"Mi bismo putovali sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa bi neki od nas postili, a neki ne bi. Pa niti bi nedostač (zbog toga) korio postača, niti bi postač korio nepostača. Jednostavno su smatrali da je za onoga ko ima snage pa posti, to dobro, a da je za onoga ko osjeća slabost pa mrsi, to također dobro."(Tirmizi )

"Ako zelis postiti, ti posti, a ako ne zelis, ti (onda) mrsi."[1](Tirmizi )

"Objedujte (uz ramazan) pred zoru, jer je u sehuru bereket."

"Onaj ko ne ostavi klevetu i postupanje po njoj nema potrebe ni da Allaha radi ostavlja hranu, ni pice."[1]

"Najdraži su mi oni Moji robovi koji najviše žure sa iftarom."

"Ljudi će dobro postupati sve dotle dok budu žurili sa iftarom."

"Ramazan počinje onoga dana kada počnete postiti, Ramazanski bajram je onog dana kad prestanete postiti, a Kurban-bajram je onoga dana kada koljete kurbane".

"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi se iftario zrelim svježim hurmama prije nego sto bi klanjao (akšam). A ukoliko njih ne bi bilo, onda suhim zrelim hurmicama, pa ako ni njih ne bi bilo, onda bi popio nekoliko gutljaja vode."

"Ko nađe hurmu neka se njome iftari, a ko ne nađe, neka se iftari vodom, jer voda je uistinu čista."

"Nemojte postiti dan ili dva dana prije početka (ramazana), osim ako to nije post koji je neko ranije započeo. Počnite sa postom nakon što ugledate mlađak i postite sve dotle dok ga ponovo ne ugledate. A ukoliko bude oblačno pa ga ne mognete vidjeti, onda namirite trideset dana posta pa tek onda mrsite."

"Kada nastupi prva noć ramazana povežu se šejtani i zli džini, zatvore se sva vrata Džehennema, a otvore se sva vrata Dženneta. Tada glas (meleka) poviče: O ti, koji želiš i tražiš dobro, okreni se (Allahu i povećaj dobra djela), a ti koji želiš i tražiš zlo, prestani (sa griješenjem). Uistinu, postoje oni koje Allah oslobodi vatre svake noći."

Prvo za što će čovjek polagati račun na Sudnjem danu, od svojih dijela je namaz, pa ako mu namaz bude valjao biće spašen i položiće račun, a ako mu namaz ne bude valjao biće upropašten i izgubljen. Ako mu bude nedostajalo farzova, Allah, dž.š., će reći: - Pogledajte ima li Moj rob dobrovoljnih namaza! Sa nafilama će biti nadopunjeno ono što nedostaje od farzova i tako će biti i sa ostalim njegovim djelima. (Hadis je zabilježio Tirmizi, Kitabul-imanu, hadis broj: 2564)

Vjerovjesniku, s.a.v.s., donesena je posuda u kojoj su bile svježe hurme, pa je rekao da se pod ajetom: ...lijepa riječ jeste kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu, ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi...", misli na palmu, a da se pod Allahovim, dž.š., riječima: A ružna riječ je kao ružno drvo: iščupanom drvetu s površine zemlje nema opstanka", misli na gorku tikvicu. (Oba predanja bilježi Tirmizi, 3119.)

Ovim su ajetom svi oslobođeni sumnje, osim mene i Adija ibn Beddaa..." Njih dvojica su, naime, bili kršćani, pa su često išli u Šam. Jednom je tamo došao i poglavica plemena Sehm, koji je uza se imao i jedan srebrni vrč, koji je namjeravao prodati vladaru. Taj vrč bio je i najvredniji dio njegove trgovačke robe, pa kad se razbolio, taj vrč je oporukom ostavio njima dvojici zatraživši od njih, da, zauzvrat, ostatak njegove ostavštine dostave njegovoj porodici. Kada je umro", kaže Temim, mi smo uzeli predmetni vrč i prodali ga za hiljadu dirhema i taj iznos podijelili na dva dijela. Kad smo došli kod njegovih, predali smo im ono što smo imali kod sebe. Kako im nije bilo vrča, upitali su nas za nj, i mi smo im kazali da nije ostavio ništa više od onoga što smo im mi predali. Kad sam pak primio islam, to me je počelo proganjati, te sam otišao kod njegovih i ispričao im kako je bilo, te im isplatio pet stotina dirhema. Rekao sam im da i kod moga druga imaju isto toliko i oni su s njime otišli kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., i on je od njih zatražio jasan dokaz. Kako ga oni nisu imali, on im je rekao da od njega zatraže da se zakune nekom velikom zakletvom iz vjere kojoj je pripadao, i on se zakleo. Tada je Uzvišeni Allah objavio: 'O vjernici, kad vam se približi smrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedoče dvojica pravednih...' pa do riječi: '...i da se ne plaše da će njihove zakletve drugim zakletvama biti pobijene!' (El-Maida, 106-108). Tada su ustali Amr ibn el-As i još jedan čovjek i zakleli se, i ja sam od Adija uzeo pet stotina dirhema!" (Predanje bilježi Tirmizi.)

Ja sam rekla: 'Božiji Poslaniče, muškarci idu u rat, a žene ne idu, i još dobijamo pola od onog što oni dobiju od miraza?', pa je Uzvišeni Allah objavio: 'I ne poželite ono čime je Allah neke od vas odlikovao!'" (En-Nisa, 32) Mudžahid kaže: U vezi s njom objavljen je i ajet: 'Muslimanima i muslimankama...' (El-Ahzab, 35). Naime, Ummu Selema je bila prva žena koja je kao muhadžirka došla u Medinu." (Predanje bilježi Tirmizi.)

A imao je devet sestara." (Predanje bilježi Tirmizi.)

Ko ne za hvaljuje ljudima nije zahvalan ni Allahu." (Hadis bilježi Tirmizi, 1954.)

Kome bude dat kakav poklon, ako ima imetka, neka uzvrati na njega, a ako nema, neka se zahvali riječima, jer je onaj ko to učini zahvalan, a onaj ko to ne učini nezahvalan. Onaj ko se nagizda nečim što nije njegovo sliči onome koji obuče košulju i ogrtač klevete." (Hadis bilježe Tirmizi, 2034, i Ebu Davud, 4813.)

Kome bude učinjeno kakvo dobro pa rekne onome koji mu je to učinio: Allah te dobrim nagradio!, on se time najpotpunije zahvalio." (Hadis bilježi Tirmizi, 2035.)

Ko otkrije zastor i pogleda u kuću prije nego što mu se to dozvoli i vidi domaćinovo razotkriveno ženskinje, prekoračio je granicu koju nije smio prekoračiti. Da ga je čovjek, kada je pogledao u kuću, dočekao i iskopao mu oči, ne bi ga trebalo koriti zbog toga. Ali, ako bi čovjek prošao pored otvorenih vrata na kojima nema ni zastora i pogledao, ne bi bio grešan on nego ukućani (te kuće)." (Hadis bilježi Tirmizi, 2707.) Albani ga je ocijenio slabim.