u kojoj će gorjeti samo najveći nesretnik – Na osnovu ovog ajeta murdžije dokazuju da će u vatru ući samo nevjernici, jer se tekst nastavlja riječima:

koji bude poricao i glavu okretao! – Međutim, ovdje postoje tri tumačenja. Prvo: vatrom razbuktalom u kojoj će vječno gorjeti samo najveći nesretnik. Drugo: misli se na posebnu vrstu vatre. I treće: pod najvećim nesretnikom (el-eškā) misli se na Ebu Džehla i Umejjea b. Halefa, koji su nasuprot onome koji je najbogobojazniji (el-etkā), a to je Ebu Bekr es-Siddik. Tako da je tekst došao kudeći i hvaleći određene osobe, a ne u općenitom smislu.

A od nje će udaljen biti onaj koji bude najbogobojazniji,

koji bude dijelio imetak svoj – u svrhu zekjata; da bi se očistio – kod svoga Gospodara od grijeha;

a ne zbog toga da bi nekome na raniju blagodat uzvratio – tj. on ne čini dobro zbog toga što mu je neko prethodno učinio neku dobrotu, nego to čini sa željom da stekne Allahovo zadovoljstvo. Veli se: On ne očekuje za ono što čini ni od koga nagradu u budućnosti. Prvo mišljenje je očiglednije (azher) jer se u povodima objave ovih riječi navodi da su Kurejšije, kada je Ebu Bekr, r.a., otkupio Bilala, r.a., kazale: Bilal mu je ranije bio od koristi!" pa je Allah, dž.š., negirao njihov iskaz;

već jedino da bi stekao zadovoljstvo Gospodara svoga Svevišnjeg,

i on će, uistinu, biti zadovoljan! – Ovo je obećanje da će na Ahiretu biti zadovoljan.

Sura ED-DUHA (Jutro)

Objavljena u Mekki; sadrži 11 ajeta; objavljena poslije sure el-Fedžr.

Tako mi jutra,

i noći kada se utiša – Glagol sedžā ima četiri moguća značenja: kada nastupi, kada prolazi, kada raširi tmine i kada se utiša i umiri. Posljednje značenje je najbliže korijenu ove riječi, a što je izbor i Ibn Atijjea;

nije te napustio Gospodar tvoj – Ovaj glagol se uči i sa tešdidom na harfu dal (veddeake) i bez njega (vedeake), s tim da prva forma ima naglašenije značenje; a ni omrznuo! – niti se na tebe naljutio. Zamjenica objekta (tj. ke - tebe) u glagolima kalā, āvā, hedā i agnā je ispuštena radi skraćivanja forme i radi ujednačenosti završetaka ajeta. Povod objave ovog ajeta je nedolazak Objave neko vrijeme Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, zbog čega su Kurejšije rekle: Muhammeda je napustio njegov Gospodar i omrznuo ga!" Tako je objavljen ovaj ajet koji iznosi neistinitost njihovih riječi.

Drugi svijet – tj. Ahiret; je, uistinu, bolji za tebe od prvoga! – svijeta, tj. od dunjaluka. Ibn Atijje navodi mogućnost značenja ovog ajeta u smislu da će Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, stanje poslije ove sure biti bolje od njegovog stanja prije objavljivanja ove sure, a što je nesuvislo mišljenje (beid). Prvo mišljenje je očiglednije i poznatije (azher ve ešher).

A tebi će, sigurno, Gospodar tvoj dati, pa ćeš zadovoljan biti! – Prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon objavljivanja ovog ajeta rekao: Onda, neću biti zadovoljan sve dok je i jedna osoba iz mog ummeta u Vatri!" Neki učenjaci su rekli da ovaj ajet najviše ulijeva nadu (erdžā ājetin fi'l-Kur'an). Ibn Abbas je rekao: Učinio ga je zadovoljnim time što mu je dao hiljadu dvoraca u Džennetu, sa svim onim što mu je potreba od blagodati i posluge!" Veli se: Učinio ga zadovoljnim na dunjaluku time što mu je podario oslobođenje Mekke i tsl. od pobjeda. Ispravno je kazati da ovo obećanje obuhvata sve ono što će mu plemeniti Allah dati na Ahiretu, pored onoga što mu je dao na dunjaluku od pobjeda, osvajanja teritorija, mnoštva sljedbenika, itd.

