- Besim Korkut
- Bubenheim (Deutsche)
- Enes Karić
- Muhamed Mehanović
- Saheeh International (English)
- Ibn Džuzejj el-Kilbi el-Endelusi
- Ibn Kesir
El-Kehf
۞ قَالَ أَلَمْ أَقُل لَّكَ إِنَّكَ لَن تَسْتَطِيعَ مَعِىَ صَبْرًا ﴿٧٥﴾ قَالَ إِن سَأَلْتُكَ عَن شَىْءِۭ بَعْدَهَا فَلَا تُصَٰحِبْنِى ۖ قَدْ بَلَغْتَ مِن لَّدُنِّى عُذْرًا ﴿٧٦﴾ فَٱنطَلَقَا حَتَّىٰٓ إِذَآ أَتَيَآ أَهْلَ قَرْيَةٍ ٱسْتَطْعَمَآ أَهْلَهَا فَأَبَوْا۟ أَن يُضَيِّفُوهُمَا فَوَجَدَا فِيهَا جِدَارًا يُرِيدُ أَن يَنقَضَّ فَأَقَامَهُۥ ۖقَالَ لَوْ شِئْتَ لَتَّخَذْتَ عَلَيْهِ أَجْرًا ﴿٧٧﴾ قَالَ هَٰذَا فِرَاقُ بَيْنِى وَبَيْنِكَ ۚ سَأُنَبِّئُكَ بِتَأْوِيلِ مَا لَمْ تَسْتَطِع عَّلَيْهِ صَبْرًا ﴿٧٨﴾ أَمَّا ٱلسَّفِينَةُ فَكَانَتْ لِمَسَٰكِينَ يَعْمَلُونَ فِى ٱلْبَحْرِ فَأَرَدتُّ أَنْ أَعِيبَهَا وَكَانَ وَرَآءَهُم مَّلِكٌ يَأْخُذُ كُلَّ سَفِينَةٍ غَصْبًا ﴿٧٩﴾ وَأَمَّا ٱلْغُلَٰمُ فَكَانَ أَبَوَاهُ مُؤْمِنَيْنِ فَخَشِينَآ أَن يُرْهِقَهُمَا طُغْيَٰنًا وَكُفْرًا ﴿٨٠﴾ فَأَرَدْنَآ أَن يُبْدِلَهُمَا رَبُّهُمَا خَيْرًا مِّنْهُ زَكَوٰةً وَأَقْرَبَ رُحْمًا ﴿٨١﴾ وَأَمَّا ٱلْجِدَارُ فَكَانَ لِغُلَٰمَيْنِ يَتِيمَيْنِ فِى ٱلْمَدِينَةِ وَكَانَ تَحْتَهُۥ كَنزٌ لَّهُمَا وَكَانَ أَبُوهُمَا صَٰلِحًا فَأَرَادَ رَبُّكَ أَن يَبْلُغَآ أَشُدَّهُمَا وَيَسْتَخْرِجَا كَنزَهُمَا رَحْمَةً مِّن رَّبِّكَ ۚ وَمَا فَعَلْتُهُۥ عَنْ أَمْرِى ۚ ذَٰلِكَ تَأْوِيلُ مَا لَمْ تَسْطِع عَّلَيْهِ صَبْرًا ﴿٨٢﴾ وَيَسْـَٔلُونَكَ عَن ذِى ٱلْقَرْنَيْنِ ۖ قُلْ سَأَتْلُوا۟ عَلَيْكُم مِّنْهُ ذِكْرًا ﴿٨٣﴾
75.
"Ne rekoh li ja tebi" – reče onaj – da ti, doista, nećeš moći izdržati sa mnom?"
76.
"Ako te i poslije ovoga za bilo šta upitam" – reče – "onda se nemoj sa mnom družiti. Eto sam ti se opravdao!"
77.
I njih dvojica krenuše; i kad dođoše do jednog grada, zamoliše stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji tek što se nije srušio, pa ga onaj prezida i ispravi. "Mogao si" – reče Musa – "uzeti za to nagradu."
78.
"Sada se rastajemo ja i ti!" – reče onaj – "pa da ti objasnim zbog čega se nisi mogao strpiti."
79.
