biste bili svjedoci drugim ljudima, i kako bi Poslanik vama bio svjedok I Mi smo promijenili kiblu prema kojoj si se okretao samo zato da bismo istakli one koji slijede Poslanika od onih koji ne vjeruju, jer to je doista teško bilo svima, izuzev onih kojima je Allah ukazao na Pravi put Allah neće dozvoliti da propadne vjerovanje vaše a Allah je prema ljudima doista blag i milostiv.

Komentar ajeta:

"Tako smo vas učinili zajednicom sredine." Riječ "sredina" znači pravednost Vi ćete biti pozvani i njemu ćete svjedočiti da je dostavio objavu, a potom će on vama svjedočiti." (Prenose: El-Buhari, Et-Tirmizi, En-Nesa'i i Ibn-Madže prema predanjima od Ibn-E'meša)

U hadisu koji prenosi Ahmed od Ebu-Seida el- Hudrija stoji: /142/ ...pa će zatim biti pozvan Muhammed i njegov ummet i postavit će im se pitanje: "Da li je ovaj dostavio objavu svome narodu?", a oni će odgovoriti: "Da." Tada će im biti rečeno: "Kako vi znate?", a oni će odgovoriti: "Došao nam je naš Poslanik i izvijestio nas da su poslanici dostavili objavu." U tom smislu Allah, dž.š., kaže: "Tako smo vas učinili zajednicom sredine", tj. pravednom zajednicom, "kako biste bili svjedoci drugim ljudima, i kako bi Poslanik vama bio svjedok"

Riječi Uzvišenog:

"I Mi smo promijenili kiblu prema kojoj si se okretao samo zato da bismo istakli one koji slijede Poslanika od onih koji se vraćaju nazad, jer to je, doista, teško bilo svima izuzev onim kojima je Allah ukazao na Pravi put."1 Dakle, Uzvišeni Allah kaže: "Muhammede, Mi smo ti propisali da se prvo okrećeš prema Svetom hramu, a zatim smo ti naredili da se okrećeš prema Kabi, kako bismo pokazali ko te slijedi, pokorava ti se i okreće se s tobom kuda god ti kreneš, za razliku od onih koji se vraćaju nazad napuštajući svoju vjeru."

"Iako je to, doista, teško", tj. taj čin okretanja od Svetog hrama prema Kabi, odnosno, iako je to veliko i teško u duši, izuzev za one čija je srca Allah uputio i koji s uvjerenjem priznaju istinitost Poslanika, te priznaju da je sve što im je on donio Istina, u koju nema sumnje, da Allah čini što hoće, sudi kako hoće, te, prema tome, On može dati u obavezu Svojim robovima šta hoće, derogirati šta hoće, te da On posjeduje savršenu mudrost i apsolutni dokaz za sve, za razliku od onih u čijim je srcima bolest Jer, čim se bilo što desi, kod njih se javlja sumnja, dok se kod onih koji vjeruju pojačaju uvjerenje i potvrdni stav Uzvišeni Allah kaže:

"I Mi objavljujemo u Kur'anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima to samo propast povećava." (17:82)

Neki smatraju da su preteče, prvi muhadžiri i ensarije, bili ti koji su klanjali prema dvije kible, što pokazuje da su pripadnici Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, ummeta bili savršeno pokorni Allahu i Njegovom Poslaniku, te da su svi izvršavali Allahove naredbe, neka Allah svima njima bude zadovoljan.

"Allah neće dozvoliti da propadne vjerovanje vaše", tj. da propadne vaš namaz u kojem ste se ranije okretali prema Svetom hramu, odnosno da se izgubi nagrada koja vam kod Allaha pripada za to U jednom sahih hadisu od Bera'a prenosi se da je rekao: Kada su neki ljudi koji su klanjali prema Svetom hramu umrli, tada su neki govorili: "Kakav je njihov status u vezi s tim pitanjem?", pa je Allah Uzvišeni objavio:

"Allah neće dozvoliti da propadne vjerovanje vaše", tj. dok ste se okretali prvoj kibli, vjerovali u Vjerovjesnika i slijedili ga u okretanju prema drugoj kibli, naime, dat će vam nagradu i za prvu i za drugu kiblu, jer "Allah je, doista, blag i milostiv" .

U sahih hadisu stoji /143/ da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio jednu zarobljenu ženu, odvojenu od svoga djeteta, kako ga traži i kako svako dijete koje ugleda kod neke od zarobljenica prislanja uza svoja prsa, te kako je svoje dijete, kada ga je našla, odmah prigrlila i dala mu da doji Allahov Poslanik je rekao: "šta mislite, bi li ova žena bacila svoje dijete u vatru ako bi bila u stanju da to ne učini?" Prisutni su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorili: "Ne bi, Allahov Poslaniče!" Na to je on kazao: "Kunem se Allahom da je On (Allah) milostiviji prema Svojim robovima nego ova žena prema svom djetetu."

Mi vidimo kako okrećeš lice svoje prema nebu i Mi ćemo ti sigurno dati da se okrećeš prema kibli koju ti želiš; pa, okreni lice svoje prema časnom hramu! I gdje god bili, lice svoje okrenite prema njemu Doista oni kojima je dana Knjiga znaju da je to istina od Gospodara njihova A Allah nije nemaran prema onome što oni rade.