Zar nisi siroče bio, pa ti je On utočište pružio – Uzvišeni Allah je naveo neke blagodati prema Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, koje se tiču njegovog životnog perioda koji je prošao, kako bi na osnovu toga mogao još lakše prihvatati ono što će uslijediti i kako bi mu se nada dodatno povećala. Glagol vedžede na ovim mjestima je prijelazni sa dva objekta, a u značenju: Zar nisi siroče bio, pa ti je On pružio utočište? Bio je siroče jer mu je otac umro dok je još bio u stomaku svoje majke. Poslije je ostao i bez majke i bez djeda Abdu'l-Muttaliba. Kada je Dža'fer es-Sadik bio upitan: Zašto je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odrastao kao siroče?" odgovorio je: Kako ni jedno stvorenje ne bi imalo prava nad njim!";

i za Šerijat nisi znao, pa te ka njemu uputio – Vezano za značenje ovih riječi, postoji šest mišljenja. Prvo: i nisi znao za Šerijat, pa te ka njemu uputio. Slične ovim su i riječi 52. ajeta sure eš-Šura: Ti nisi znao šta je Knjiga, niti si imao potpunu spoznaju. Ovo je i najočiglednije mišljenje (azher) i izbor Ibn Atijjea i drugih učenjaka. Ajet, dakle, znači da Alejhisselam nije poznavao Šerijat u svim njegovim pojedinostima sve dok ga Allah, dž.š., nije posalo kao poslanika, s tim da on nikada nije bio nevjernik niti mnogobožac jer je bio sačuvan od toga i prije svoga poslanstva. Drugo: i bio si među narodom zalutalim, pa te je uputio. Pa kao da si jedan od njih iako se nisi klanjao onima kojima su se oni klanjali. Ovo mišljenje je blisko prvom. Treće: i nisi znao za hidžru, pa te je njoj uputio. Ovo je slabo mišljenje (daif), jer je ova sura objavljena mnogo prije Hidžre. Četvrto: i bio si nepoznat, pa je ljude uputio tebi i oni su tako našli uputu. Ovo mišljenje je daleko od ciljane poruke. Peto: zalutao si na putu, a to onda kada se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zagubio u ulicama Mekke u djetinjstvu, pa ga je Allah, dž.š., vratio njegovom djedu. Još se prenosi i da ga je zagubila dojilja Halima, pa joj ga je Allah vratio, kao i to da se bio zagubio u putu za Šam kada je bio u karavani sa svim amidžom Ebu Talibom. I šesto: zabluda (ed-dalāl) na ovome mjestu ima značenje velike ljubavi (el-mehabbet), tj. mnogo si volio Allaha, dž.š., pa te je On ka Sebi uputio. Slične ovome su i riječi Jusufove, a.s., braće upućene njihovom ocu Jakubu, a.s.: Allaha nam, zaista si ti u zabludi svojoj staroj (dalālike'l-kadim) (Jusuf, 95.) misleći pri tome na njegovu veliku ljubav prema Jusufu. Ovo je mišljenje našeg šejha i profesora Ebu Dža'fera ibnu'z-Zubejra;

i siromah si bio, pa te imućnim učinio? – I bio si siromah u pogledu imetka, pa ti je On dao dostatnu opskrbu. Veli se: i bio si ovisan o Njemu, pa te je On učinio neovisnim sa Sobom.

Zato siroče ne ucvili – time što ćeš uzurpirati njegovo nasljedstvo i imetak zbog toga što je slab ili time što ćeš mu uskratiti njegove opće potrebe. Mogućnosti ucviljivanja siročeta su mnogobrojne, a ovaj ajet ih općenito sve zabranjuje;

a na prosjaka ne podvikni – nego mu se lijepim riječima obraćaj i čini mu dovu, kao što se navodi i u 28. ajetu sure el-Isra: onda im barem koju lijepu riječ reci! Moguće je da se pod izrazom es-sāil misli na prosjaka koji traži hranu i milostinju, a što je i očiglednije mišljenje (azher), kao što postoji mogućnost i da se pod ovim izrazom misli na onoga koji traži znanje. U riječima takher i tenher postoji stilska figura preuzimanje nepotrebne obaveze (luzum ma la jelzim) jer se harf hā podudara prije harfa rā;