"Što se one lađe tiče – ona je vlasništvo siromahā koji rade na moru, i ja sam je oštetio jer je iza njih bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lađu otimao;
80.
što se onoga dječaka tiče – roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti,
81.
a mi želimo da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega, i milostivijeg;
82.
a što se onoga zida tiče – on je dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po svome rasuđivanju. Eto to je objašnjenje za tvoje nestrpljenje!"
83.
I pitaju te o Zulkarnejnu. Reci: "Kazaću vam o njemu neke vijesti."
75.
Er sagte: „Habe ich dir nicht gesagt, daß du (es) bei mir nicht wirst aushalten können?
76.
Er (Musa) sagte: „Wenn ich dich danach (noch einmal) nach irgend etwas frage, dann lasse mich dich nicht mehr begleiten. Dich trifft in Bezug auf mich kein Tadel.
77.
Da zogen sie beide weiter, bis, als sie dann zu den Bewohnern einer Stadt kamen, sie ihre Bewohner um etwas zu essen baten; diese aber weigerten sich, sie gastlich aufzunehmen. Da fanden sie in ihr eine Mauer, die einzustürzen drohte, und so richtete er sie auf. Er (Musa) sagte: „Wenn du wolltest, hättest du dafür wahrlich Lohn nehmen können.
78.
Er sagte: „Das ist die Trennung zwischen mir und dir. Ich werde dir jetzt die Deutung dessen kundtun, was du nicht aushalten konntest.
79.
Was das Schiff angeht, so gehörte es Armen, die auf dem Meer arbeiteten. Ich wollte es schadhaft machen, denn ein König war hinter ihnen her, der jedes Schiff mit Gewalt wegnahm.
80.
Was den Jungen angeht, so waren seine Eltern gläubige (Menschen). Da fürchteten wir, daß er sie durch (seine) Auflehnung und durch (seinen) Unglauben bedrücken würde.
81.
So wollten wir, daß ihr Herr ihnen zum Tausch einen gebe, - besser als er an Lauterkeit und näher kommend an Güte.
82.
Was aber die Mauer angeht, so gehörte sie zwei Waisenjungen in der Stadt, und unter ihr befand sich ein für sie bestimmter Schatz. Ihr Vater war rechtschaffen, und da wollte dein Herr, daß sie (erst) ihre Vollreife erlangen und (dann) ihren Schatz hervorholen - aus Barmherzigkeit von deinem Herrn. Ich tat es ja nicht aus eigenem Ermessen. Das ist die Deutung dessen, was du nicht aushalten konntest.
83.
Und sie fragen dich nach Du ’l-Qarnain. Sag: Ich werde euch über ihn eine Geschichte verlesen.
75.
A zar ti nisam rekao da se ti zbilja sa mnom nećeš moći strpjeti?! - reče onaj.
76.
Zbilja, akoli te nakon ovog budem nešto pitao, tad se sa mnom nemoj družiti! - odgovori Musa – a evo s moje strane stiže ti i opravdanje!
77.
Pa njih dvojica krenuše. I kad do stanovnika jednog grada dođoše, od stanovnika grada hrane zatražiše, ali oni odbiše da ih ugoste. I njih dvojica u gradu nađoše neki zid koji samo što nije pao, pa ga onaj popravi. A Musa reče: Mogao si za to kakvu nagradu uzeti!
78.
A onaj reče: E, ovo je već rastanak između mene i tebe! Samo, obavijestit ću te o značenju onoga za što se ti nisi mogao strpjeti.
79.
Kad je lađa posrijedi, ona je pripadala ubogim koji su na moru radili, pa sam htio da je oštetim, jer iza njih vladar jedan bī, koji je otimao svaku lađu ispravnu.
80.
A dječak kad je posrijedi, roditelji njegovi bili su vjernici, pa smo se pobojali da će ih on na nasilje i nevjerstvo navratiti,
81.
a mi smo zaželjeli da im Gospodar njihov d boljeg od njega, čednijeg i samilosti približnijeg!
82.
A zid onaj kad je posrijedi, pripadao je dvojici dječaka, siročadi iz grada, a pod zidom b blago njih dvojice. I otac im dobar čovjek bijaše, i Gospodar tvoj hoće da njih dvojica dostignu zrelost svoju i izvade blago svoje, s milošću tvoga Gospodara. To ja nisam učinio po nahođenju svome. To je značenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti!