Komentar ajeta:

Ali ibn Talha prenosi od Ibn-Abbasa: Prvo što je dokinuto u Kur'anu bilo je okretanje u namazu (kibla) Na početku, kada je promijenjena kibla nakon što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio u Medinu, u kojoj je najveći dio stanovništva bio židovskog porijekla, Allah je naredio da se okreće prema Svetom hramu (u Kudusu), što je obradovalo židove Allahov Poslanik okretao se prema Svetom hramu više od deset mjeseci, ali je žudio da se okreće prema kibli Ibrahimovoj, moleći Allaha Uzvišenog i pogledajući u nebo, pa je Allah objavio ajet:

"Mi vidimo kako okrećeš lice svoje prema nebu" do riječi: "pa, okrenite lica svoja prema časnom hramu", tj. u pravcu njega Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /144/ "Hram je kibla za one koji su u džamiji, džamija je kibla za one koji su u Haremu, a Harem je kibla za stanovnike Zemlje, za moj ummet i na zapadu i na istoku." U hadisu Nuvejle bint Muslim stoji: /145/ "Dok su ljudi bili u džamiji Benu-Haris, umjesto da se okreću prema Svetom hramu, promijenili su pravac u smjeru Kabe nakon što im je došao jedan čovjek s naredbom da promijene kiblu i okreću se prema Kabi." Zatim kaže: Jedan čovjek iz plemena Benu-Harise govorio mi je kako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /146/ "To su ljudi koji vjeruju u neviđeno (gajb)",2 a zatim:

"I gdje god bili, lice svoje okrenite prema njemu." Dakle, Uzvišeni Allah naređuje da se okreće prema kibli sa svih strana svijeta, i istoka i zapada i juga i sjevera Izuzetak čini jedino klanjanje nafila namaza na putu, jer se tada klanja u pravcu u kojem ide karavan (sredstvo prijevoza), a srcem okrenutim prema Kabi, odnosno, kod klanjanja za vrijeme sukoba i borbi, kada se nema mogućnosti tražiti pravac Isto tako, onaj koji ne zna pravac kible može se okretati na osnovi vlastite procjene (idžtihad), makar ona bila pogrešna, jer Allah, dž.š., ne obavezuje nikoga iznad njegovih mogućnosti.

šerijatsko pitanje: Na osnovi riječi Allaha Uzvišenog "lica svoja okrenite prema njemu", pripadnici malikijskog mezheba dokazuju da onaj koji klanja gleda ispred sebe, a ne u mjesto gdje obavlja sedždu, budući da bi se pritom morao nagnuti, što je po njihovom mišljenju suprotno uspravnom stajanju u namazu (kijam) Međutim, većina učenjaka smatra da treba gledati u mjesto gdje se obavlja sedžda, što je po njihovom mišljenju izrazitiji vid pokornosti i skrušenosti o kojima govori i hadis.

"Doista oni kojima je dana Knjiga znaju da je to istina od Gospodara njihova." To znači, židovi, koji nisu prihvatili da se okrećete prema Kabi umjesto dotadašnjeg okretanja prema Svetom hramu u Kudusu, znaju na osnovi opisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovog ummeta u knjigama njima objavljenim, da će Allah Uzvišeni tebi odrediti da se okrećeš prema Kabi. Međutim, sljedbenici Knjige, zbog zavisti, nevjerovanja i tvrdoglavosti svoje, to kriju, Zato im Allah Uzvišeni upućuje prijetnje riječima:

"A Allah nije nemaran prema onome što oni rade."

I kada bi ti onima kojima je dana Knjiga sve dokaze donio, oni opet neće prihvatiti tvoju kiblu, kao što ni ti nećeš prihvatiti njihovu kiblu, niti će iko od njih prihvatiti kiblu drugoga A ako bi se ti za njihovim željama poveo nakon što ti je došlo znanje, tada bi sigurno nepravedan bio.

Komentar ajeta:

Allah Uzvišeni obavještava Svoga Poslanika, salla llahu alejhi ve sellem, da, bez obzira kako vjerodostojne dokaze on bude donio, židovi to neće prihvatiti zbog nevjerovanja, tvrdokornosti i suprotstavljanja onome što i sami znaju o njegovom poslanstvu

Zatim kaže: "kao što ni ti nećeš prihvatiti njihovu kiblu".1 To znači da on ni na koji način ne slijedi njihove želje, odnosno da se on nije okretao prema Svetom hramu zato što je to kibla židova, nego je to činio po naredbi Allaha Uzvišenog Navedene riječi Uzvišenog:

"A ako bi se ti za njihovim željama poveo nakon što ti je došlo znanje, tada bi sigurno nepravedan bio" sadrže žestoko upozorenje suprotstavljanju istini nakon spoznaje iste, jer je dokaz za onoga koji to poznaje važniji nego za bilo koga drugoga Ove riječi upućene su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ali se odnose na sve njegove sljedbenike, njegov ummet.

1 Ovaj ajet pokazuje da Poslanik nije uzeo za kiblu Sveti hram na osnovi vlastite odluke, da bi pridobio židove. Naprotiv, ovim ajetom se prekida svaka rasprava o ovom pitanju, jer on potvrđuje da je to bilo po naredbi Allaha Uzvišenoga: "kao što ni ti ne prihvataš njihovu kiblu".