i o blagodati Gospodara svoga kazuj! – Veli se: šireći znanje i propise Kur'ana i dostavljajući Poslanicu! Međutim, ispravno je kazati da ajet obuhvata sve blagodati. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Kazivanje o Allahovim blagodatima je vrsta zahvalnosti!" Zbog toga su dobri prethodnici imali običaj kazati da im je Allah, dž.š., dao to i to, da su klanjali toliko i toliko, a što je dozvoljeno ako je s ciljem zahvaljivanja Allahu, dž.š., i želje da se i drugi na to ugledaju, dok je sa ciljem hvalisanja i pokazivanja pred ljudima (rijaluk) zabranjeno. Pogledaj kako je Uzvišeni Allah u ovoj suri spomenuo tri blagodati, a nasuprot njima je spomenuo i tri savjeta! Nasuprot riječi Zar nisi siroče bio, su riječi Zato siroče ne ucvili! Nasuprot riječi i za Šerijat nisi znao, stoje riječi a na prosjaka ne podvikni ako se pod es-sāilom misli na onoga koji pita i traži znanje (ili riječi i o blagodati Gospodara svoga kazuj, ako se time misli na širenje znanja i propisa Kur'ana i dostavljanje Poslanice). I nasuprot riječi i siromah si bio, pa te imućnim učinio stoje riječi a na prosjaka ne podvikni, po očiglednijem mišljenju (ili riječi i o blagodati Gospodara svoga kazuj ako se misli na općenito zahvaljivanje na blagodatima).

Sura EŠ-ŠERH (Širenje)

Objavljena u Mekki; sadrži 8 ajeta; objavljena poslije sure ed-Duha.

Zar ti nismo raširili prsa tvoja – kako bi mogla prihvatiti znanje i osvijetliti se mudrošću i spoznajom. Veli se: Džibril mu je u djetinjstvu otvorio prsa, kao i pred događaj Israa i Mi'radža, tako što mu je izvadio srce i oprao ga;

i skinuli s tebe breme tvoje – Vezano za ove riječi postoje tri tumačenja. Prvo je mišljenje većine učenjaka da se pod vizrom misli na grijehe, a njihovo 'skidanje' bi bio njihov oprost, kao što se navodi i u 2. ajetu sure el-Feth: kako bi ti Allah oprostio sve grijehe. Ovo mišljenje je shodno stavu onih učenjaka koji prihvataju pojavu malih grijeha od strane vjerovjesnika ili dozvoljavaju njihovo dešavanje prije vjerovjesništva. Drugo: Vizr su tereti i bremena vjerovjesništva, koji su 'skinuti' na način da mu je prenošenje Poslanice postalo olakšano. Treće: Vizr je njegova zbunjenost prije vjerovjesništva, jer je vidio svoj narod zalutalim, ali mu od Allaha, dž.š., nije došao jasan znak. U ovom slučaju bi 'skidanje' imalo značenje dolazak vjerovjesništva, upute i Šerijata;

koje je slamalo leđa tvoja?! – Ovo je izraz za izrazitu teškoću spomenutog vizra. Haris elMuhasibi je rekao: Grijesi vjerovjesnika su opisani jako teškim, mada su bili neznatni i oprošteni, zbog njihove velike brige i kajanja zbog njih. Oni su im izrazito teško padali jer su vjerovjesnici posjedovali veliki strah prema Allahu, a ti grijesi su kod Allaha bili lahki." Ove riječi su slične predaji u kojoj se navodi: Vjernik svoje grijehe vidi poput velike planine koja ga pritiska, a licemjer svoje grijehe vidi poput muhe koja mu sleti na nos."

I visoko uzdigli spomen na tebe?! – Tvoje ime je postalo poznato i na istoku i na zapadu. Veli se: Alejhisselamovo ime se dodaje uz Allahovo u ezanu, ikametu, hutbi i et-Tehijjatu, kao i na mnogim mjestima u Kur'anu.

Pa, zaista, uz tegobu ima olakšanje – Ovo je obećanje da će olakšanje nakon tegobe brzo doći. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sa ashabima je u Mekki živio pod stalnim uznemiravanjem od stane nevjernika, pa mu je Uzvišeni Allah obećao olakšanje;

zaista, uz tegobu ima olakšanje! – Ovo je naglašavanje olakšanja. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Jedna tegoba neće savladati dva olakšanja!" Iste riječi se prenose i od Omera, r.a., i Ibn Mesuda, r.a., a značenje tih riječi je da je tegoba spomenuta sa određenim članom (el-usr), pa se misli na jednu tegobu, dok je olakšanje spomenuto bez određenog člana (jusren), pa se misli na dva olakšanja. Veli se: Prvo olakšanje je vezano za dunjaluk, a drugo za Ahiret.