83.
Pitaju te o Zulkarnejnu. Ti reci: Kazat ću vam o njemu neke vijesti.
75.
"Ne rekoh li ja tebi", reče onaj, "da se ti, doista, nećeš moći strpjeti sa mnom."
76.
"Ako te i poslije ovoga za bilo šta upitam", reče, "onda se nemoj sa mnom družiti. Već si prije moje opravdanje prihvatio.
77.
I njih dvojica krenuše; i kad dođoše do jednog grada, zamoliše stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji samo što se nije srušio, pa ga onaj uspravi. "Mogao si", reče Musa, "za njega uzeti nagradu."
78.
"Ovo je rastanak između mene i tebe", reče onaj, "obavijestit ću te o tumačenju onoga zbog čega nisi mogao da se strpiš.
79.
Što se one lađe tiče, ona je pripadala siromasima koji rade na moru, i ja sam htio da je oštetim jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lađu otimao.
80.
Što se onog dječaka tiče, roditelji njegovi bili su vjernici; pobojali smo se da ih on neće na osionost i nevjerovanje navratiti,
81.
pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg, i samilosti približnijeg.
82.
A što se onoga zida tiče, to je bio zid dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po nahođenju svome. Eto to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti."
83.
I pitaju te o Zulkarnejnu. Reci: "Kazat ću vam o njemu neke vijesti.
75.
(75) [Al-Khiḍr] said, "Did I not tell you that with me you would never be able to have patience?"
76.
(76) [Moses] said, "If I should ask you about anything after this, then do not keep me as a companion. You have obtained from me an excuse."
77.
(77) So they set out, until when they came to the people of a town, they asked its people for food, but they refused to offer them hospitality. And they found therein a wall about to collapse, so he [i.e., al-Khiḍr] restored it. [Moses] said, "If you wished, you could have taken for it a payment."
78.
(78) [Al-Khiḍr] said, "This is parting between me and you. I will inform you of the interpretation of that about which you could not have patience.
79.
(79) As for the ship, it belonged to poor people working at sea. So I intended to cause defect in it as there was after them a king who seized every [good] ship by force.
80.
(80) And as for the boy, his parents were believers, and we feared that he would overburden them by transgression and disbelief.
81.
(81) So we intended that their Lord should substitute for them one better than him in purity and nearer to mercy.
82.
(82) And as for the wall, it belonged to two orphan boys in the city, and there was beneath it a treasure for them, and their father had been righteous. So your Lord intended that they reach maturity and extract their treasure, as a mercy from your Lord. And I did it not of my own accord. That is the interpretation of that about which you could not have patience."
83.
(83) And they ask you, [O Muḥammad], about Dhul-Qarnayn. Say, "I will recite to you about him a report."
75.
Reče: "Zar ti ja ne rekoh da se ti, zaista, nećeš moći sa mnom strpjeti?!'' – Ovdje Hidr dodaje i leke (tebi) što je znak većeg prijekora (zedžr) i ljutnje (iglaz), dok je u prvom slučaju rekao: "Ne rekoh li ja da se ti, zaista, nećeš moći sa mnom strpjeti?!''
76.
Reče: "Ako te upitam za bilo šta poslije ovoga – Zamjenica ovoga odnosi se na ovaj događaj, našto upućuje kontekst ovoga kazivanja; onda se nemoj družiti sa mnom! Već si kod mene našao opravdanje!" – tj.: Evo ti s moje strane opravdanje; u jednom hadisu se kaže: ''Prvi Musaov prigovor bio je iz zaborava''.
77.
