Pročitao sam odgovor na pitanje o nedozvoljenim donacijama. Međutim, naš džemat se našao u situaciji da primimo donaciju od osobe koja stiče novac na haram način putem proricanja sudbine. U trenutku primanja donacije nismo znali. Interesuje me da li je to dozvoljeno primiti i kako se postaviti u sličnim situacijama u budućnosti i za šta se sve taj novac može koristiti (izgradnju džamije, aktivnosti ili nema neke zabrane)? Okolnosti su takve da nismo sigurni da li su sve pare steknute na haram način i ne želimo da se petljamo u tuđe živote, ali sigurno izaziva veliku dozu nervoze sa naše strane. Da li je dozvoljeno primiti ako 100% znamo da su haram pare, ili ako neko takav ima više izvora financiranja a jedan od njih je na haram način ili neko mora reći na koji je način stekao pare prije nego se odbije? Npr. vlasnici kafana kojima je to jedini izvor financiranja i gdje je jasno da su pare steknute na pijankama i ostalim haram stvarima. Gdje je ta linija koju ne bi trebali prelaziti?

Imam pitanje vezano za trgovinu iz inostranstva u BiH. Dakle, posjedujem mogućnost da kupim u državi van Bosne mobitele po jeftinoj cijeni na legalan način, u radnji, i da ih prodam ovdje. Nisam u nekoj nuždi i nije mi pod moranje, poboljšalo bi mi samo džeparac. Ako ja tamo platim mobitele tako, ja već plaćam porez toj državi. Također, kada bih prijavio na carini te mobitele i platio carinu od 10%, platio bih i neku vrstu poreza ovdje. Ali postoje određeni zakoni što se tiče uvoza i izvoza. Da bih to radio na taj način, morao bih prijaviti firmu. Je li meni dozvoljeno bez otvaranje firme da prodajem te mobitele? Osoba koja bi ih kupila posjeduje radnje za mobitele i bavi se time.

U jednoj firmi će se uskoro raspisati konkurs za prijavu na posao. Da li mi je grijeh da čovjek, koji poznaje direktora te firme, mene preporuči za taj posao, s tim što ne bi dobio pare od mene?

Jedna sestra je kupila stan preko firme Pelak. Slučajno je dobila od firme Pelak 200 KM više nego što je trebala i kada je to saznala htjela je vratiti novac ali se firma u međuvremenu raspala, tako da ne zna kome da vrati ni kako. Ne želi da zadrži novac koji nije njen, niti da ima bilo kakav dug.

Nakon okončanja Drugog svjetskog rata bila je velika oskudica u hrani, pa sam pozajmio od dvojice Srbina po 3-4 kg brašna. U tom oskudnom vremenu odselio sam se daleko, u drugo mjesto, ali nisam zaboravio komšijski dug, pa sam im ponudio vratiti dug. Jedan je prihvatio da mu platim dug, a drugi nije pošto smo bili u dobrim komšijskim odnosima sa obojicom. U ovom slučaju jesam li ostao dužan ovom drugom?

Ako sam nekome ostao dužan od prije puno godina, a imam želju da taj novac vratim, da li moram vratiti istu ili veću sumu od pozajmljene? Budući da živim u Njemačkoj te da ljude kojima dugujem ne mogu naći, kome trebam dati taj novac i kako se to radi? Također, kako da postupim ako sam ostao dužan inovjercima? Imam namjeru da idem na hadž, pa mi je želja da tu situaciju raščistim.

Imam jedno pitanje, koje se veze lično za mene. Prije par godina sam pao u dug u drugoj državi, znači nije u BiH. Tada sam bio prilično mlad, i nisam razmišljao kakve to ima posljedice što se tiče islama, tada nisam bio veliki vjernik. Postio sam od 7 godine, ali nisam redovno obavljao namaz, džumu, itd. Prije 6 mjeseci sam se okrenuo Islamu, redovno klanjam namaze, idem na džumu i pokušavam da budem što bolji musliman. Ali konstantno mi je ovaj dug koji sam ostavio u drugoj državi na mislima, čak sam čitao da Allah s.w.t kaže ko ima duga biće mu zabranjen ulaz u džennet. Trenutno nemam para da mogu taj dug da vratim, ne znam ni kako bi ga vratio. Ali me interesuje koji je stav o dugu u islamu, šta mogu da učinim. Da budem iskren, dug sam digao da bi nabavio foto opremu. Čak sam i razmišljao da prodam svu tu opremu i da vratim dug ili da podijelim pare kao sadaku.

Nedavno mi je naumpalo nešto iz djetinjstva, i uporno me muči, pa sam odlučila da potražim savjet kod Vas.

Naime, jednom mi je prijateljica posudila jedan njen komad odjeće. Sjećam se da sam to nosila neko vrijeme, međutim, sada, koliko me sjećanje služi, mislim da joj to nisam nikad vratila, jednostavno sam zaboravila, čak u neku ruku smatrala nepotrebnim, jer se ona poslije udala, a nikada to od mene nije tražila da vratim.

Da li ona može to meni da ne halali, i ako bi došlo do toga, da li je to veliki grijeh za mene?

Ako sam nekom dužan, postoji li u islamu rok do kada se mora vratiti osim ako to međusobno nije dogovoreno? Dužan sam dvijema ženama: jedna mi je halalila dug, pa mi tražila dio ipak kasnije, a druga mi je rekla sve halal, pa onda opet da sve vratim, pa opet sve halal, pa opet da vratim. A ja ne znam koliko sam precizno dužan ovoj drugoj. Šta da uradim?