A kada završiš – jedan posao i obavezu; trudi se! – u rješavanju drugog posla i obaveze! Na primjer: Kada završiš farzove, trudi se u nafilama! Kada završiš namaz, trudi se u činjenju dove! Kada završiš dunjalučki posao, trudi se u ibadetu svome Gospodaru!

I samo Gospodaru svome teži! – Riječi ve ila Rabbike došle su na početku ajeta kako bi označile da ne treba težiti nikome osim svome Gospodaru.

u koju će ući samo najveći nesretnik

Komentar ajeta:

tj. samo će nesretnik ući u vatru koja će ga sa svih strana okruživati.

onaj koji je poricao

Komentar ajeta:

..onaj koji je poricao", tj. srcem "...i okretao se", tj. ko se svojim rukama, nogama i drugim organima okretao od (dobrih) djela. Imam Ahmed od Ebu - Hurejrea prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /643/ 'Sav moj ummet, svi moji sljedbenici će na Sudnjem danu ući u Džennet, osim onih koji to odbiju.' Upitali su: 'A ko će odbiti Božiji Poslaniče?' Odgovorio je: 'Ko mi se pokori ući će u Džennet, a ko odbije meni poslušnost, taj je odbio.'" Ovah hadis navodi i Buhari.

A od nje će daleko biti onaj najbogobojazniji

Komentar ajeta:

tj. od Vatre će se ukloniti onaj ko je čist i ko se Allaha bude bojao.

onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se očistio

Komentar ajeta:

tj. svoj imetak dijeli pokoravajući se svome Gospodaru i tako čisti i sebe i svoj imetak i vjeru i ovaj svijet koji mu je Uzvišeni darovao.

ne očekujući da mu se zahvalnošću uzvrati

Komentar ajeta:

tj. ne dijeli svoj imetak da bi se odužio onima koji su mu kakvo dobro učinili, nego ga dijeli

već jedino žudeći za licem Gospodara svoga Svevišnjeg

Komentar ajeta:

tj. u želji da bi Ga u dženetskim vrtovima vidio.

i on će, zbilja, zadovoljan biti

Komentar ajeta:

Uzvišeni kaže: "...i on će zbilja zadovoljan biti", tj. zadovoljan će biti onaj koga budu resile ovakve osobine. Više komentatora Kurana navode da se ovi ajeti odnose na Ebu-Bekra, r.a., od kojih neki smatraju da se u tome svi slažu. Bez sumnje on sa prvacima ovog ummeta spada u one na koje se odnose ovi ajeti, iako se ne ograničava samo na njih, nego na sve koji se podrazumijevaju pod riječima Uzvišenog:

"...a od nje će daleko biti onaj najbogobojazniji, onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se očistio, ne očekujući da mu se zahvalnošću uzvrati." On, ipak, u ovim i drugih pohvalnim osobinama, prednjači u ovom ummetu, jer je bio istinoljubljiv, bogobojazan, plemenit i darežljiv, trošeći svoj imetak pokoravajući se svome Gospodaru i pomažući svoga Poslanika, s.a.v.s.

Sura ED-DUHA (Jutro)

Tako mi jutra

Komentar ajeta:

Imam Ahmed od El-Esveda ibn Kajsa navodi da je rekao: /644/ "Čuo sam Džunduba da je rekao: 'Vjerovjesnik, s.a.v.s., se jednom prilikom razbolio pa nije noćni ibadet provodio jednu ili dvije noći, pa mu je jedna žena došla i rekla: 'Muhammede, mora da te je tvoj šejtan ostavio.'' Na to je Uzvišeni Allah objavio: ''Tako mi jutra i noći kad se utiša, Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo!'" Ovaj hadis prenose Buhari, Muslim i Et-Tirmizi.

Neki raniji učenjaci, među njima i Ibn Ishak, navode da je ovo poglavlje Džibril Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., objavio kada mu se pokazao u liku kakvom ga je Allah stvorio. To je bilo kada mu se Džibril približio i nadnio, dok je bio u dolini El-Ebtah

i noći kad se utiša

Komentar ajeta:

Ibn-Abbas kaže: /645/ "Kada je Allahovom Poslaniku počela objava Kurana, Džibril mu je neko vrijeme prestao dolaziti pa se zbog toga zabrinuo. Idolopoklonici su tada rekli: "Gospodar njegov ga je ostavio i omrznuo." Na to je Allah objavio: ...

(nastavak misli u komentaru sljedećeg ajeta)

Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo!