Pa njih dvojica krenuše. I kad dođoše do stanovnika jednoga grada – Veli se da je to bila Antakija, a veli se: Barka; Ebu Hurejre i dr. kažu da je to bilo u Endelusu, pa se spominje Algeziras (el-džeziretu'l-hadra'), i ovo je u skladu sa mišljenjem da je mjesto gdje se sastaju dva mora kod Tangera i Suete; zatražiše od stanovnika njegovih da ih nahrane – tj. zatražiše od njih hranu; ali oni odbiše da ih ugoste. I njih dvojica u njemu nađoše neki zid koji samo što se nije bio srušio – Ovdje je volja pripisana zidu na figurativan način (medžaz). Ovaj način izražavanja je veoma prisutan u arapskome jeziku; pa ga onaj ispravi. – Veli se da ga je Hidr srušio pa onda sagradio, a veli se: protrljao ga svojom rukom pa se zid uspravio; Reče: "Da si htio, uzeo bi za to nagradu!" - Musa, a.s., je rekao Hidru: ''Da si htio, uzeo bi za to nagradu." – tj. hranu da se nahranimo.
78.
Reče: "Ovo je rastanak između mene i tebe! – Hidr je ovo rekao Musau, a.s., zbog njegovog uvjetovanja u riječima: ''Ako te upitam za bilo šta poslije ovoga, onda se nemoj družiti sa mnom!'' s tim da njegove riječi: ''Da si htio, uzeo bi za to nagradu" nisu u formi pitanja, već one impliciraju naredbu uzimanja nagrade zbog toga što je njima bila potrebna hrana. Riječ bejne (između) ovdje nije priloška odredba (zarf) nego označava: sastanak i blizinu. Ja ću te obavijestiti o tumačenju onoga za što se ti nisi mogao strpjeti!''
79.
"Što se tiče one lađe, ona je vlasništvo siromaha – Veli se da su oni bili trgovci, ali je on rekao da su siromasi iz sažaljenja i saosjećanja prema njima, jer su im otimali lađe ili zbog toga što su boravili na pučini mora. Veli se da su to bila deseterica braće, od kojih su peterica bili vješti u poslu oko lađe, a drugih pet su bili invalidi; koji rade na moru, pa sam je htio oštetiti, jer je iza njih – Veli se da riječ vera'ehum znači: ispred njih; Ibn Abbas je čitao: emamehum (ispred njih). Ibn Atijje kaže da riječ vera'ehum ima svoje osnovno značenje (tj. iza njih), ali vodeći računa o određenom vremenu, prilog vera' (iza) izražava buduće, a emam prošlo vrijeme; bio jedan vladar koji je uzimao svaku lađu, nasino! – Ovo je općenitost u značenju posebnosti, tj. misli se na lijepe i ispravne lađe. Stoga je Ibn Mesu'd ovaj ajet učio: je'huzu kulle sefinetin salihatin (koji je uzimao svaku ispravnu lađu). Veli se da se vladar zvao Hudud ibn Jedud, ali ovo iziskuje autentično predanje. U ovom ajetu imamo inverziju (takdim ve te'hir), jer riječi: pa sam je htio oštetiti dolaze poslije prema svome značenju u odnosu na riječ gasben (nasilno), zato što je strah od uzimanja, nasilnog otimanja lađe razlog što ju je on probušio, a navedene su prije radi svoje važnosti.
80.
Što se tiče onoga dječaka – Prenosi se da je taj dječak bio nevjernik i da je činio nered na zemlji; roditelji njegovi su bili vjernici, pa smo se Mi pobojali – Ovo govori Hidr, a veli se da su to Allahove Riječi pa njihovo tumačenje (te'vil), shodno tome, glasi: pa smo Mi prezreli. Ibn Atijje kaže: ''Ove riječi imaju isto značenje kao i riječi asa (možda) i le'alle (da bi) u odnosu na one kojima se obraća''; da ih on ne navede na nasilje i nevjerovanje – tj. da ih ne navrati, zbog njihove ljubavi prema njemu, na nasilje i nevjerovanje, ili da im ne naštetiti time suprotstavljajući im se;
81.
pa smo Mi htjeli da im ga zamijeni Gospodar njihov boljim od njega – tj. drugim dječakom, boljim od ovog ubijenog; čednijim – tj. čišćim i vrjednijim u vjeri; i samilosti približnijim! – tj. milostivnijim, a veli se: da bude milostivan prema njima.
82.
