Zainteresovan sam za rad u jednoj dostavljačkoj firmi, ta firma radi sa restoranima među kojima ima i objekata u kojima se prodaje alkohol. Moj posao je da preuzmem robu (među kojima može biti i alkohol) naručenu iz restorana i dostavim je gdje kupac želi. Koliko sam upoznat većinom se dostavlja hrana, ali dešava se i da se alkohol naručuje. Da li je meni haram raditi taj posao?

Ja sam spreman taj novac koji zaradim u slučaju dostave alkohola (pošto bi bio plaćen po dostavi) udijeliti nekome i da li mi je u tom slučaju haram taj posao? Taj posao bi mi najviše odgovarao zbog fleksibilnog radnog vremena.

Poslodavac je postigao dogovor sa svojim uposlenicima o visini primanja, te je skoro dvije godine isplate vršio u skladu sa dogovorom, i sve je funkcionisalo bez problema tj. onako kako je dogovoreno. Prije par mjeseci, desilo se da je bez bilo kakve najave i obrazloženja, nekim od uposlenika isplaćeno znatno manje u odnosu na iznos koji je ranije dogovoren. Kada je zatraženo obrazloženje, poslodavac je pojasnio kako su u ranijem periodu isplate vršene suprotno odredbama važećeg pravilnika. Onda je prije nekoliko mjeseci poslodavac počeo primjenjivati odredbe važećeg pravilnika, te je zato uposlenicima isplaćeno manje od onoga što je dogovoreno. Sada se pitamo: ko je kome dužan - da li poslodavac uposlenicima jer nije ispoštovao dogovor (ne ulazeći u metode obračuna plata i naknada), ili su uposlenici dužni vratiti poslodavcu iznos kojeg su ranije primili, a koji nije obračunat u skladu sa važećim normativnim aktima.

Da li je haram posao u mikrokreditnim organizacijama?

Da li je po islamu dozvoljeno otvoriti offshore kompaniju u drugoj državi, kako bi se legalno izbjeglo plaćanje poreza na dobit u državi u kojoj se posluje?

Imam pitanje vezano za trgovinu iz inostranstva u BiH. Dakle, posjedujem mogućnost da kupim u državi van Bosne mobitele po jeftinoj cijeni na legalan način, u radnji, i da ih prodam ovdje. Nisam u nekoj nuždi i nije mi pod moranje, poboljšalo bi mi samo džeparac. Ako ja tamo platim mobitele tako, ja već plaćam porez toj državi. Također, kada bih prijavio na carini te mobitele i platio carinu od 10%, platio bih i neku vrstu poreza ovdje. Ali postoje određeni zakoni što se tiče uvoza i izvoza. Da bih to radio na taj način, morao bih prijaviti firmu. Je li meni dozvoljeno bez otvaranje firme da prodajem te mobitele? Osoba koja bi ih kupila posjeduje radnje za mobitele i bavi se time.

Da li mogu kupovati robu na sniženju u inostranstvu, a da je prodajem po redovnoj cijeni u Bosni i Hercegovini? Postoji li ograničenje po pitanju zarade/marže?

Muž i ja živimo u zajednici sa njegovim roditeljima. Živimo na selu i njegov otac je odlučio da podigne kredit da bi kupio traktor kojim bi mogao da zaradi i on i muž. Moj muž ga je savjetovao da ne uzima kredit, međutim nije ga uspio odgovoriti. Zanima nas da li je novac zarađen tim traktorom (koji je kupljen novcem od kredita) haram, da li je hrana i sve ostalo od takvog novca haram? Da li je i taj traktor sam po sebi haram imetak? Je li moj muž griješan ako ode da zaradi sa tim traktorom jer zna da je kupljen novcem od kredita?

Da li je kamata i lihvarenje isto?