Komentar ajeta:

Uzvišeni se zaklinje jutrom i svjetlom koje je u njemu dao "...i noći kada se stiša", tj. kada se smiri i tamom obavije, kao što Uzvišeni na drugom mjestu kaže:

"On čini da zora sviće, On je noć odredio za početak, a Sunce i Mjesec za računanje vremena; to je određenje Silnog, Sveznajućeg" (6:96)

Onaj svijet je, zaista, bolji za tebe od ovog svijeta

Komentar ajeta:

Iz životopisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., poznato nam je da je on bio najskromniji čovjek na ovom svijetu. Imam Ahmed od Abdullah ibn Mesuda navodi da je rekao: /646/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je jednom prilikom ležao na hasuri pa su mu od nje na tijelu ostali tragovi. Kada se probudio, počeo sam ga brisati rekavši mu: 'Božiji Poslaniče, kad bi nam dozvolio da ti nešto prostremo preko hasure?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: 'šta će meni ovaj svijet? Ja i ovaj svijet smo kao putnik i hlad nekog drveta u kome se putnik odmori, a onda dalje nastavi i hlad ostavi.'" Ovaj hadis prenose Ibn-Madže i Et-Tirmizi. Za njega Et-Tirmizi kaže da je dobar i vjerodostojan (hasenun sahihun).

a Gospodar tvoj će tebi sigurno dati, pa ćeš zadovoljan biti

Komentar ajeta:

da će mu na onom svijetu dati da se zauzima za svoj ummet dok ne bude zadovoljan. Ebu-Amr el-Evzai od Abdullaha ibn Abbasa prenosi da je rekao: /647/ "Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pokazano je kakve će sve pobjede, poslije njega, njegov ummet postići, riznicu po riznicu, pa se tome obradovao. Na to mu je Allah Uzvišeni objavio:

"...a Gospodar tvoj će tebi sigurno dati, pa ćeš zadovoljan biti!" Nabrajajući blagodati kojima je obasuo svoga roba i poslanika, s.a.v.s.

Zar te siročetom ne nađe, pa ti utočIšte dade

Komentar ajeta:

tako što mu je otac umro dok je on još u utrobi majke bio. Zatim mu je umrla i majka Amina bint Vehb kad je imao šest godina, nakon čega je brigu o njemu preuzeo djed mu Abdul-Muttalib, dok i on, kad je Muhammedu, s.a.v.s., bilo osam godina, nije umro, nakon čega je brigu o njemu preuzeo amidža mu Ebu-Talib. On će ga paziti, pomagati, odgajati i uvažavati, a kasnije, kada će ga Allah u četrdesetoj godini života poslati kao poslanika, braniti od njegovih sunarodnjaka, iako je sam Ebu-Talib i dalje ostao u vjeri svoga naroda, idolopoklonstvu. Ovako je trajalo Allahovom voljom i određenjem sve dok Ebu-Talib, na malo prije Hidžre, nije umro, kada su se protiv njega podigli drski kurejšijski prvaci i neznalice, nakon čega mu je Allah naredio da se preseli u grad ensarija (Medinu). Kad se kod njih preselio, oni su ga, neka je Allah sa svima njima zadovoljan, lijepo primili, pružili mu utočište, pomagali ga, brinuli se o njemu i uz njega se borili. Sve su ovo bili znaci Allahovog čuvanja, pažnje i brige o njemu.

I zalutalim te nađe, pa te uputi.

وَوَجَدَكَ ضَالًّا فَهَدَىٰ

Komentar ajeta:

U tom smislu na drugom mjestu Uzvišeni kaže:

"Na takav način Mi i tebi objavljujemo ono što ti se objavljuje. Ti nisi znao šta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi učinili svjetlom pomoću kojeg upućujemo one robove Naše koje želimo." (42:52)

i siromahom te nađe, pa te bogatim učini

Komentar ajeta:

sa puno čeljadi si bio siromašan, pa te je Allah od drugih, osim od Sebe, učinio neovisnim, čime mu je omogućio da zasluži nagradu i za strpljenje i za zahvalnost. U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu se od Ebu-Hurejrea prenosi da je rekao: " Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /648/ 'Nije bogatstvo u mnoštvu robe, nego je bogatstvo u bogatstvu duše.'" U Muslimovom Sahihu se od Abdullaha ibn Amra prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /649/ 'Uspio je onaj ko primi islam, kome bude dato ono što mu je dovoljno od nafake i kome Allah da pa je zadovoljan sa onim što mu je dao.