A što se tiče onoga zida, on je pripadao dvojici dječaka, siročadi iz grada – Jetim (siroče) je onaj ko izgubi svoje roditelje prije svoga punoljetstva; prenosi se da su se ova dvojica dječaka zvali: Asrem i Surejm, a njihov otac Kaših, ali ovo iziskuje vjerodostojnu predaju; a pod njim je bila riznica njihova. – Veli se: ogroman imetak, kao i: znanje u zakopanim sahifama; prvo mišljenje je očiglednije (azher). Otac njihov je bio dobar čovjek – Veli se da je to njihov sedmi predak, no očiglednije je da se radi o bližem pretku; i Gospodar tvoj želi – Želja je ovdje pripisana Uzvišenom Allahu jer je to nepoznata stvar u budućnosti koju niko osim Uzvišeni Allah ne može znati. Hidr je, u prvom slučaju, sebi pripisao htijenje ili želju kada je rekao: ''pa sam je (lađu) htio oštetiti'', jer se ovdje radi o pojmu štete, pa je on iz edeba nije pripisao Uzvišenom Allahu, kao što je i Ibrahim, a.s., u riječima: A kada se razbolim, On me liječi (eš-Šu'ara, 80), iz edeba, bolest pripisao sebi, a lijek Uzvišenom Allahu. Mufessiri se razilaze o riječima: ''Pa smo Mi htjeli da im ga zamijeni...'', tj. da li pripisuju Hidru ili Uzvišenom Allahu; da oni odrastu i izvade riznicu svoju, s milošću Gospodara tvoga. Ja to nisam uradio po svojoj volji. – Ovo je dokaz Hidrovog vjerovjesništva, jer ono što je učinio - učinio je po Allahovoj odredbi ili Objavi. Eto, to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti!"
83.
I pitaju te o Zulkarnejnu. – ''Oni koji pitaju'' jesu jevreji ili Kurejšije na nagovor jevreja; Zulkarnejn je vladar Aleksandar, Grk, a veli se: Bizantinac. Bio je dobar čovjek, a veli se da je bio vjerovjesnik. Veli se da je on bio melek, no ispravno je mišljenje da je on bio melik (kralj, vladar). Učenjaci se razilaze u pogledu njegovom imena, tj. zašto je nazvan Zulkarnejn. Jedni vele da je tako nazvan jer je imao ''dva roga'', tj. dvije pletenice oko glave; drugi kažu da je tako nazvan zbog toga što je dopro do zstoka i Zapada pa kao da je pokorio ''rogove'' zemlje. Reci: "Kazat ću vam o njemu neke vijesti."
75.
'Ne rekoh li ja tebi', reče onaj, 'da se ti, doista, nećeš moći strpjeti sa mnom.'
Komentar ajeta:
"Ne rekoh li ja tebi" - reče onaj - "da se ti, doista, nećeš moći strpjeti sa mnom", tj. ponovo ga podsjeća na uslove ranije utvrđene.
76.
'Ako te i poslije ovoga za bilo šta upitam', reče,'onda se nemoj sa mnom družiti. Već si kod mene našao opravdanje.'"
Komentar ajeta:
Musa a.s., na to reče: "Ako te i poslije ovoga za bilo što upitam, onda se nemoj sa mnom družiti. Već si kod mene našao opravdanje." Tj. dobio si moju ispriku dva puta. Ibn-Džerir bilježi od Ubej ibn Ka'ba: "Kada bi Poslanik spomenuo nekoga pa mu dovu činio, počeo bi od sebe. Jednoga dana je ovako rekao: 'Allah se smilovao nama i Musau. Da je produžio sa svojim drugom, vidio bi čudo, ali je on rekao: 'Ako te poslije ovoga za bilo šta upitam, onda se nemoj sa mnom družiti. Već si kod mene našao opravdanje."
77.
"I njih dvojica krenuše; i kad dođoše do jednog grada, zamoliše stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji tek što se nije srušio, pa ga onaj ispravi. 'Mogao si', reče Musa, 'za njega uzeti nagradu.'
Komentar ajeta:
Uzvišeni obavještava da su njih dvojica nastavili treće putovanje "dok ne stigoše do jednog grada." Ibn-Džerir bilježi da je to naselje Ejla, a u hadisu se kaže: "...dok ne stigoše u naselje opakih i loših stanovnika", tj. škrtica, "koji odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji samo što se nije srušio", tj. koji hoće da se sruši. "Pa ga onaj ispravi", tj. povratio ga je u uspravno stanje. Tada Musa, a.s., reče: "Mogao si za to uzeti nagradu", tj. zbog toga što oni nisu htjeli da nas ugoste, nije trebalo da im radiš besplatno.