Znam da je često postavljano pitanje oko BBI banke i njenog poslovanja, ali ja bih samo da iznesem svoj događaj i da mi Vi date stručno mišljenje, a ako niste kompetentni u ovoj oblasti da proslijedite dalje pitanje nekom učenjaku za koga znate da sigurno jeste.

BBI banka je imala neku akciju i to mislim baš za auta, prije možda dvije godine, do 10.000KM. Hanuma je prošetala sa djetetom i otišla da dobije neke informacije po tom pitanju. Naravno lijepo su je primili i ispričali su ukratko kako to funkcioniše i na kraju ta žena koja je radila tu na šalteru banke joj je isprintala jedan formular koji mi kao trebamo popuniti i još neke papire uz taj formular pa se sve to onda preda opet kod njih. Do sad ništa nije sporno. Kad sam ja došao sa posla da pročitam malo taj formular i neke brošure koje su joj dali vidio sam da je na formularu iz nekog razloga na jednom mjestu precrtano markerom. Pitao sam hanumu šta je ovo a ona mi je rekla da je gospođa koja radi na šalteru poslije printanja dokumenta (formulara) uzela marker i to pošarala. Ženi to nije bilo sumnjivo jer je pomislila da nije nešto slučajno pogriješila pa da je to precrtala. Ja sam pomislio kako će pogriješiti ako printa sa računara. To znači da su ti dokumenti već gotovi i samo se printaju. Papir sam stavio na dnevnu svijetlost na prozor i vidio da na mjestu gdje je precrtano piše kamata i dalje se nastavlja neki tekst. Znači svejedočio sam i ja i moja hanuma o očitoj prevari. E sad bi volio da mi neko objasni kako je moguće da se i dan danas govori kako je to islamska banka koja posluje na jedini dozvoljeni način i to bez kamate a vidio sam ovo što sam vam napisao. Je li to znači da trebamo da malo zažmirimo i da progutamo neke stvari iako znamo kako je kamata okarakterisana i koliki je to grijeh.

Pošto je jasno da je kamata haram u islamu, postavlja se pitanje inflacije. Da li musliman koji drži novac u banci može zadržati onu vrijednost inflacije (ako je uopšte dobije isplaćenu) ili se inflacije ne uzima u obzir u toj računici?
Jedan primjer, stopa inflacije iznosi 3% dok kamata na taj novac u banci iznosi1%.
Podrazumjeva se da musliman uzme onu najmanju kamatnu stopu jer svoj novac drži u banci samo radi bojazni od krađe.

Nedavno je tokom hutbe hatib govorio o kamati, pa je, između ostalog citirao hadis u kome se navodi da kamata ima sedamdeset i nekoliko vrsta, a najmanja je toliko težak grijeh kao kada bi čovjek počinio blud sa svojom majkom". Dirhem kamate koji čovjek uzme svjesno gore je nego počiniti blud trideset ili 36 puta. Ovaj slučaj me zgrozio, jer je ta priča neshvatljiva i neprihvatljiva. Ne mogu se načuditi. Znamo za šerijatski propis o kažnjavanju bludnika... Džematlije u čudu govore da mnogi imami uzimaju kredite i svašta kupuju, a to je s kamatom. Molim Vas u moje i ime i mojih džematlija da nam ovo tuhafli pitanje razaberete i objasnite kako ne bismo bili u nedoumici, jer je šubha opasna stvar.

Da li je bolje da osoba kamatu da za džamiju, socijalno ugrožene i siromašne ili negdje drugdje?

Trenutno radim u jednoj firmi kao ekonomista a najviše sa fakturama: registracija, uknjižavanje i plaćanje faktura. Kada naša firma kasni sa plaćanjem onda dobijemo fakturu od druge firme da moramo platiti kamatu. Takvu fakturu ja registrujem uknjižim i zajedno sa ostalim fakturama izvršim plaćanje. Želio bih da vas pitam je li ovaj moj posao halal ili haram?