Zato siroče ne ucvili

Komentar ajeta:

kao što si ti bio siroče pa ti je Allah pružio utočište, ni ti nemoj siroče cvjeljati, tj. ponižavati i odbijati, nego prema njemu budi dobrostiv i nježan!

i onoga ko traži ne odbij

Komentar ajeta:

kao što ti za pravu vjeru nisi znao pa te je Allah uputio na pravi put, nemoj ni ti onoga ko traži znanje odbijati!

i o blagodati Gospodara svoga kazuj!

Komentar ajeta:

kao što si bio siromašan pa te Allah imućnim učinio, tako i ti o Njegovim blagodatima kazuj. U tom smislu u dovi naslijeđenoj od Vjerovjesnika, s.a.v.s., stoji: /650/ "Učini nas zahvalnim na Tvojim blagodatima..." Ebu-Davud prenosi od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /651/ "Ko nije zahvalan ljudima nije ni Allahu."

Zar grudi tvoje nismo prostranim učinili

Komentar ajeta:

Uzvišeni kaže: "Zar grudi tvoje nismo prostranim učinili", tj. Mi smo tvoje grudi prostranim učinili i prosvjetlili ih, kao što se na drugom mjestu kaže:

"Onome koga Allah želi da uputi - On srce njegovo prema islamu raspoloži" (6:125). Kao što je Allah tvoje grudi učinio prostranim, tako je Svoj vjerozakon (Šerijat) učinio širokim, tolerantnim i lahkim, bez ikakvih teškoća, tereta i tjeskobe.

i breme tvoje s tebe skinuli

Komentar ajeta:

znače:

"...da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio." (48: 2)

Koje je pleća pritiskalo

Komentar ajeta:

koje ti je bilo teško nositi.

Koje je pleća pritiskalo

Komentar ajeta:

koje ti je bilo teško nositi.

a, zaista, s mukom je last!

Komentar ajeta:

Uzvišeni, dakle, kaže da je s mukom last, a zatim to, ponovno, potvrđuje. Ibn Ebi-Hatim od Aiza ibn Šurejha prenosi da je rekao: "Čuo sam Enesa ibn Malika da je rekao: /652/ 'Vjerovjesnik je jednom prilikom sjedio naspram jednog kamena i rekao: 'Kad bi muka došla i ušla u ovaj kamen, za njom bi došla i ušla last da je iz njega istjera.'" Na to je Allah, dž.š., objavio:

" Ta, zaista, s mukom je last, zaista, s mukom je last!" Pjesnik kaže: "Često nesreća pritijesni mladića, ali Allah, svaki put, iz nje da izlaz, I kad se učini da je ona neizbježna, dođe olakšanje kad mu se najmanje nada.

zaista s mukom je last

Komentar ajeta:

Uzvišeni, dakle, kaže da je s mukom last, a zatim to, ponovno, potvrđuje. Ibn Ebi-Hatim od Aiza ibn Šurejha prenosi da je rekao: "Čuo sam Enesa ibn Malika da je rekao: /652/ 'Vjerovjesnik je jednom prilikom sjedio naspram jednog kamena i rekao: 'Kad bi muka došla i ušla u ovaj kamen, za njom bi došla i ušla last da je iz njega istjera.'" Na to je Allah, dž.š., objavio:

" Ta, zaista, s mukom je last, zaista, s mukom je last!" Pjesnik kaže: "Često nesreća pritijesni mladića, ali Allah, svaki put, iz nje da izlaz, I kad se učini da je ona neizbježna, dođe olakšanje kad mu se najmanje nada.

A kad završiš, molitvi se predaj

Komentar ajeta:

kad završiš sa svakodnevnim poslovima i dunjalučkim brigama, predaj se ibadetu, obavljaj ga čiste savjesti i budi predan svome Gospodaru u svojim željama i namjerama. U ovom smislu su i riječi Božijeg Poslanika, s.a.v.s., izrečene u hadisu za koji su svi saglasni da je vjerodostojan (sahih): /653/ "Nema namaza kad je gotovo jelo, niti kad muči mokraća i izmet." U drugom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: /654/ "Kad dođe vrijeme namaza, a večera je spremna, počnite sa večerom!"

i Gospodaru svome teži!

Komentar ajeta:

predaj se ibadetu, obavljaj ga čiste savjesti i budi predan svome Gospodaru u svojim željama i namjerama.