78.
'Ovo je rastanak između mene I tebe , reče onaj, 'obavijestit ću te o tumačenju onoga zbog čega nisi mogao da se strpiš.'"
Komentar ajeta:
Onaj reče: "Ovo je rastanak između mene i tebe", jer si se obavezao, kod ubistva dječaka, da ćemo se rastati ako me za još nešto upitaš. Ovo je, dakle, rastanak izme|u mene i tebe. "Obavijestit ću te o tumačenju onoga zbog čega nisi mogao da se strpiš", tj. obavijestit ću te o tefsiru - tumačenju toga.
79.
"Što se one lađe tiče, ona je vlasništvo siromaha koji rade na moru, i ja sam htio da je oštetim jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lađu otimao."
Komentar ajeta:
Ovo je objašnjenje, tumačenje koje je Musau, a.s., bilo problem i čiju je vanjsku pojavu osudio. Allah, dž.š., dao je Hidru a.s., skrivenu mudrost tog doga|aja, pa je on probio lađu da bi bila sa mahanom, s obzirom da su upravo prolazili pored kralja silnika, koji je izuzimao svaku lađu", tj. ispravnu"nasilno." Namjerno sam je onesposobio da je zbog neispravnosti ostave. Sa njom će se kasnije koristiti njeni siromašni vlasnici, koji, osim te la|e, nisu ništa drugo imali.
80.
"Što se onog dječaka tiče, roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti,
Komentar ajeta:
Ibn-Abbas prenosi od Ubej ibn Ka'ba da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dječak što ga je ubio Hidr, a.s., na dan je stvaranja stvoren kao nevjernik." Ovo prenosi Ibn-Džerir. Zato Uzvišeni kaže: "Njegovi su roditelji bili vjernici, pa smo se pobojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti", zbog ljubavi njihove prema njemu kao nevjerniku. U sahih-hadisu kaže se: ž"Zaista, Allah ne dosudi ništa vjerniku a da to za njega ne bude hajr." Uzvišeni kaže: "Moguće je da vi nešto mrzite, a da je to za vas bolje."
81.
pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega, i samilosti približnijeg."
Komentar ajeta:
"...pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega i samilosti približnijeg", tj. časnijeg i prema kojem će roditelji biti milostiviji od njega.
82.
"A što se onoga zida tiče, on je dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po nahođenju svome. Eto to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti."
Komentar ajeta:
U ovom ajetu je dokaz da se pod pojmom - selo, naselje, podrazumijeva grad, jer je prvi put rečeno "dok ne stigoše u naselje", a ovdje se kaže: "On je bio dvojice dječaka iz grada." Uzvišeni na drugom mjestu kaže: "Koliko smo Mi gradova razorili, mnogo moćnijih od tvoga grada koji te je protjerao." Značenje ajeta je: Ovaj zid sam popravio jer je vlasništvo dvojice dječaka iz grada, a ispod toga zida njihovo je blago, pohranjena imovina, što je jasno iz konteksta ajeta, a što ispravnim smatra Ibn-Džerir.
"Otac njihov je bio dobar čovjek." Ovo je dokaz da se dobar čovjek pamti (po dobru) među potomcima i da berićet njegovog ibadeta obuhvata i njih na dunjaluku i ahiretu,tako što se zauzima za njih i što se njihov položaj uzdiže u Džennetu, da budu njegova očna radost, kako se navodi u Kur'anu i hadisu.
"Tvoj Gospodar želi da oni odrastu i izvade blago svoje." Ovdje je htijenje (iradet) pripisano Allahu, dž.š., jer je njihovo odrastanje milost, kojom samo On raspolaže. U vezi sa ubijenim dječakom, kaže: "pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg", a u vezi sa lađom, kaže: "Ja sam htio da je oštetim." Dalje kaže: "To je iz milosti Gospodara tvoga. Sve to ja nisam uradio po svome rasuđivanju." Dakle, sve troje što sam uradio iz milosti je Allahove, dž.š., bili u pitanju vlasnici lađe, roditelji dječaka ili dječaci onog dobrog čovjeka. Ništa nisam uradio po svom rasuđivanju, već sam ispunio ono što mi je naređeno. I ovo je dokaz onima koji Hidra, a.s., smatraju vjerovjesnikom, uz već navedene riječi Uzvišenog:"I nađoše jednog Našeg roba kome smo Mi milost Našu dali i onome što samo Mi znamo naučili."