Bavim se sljedećim oblikom internet zarade. Imam svoj sajt sa slikama određenih sportista (riječ je o wallpaper slikama i to su fotografije sportista obrađene da bi im se dodali neki efekti). Na svoj sajt postavljam te slike pri tome poštujući autorska prava (imam dozvolu autora). Zarada se ostvaruje od reklama na sajtu na koje ja nemam uticaja. Registrovan sam na servis koji je odgovoran za to kakve reklame koji korisnik gleda. Zanima me da li je moja zarada haram?

Ja već neko vrijeme trgujem tekstilnom robom koja je kopija priznatih svjetskih marki. Mušterijama iskreno kažem da je kopija. Moj imam mi je skrenuo pažnju na dva aspekta te trgovine: da li robu naručujem sam da mi se pravi ili kupujem gotovu robu i prodajem je. Ja radim oboje, pa me zanima da li je moja zarada halal ili haram?

U firmi u kojoj radim plate su male i neredovne. Ali to se može nadomjestiti na sljedeći način: kada radnik ide na teren dobije određenu količinu novca predviđenu za spavanje u hotelu. Radnik pak prespava u prenoćištu, za manju sumu novca, a kasnije firmi prikaže drugi račun (kojeg kupi u hotelu iako ne prespava tamo). Ostatak novca zadrži za sebe. Ili jednostavnije: dobije 60 KM za spavanje, spava u prenoćištu za 30 KM, a firmi, kada pravda putni nalog prikaže račun od 60 KM ili približno, te ostatak novca zadrži. Mnogi radnici se pravdaju time da su plate male, neredovne, statusom i haosom u firmi, nepravdama prema radnicima, i drugim sličnim razlozima. Također, radnik dobije putni nalog za tri dana, ali na putu provede dva dana, i odradi taj posao. Pritom zadrži dnevnicu za treći dan. Iako prva dva dana, narodski rečeno, "zapne sa poslom", potrudi se i radi više nego inače da bi mu ostao slobodan dan. Zanima me Vaš stav o ovim pitanjima. Kako posmatrati ovaj slučaj, je li to zabranjeno, može li se smatrati krađom firme i poslodavca, pa bez obzira na njegovu nepravednost prema radnicima, mora li se ostatak novca vratiti poslodavcu ili se može zadržati?

Kolika smije biti zarada sa preprodajom halal robom? Ja sam jednom čuo da se smije po islamu samo jedna trećina dodati na onu cijenu za koju se kupi. To jest na 10 KM, 3,33 KM, što bi bilo 13,33 KM. Ja sam do sad ovako poslovao, ali je teško zaradit, jer se na dosta robe i izgubi.

Da li je meni, kao posredniku u kupovini, dozvoljeno uzeti rabat na kupljenu robu, ukoliko trgujem za treće lice. Dakle ovako, račun za robu je 1500 KM, a ja mogu ostvariti popust na robu od 10%. Da li je meni dozvoljeno uzeti taj iznos popusta za sebe, s tim da trećoj osobi dam redovni račun od 1500, a ta osoba ne može kao kupac ostvariti taj popust.

Vozim taxi na zapadu i nekad mušterije hoće da ih vozim u neki lokal. Ako ih vozim u lokal po mojoj preporuci, dobijem proviziju tj. novčanu nadoknadu po osobi. Da li je dozvoljeno uzimati pare za sebe ili podijeliti u neki hajr, i koji?

Ja radim u jednoj privatnoj firmi i dešava mi se ponekad da mi neko od naših dobavljača da na kafu neki određeni dio novca kako bi me nagradio zbog naše saradnje. Ja sam radnik u ovoj firmi i imam plaću za svoj rad, kada meni neko da hediju to nema nikakve štete za firmu u kojoj radim jer mi ćemo uzimati od te firme robu svakako bez obzira na sve jer su nam oni stalni dobavljači. Ne dešava se da zbog neke hedije ja uzimam robu od njih na štetu naše ili bilo koje druge firme. Mene interesuje da li je meni haram uzeti taj novac?