Onome ko klanja namaz u kojem ne prouči Ummul-Kuran, on je manjkav, on je manjkav, nije potpun. Prenosilac je upitao: - Ebu Hurejre, je li i onda kada budem iza imama? - On odgovori: - Perzijanče, uči je u sebi, jer sam zaista čuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da prenosi riječi Uzvišenoga Allaha: - Podijelio sam namaz između Sebe i Svog roba na dva dijela. Jedan njegov dio pripada Meni, a drugi Mome robu. Mome robu pripada ono što traži. Kada prouči rob: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Allah kaže: - Hvali Me Moj rob. A kada rob prouči: Svemilosnom, Milostivom, Allah kaže: - Veliča Me Moj rob. Kada rob kaže: Gospodaru Sudnjeg dana, Allah kaže: - Slavi Me Moj rob. A ovo pripada Mome robu i između Mene i Moga roba je: Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo. I kraj sure pripada Mome robu u onome što traži, kada kaže: Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si dao Svoje blagodati, a ne na put onih na koje si se Ti rasrdio i koji su zalutali.

Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Imam je jemac, a mujezin pouzdanik. Allahu moj, uputi imame, a oprosti mujezinima!' Ashabi rekoše: 'Allahov Poslaniče, ti si nas pustio da se poslije tebe natječemo u učenju ezana?' On reče: 'Doći će poslije mene' (ili je rekao: '...poslije vas') 'ljudi čiji će mujezini biti najniža kategorija ljudi.'" (Hadis su zabilježili Tirmizi 207., Ebu Davud 530. i Bezzar 181/1.)

Posljednje što mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., oporučio jeste da za mujezina postavim osobu koja neće uzimati naknadu za učenje ezana." (Hadis su zabilježili Tirzmizi 209. i Ebu Davud 531.)

Neka na namaz ne poziva niko drugi, osim onoga koji ima abdest!" (Hadis je zabilježio Tirmizi 201.)

Kad budeš učio ezan, uči ga polagahno. A kad budeš ikametio, požuri. Napravi toliki razmak između ezana i ikameta da onaj što je počeo jesti može završiti s jelom, onaj ko je počeo piti (vodu) može završiti s pićem, ili onaj što ga muči može obaviti nuždu. Nemojte ustajati dok me ne ugledate!" (Hadis je zabilježio Tirmizi 195.)

Bilal, r.a., proučio je ezan prije zore pa mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio da (ponovo prouči i) poviče: 'Zaista je neki Allahov rob zaspao.'" (Hadis je zabilježio Tirmizi 203.)

Nema izgovaranja: 'Es-salatu hajrun minen-nevm' ('Namaz je bolji od spavanja') ni u jednom od namaza osim u sabahskom." (Hadis je zabilježio Tirmizi 198.)

Prvo namasko vrijeme jeste Allahovo zadovoljstvo, a posljednje Allahov oprost." (Hadis je zabilježio Tirmizi 172.)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., nikada do svoje smrti nije isti namaz klanjao dva puta na isteku njegovoga vremena." (Hadis je zabiježio Tirmizi 174.)

O Alija, s troje se ne kasni: s namazom kada nastupi njegovo vrijeme, s dženazom kad je pripremljena i s udajom žene, kada joj se nađe odgovarajuća osoba." (Hadis je zabilježio Tirmizi 171.)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., požurivao je više od vas s klanjanjem podnevskog, a vi od njega više požurujete s klanjanjem ikindijskog namaza." (Hadis je zabilježio Tirmizi 161.)

Nisam vidjela nikoga da je više pužurivao s klanjanjem podnevskog namaza od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera." (Hadis je zabilježio Tirmizi 155.)

Svaki namaz ima početak svog namaskog vremena i njegov kraj. Početak podnevskog vremena jeste kad se sunce pomakne sa zenita, a kraj mu je kada nastupi ikindija. Početak ikindijskog vremena je od momenta kada ona nastupi, a kraj mu je kad sunce postane žuto. Početak akšamskog vremena jeste kad sunce zađe, a kraj mu je kad nestane rumenila. Početak jacijskog vremena je kada nestane sunčevog rumenila, a kraj mu je polovina noći. Početak sabahskog namaza jeste kad se javi zora, a kraj mu je kada se sunce pojavi." (Hadis je zabilježio Tirmizi 151.)

Ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nisu smatrali da je izostavljanje bilo kojeg dijela kufr (nevjerovanje) osim za namaz." (Hadis bilježi Tirmizi 2622.)

Obaveza koja čini razliku između nas i njih (munafika) jeste namaz. Ko ga izostavi postao je nevjernik." (Hadis bilježe Tirmizi 2621. i Nesai 231/1.)

Između nevjerništva i imana jeste izostavljanje namaza." (Hadis bilježi Tirmizi 2618.)

Mušrici su na Hendeku uistinu toliko zaokupili Allahova Poslanika, s.a.v.s., da nije klanjao četiri namaza. Pošto su zašli duboko u noć, kako je Allah htio, tek tada je on naredio Bilalu, pa je proučio ezan. Poslije toga proučio je ikamet pa je klanjao podnevski namaz, potom je ponovo proučio ikamet, pa je klanjao ikindiju. Zatim je opet proučio ikamet, pa je klanjao akšam, te je opet ikametio pa je klanjao jaciju." (Hadis bilježi Tirmizi 179.)