Neki kažu da Hidr, a.s., još uvijek živi i o tome postoje razna predanja koja su netačna, a najpoznatije su predaje koji govore o ukazivanju saučešća, koje nisu vjerodostojne, a čiji su senedi isprekidani. Drugi ih, suprotno, smatraju ispravnim a i kažu da on nije živ već da je umro kao i drugi poslanici, neka je na našeg Poslanika i na njih sve salavat i selam. Oni tvrde da je Hidr, a.s., umro i to na osnovu riječi Uzvišenog:
"Ni jedan čovjek prije tebe nije bio besmrtan" i na osnovu riječi Poslanika, na dan Bitke na Bedru:"Bože moj, ako ova skupina bude uništena, niko te više na Zemlji neće obožavati." Nije, tako|er, preneseno da je dolazio Poslaniku, s.a.v.s., sa njim sjedio ili sa njim bio u borbi. Da je živ, slijedio bi Poslanika, s.a.v.s., i njegove drugove, jer je Muhammed, s.a.v.s., poslanik objema skupinama: džinima i insima (ljudima). Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Da je Musa živ, ne bi mu preostalo ništa drugo već da me slijedi." Pred samu svoju smrt, Muhammed s.a.v.s., rekao je: "Na Zemlji neće ostati duže od sto godina nijedno oko koje trepće od onih koji se sada na njoj nalaze", tj. sve će umrijeti. Za ovo postoje i drugi brojni dokazi. U Buharijinom "Sahihu" bilježi se od Ebu-Hurejrea da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Hidr je nazvan tim imenom jer je sjedio na 'prostirci' koja se odjednom zazelenila." Pod "prostirkom" se misli na suhu travu, tj. sasušeno bilje. Ovo kaže Abdurrezak. Uzvišeni kaže: "Eto, to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti", tj. to je tumačenje onoga što te mučilo i na čemu se nisi strpio prije mog objašnjenja. Nakon što mu je protumačio,objasnio, predočio i odstranio nejasnoće Hidr je rekao: Prije toga je nejasnoća bila teška pa je za teži problem upotrijebio riječ jačeg značenja, a za lakšu riječ lakše značenje.
Kaže Uzvišeni : "Pa nisu mogli da ga pređu", tj. da se gore popnu, "niti su mogli da ga prokopaju", što je teže učiniti. Tako je za svaku situaciju upotrijebljena riječ i značenje koje joj odgovara, a Allah, dž.š., najbolje zna.
83.
"I pitaju te o Zul-Karnejnu. Reci: 'Kazat ću vam o njemu neke vijesti.
Komentar ajeta:
Uzvišeni kaže: "I pitaju te", o Muhammede, "o Zul-Karnejnu", tj. o onome što se za njegovo vrijeme dešavalo. Već samo rekli da su mekanski nevjernici išli kod kitabija da ih pitaju na koji način da iskušavaju Poslanika, s.a.v.s., pa su im rekli: "Pitajte ga o čovjeku koji je krstario Zemljom, o grupi mladića, šta on misli da su uradili i pitajte ga o ruhu (duši)". Objavljena je sura "El-Kehf" i u njoj sljedeće: "I pitaju te o Zul-Karnejnu. Reci: 'Kazat ću vam o njemu neke vijesti.'" Neki smatraju da je on bio Grk, što je netačno. Tačno je ono što je rekao El-Ezreki i drugi, a to je da je on sa Ibrahim, a.s., kada je ovaj sagradio Kabu, tavaf činio, da je bio Ibrahimov, a.s., sljedbenik i da je, radi Allahovog, dž.š., zadovoljstva, klao kurban. O nekim događajima iz njegovog života govorili smo u knjizi "El-bidaje ven-nihaje", što je, hvala Bogu, dovoljno.