Da li je muslimanu dozvoljeno da bude volonter u Crvenom križu, i samim tim da nosi službenu majicu u akcijama koja ima crveni križ na sebi?

Mi smo preduzeće koje se bavi računovodstvenim savjetovanjem i vođenjem poslovnih knjiga na osnovu ugovora sa klijentima. Tačnije, računovodstveni servis. Naš posao se sastoji od: vođenja financijskog knjigovodstva koje se sastoji od: knjiženja dnevnih izvoda, knjiženja ulaznih i izlaznih faktura, vođenja poreske evidencije na osnovu računa koje dostavi komitent, obezbjeđivanja komitentu naloga za plaćanje unutar platnog prometa, vođenja zakonsko-propisanih knjiga (osim TKM, KP koje lice mora prema zakonu voditi na licu mjesta), kopiranja dokumentacije potrebne za knjigovodstvo, izradu raznih statističkih obračuna i plata radnika u skladu sa zakonom, savjetodavne usluge iz domena poslovne politike privrednih subjekata i poreza. S obzirom da je naša klijantela različita, interesuje nas kakav je propis vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskih objekata koji prodaju alkoholna pića. Da li je dozvoljeno voditi poslovne knjige na osnovu kojih mi za njih utvrđujemo poslovni rezultat, vršiti obračune plata za radnike koji rade u takvim objektima, te takvu uslugu naplatiti od njih u skladu sa cjenovnikom naše firme?

Radim u kuhinji, redovno dobijem platu, čak i pozajmice ako zatreba, sve je uredu, ali nemam pravo da besplatno jedem nešto od te hrane, nemam godišnji odmor, kao ni pravo na plaćeno bolovanje. Iz tog razloga bez znanja poslodavca jedem i taj trošak prikrijem na završnom računu. Da li griješim?

Nažalost, u prošlosti sam varao na ispitima u srednjoj školi i na fakultetu. Sad sam apsolvent trebam još diplomski da napišem. Ali mi prokleti šejtan ne da mira, straši me da ću se hraniti haram zaradom iako sam većinu ispita položio svojim trudom. U drugoj godini fakulteta sam počeo klanjati i pridržavati se vjere. Od tad sam postao svjestan da je varanje haram i nisam više varao. Svevišnji u Kuranu kaže: "A onome ko se nakon nedjela svoga pokaje i popravi se, Allah će sigurno oprostiti". (Al-Maida, 39) Molim vas recite mi da li ovaj ajet važi i za moj slučaj, da ostavim ono što je bilo iza mene i ako Allah da pa dobijem posao u svojoj struci, da taj posao prihvatim. Da li mi je dozvoljeno raditi u policiji o tome sanjam kao dječak. Pitam za policajca u uniformi i u kancelariji?

Živim u Danskoj i zanima me da li je dozvoljeno uzimanje socijalne pomoći od države, jer ima dosta mladih ljudi koji mogu da rade ali namjerno lažu, i time dobiju socijalnu pomoć od koje mogu ostvariti primanja za život? Da li su nam te pare haram, jer ipak se njima hranimo i ostvarujemo svoj imetak?

U slučaju da ti šef želi dati platu za mjesec unaprijed kako bi raspodijelio budžet i na taj način "prevario" sponzora jednog projekta, da li se to meni računa kao grijeh ako ja pristanem da primim tu platu iako još nisam odradila određeni zadatak?

Imam jedno pitanje koje me muči već neki period. Naime, radim u firmi koja podliježe državnom (BiH) zakonu o plaćama i naknadama s obzirom da mi je mjesto rada udaljeno od mjesta stanovanja preko 60 kilometara (64). Prema zakonu imam pravo na troškove stanovanja. Međutim, ja ne stanujem u mjestu rada nego putujem kući svaki dan. Pitam se da li su mi ti novci halal s obzirom da ih ne koristim u svrhe za koje su mi date?

Pošto ste u prošlom broju Preporoda na pitanje o kapari dali odgovor da "o tom pitanju postoje dva oprečna hadisa", a kako nas po islamu uče da među ajetima, među hadisima i između ajeta i hadisa nema kontradiktornosti, volio bih da ovo pojasnite i da objasnite ne samo ovaj primjer nego neko uopšteno objašnjenje u vezi ovog, jer među ljudima koji ne poznaju dovoljno hadis i tefsir po ovom pitanju postoji mnogo nejasnoća. I ja, kad čitam Kuran ili zbirke hadisa imam osjećaj da postoji mnogo kontradiktornosti između gore navedenog, pa bih volio da mi to objasnite, jer vjerovanje da postoje kontradiktornosti u izvorima vjere je kufr. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Jedna mušterija je odlučila je kupiti stan i ostavila određen iznos novca, s ti msto je u tom trenutku imala samo 60% sredstava a ostalo je trebala pokriti naknadnim kreditom. Dogovor je pao, nikakvi papiri nisu potpisivani, da se ne bi izlagala daljnjem trošku. Nakon 20 dana, nenajavljeno mušterija dolazi da zbog zdravstvenih porblema od prije 10 dana nije mogla javiti da je zbog nekih prijašnjih nesuglasica ostala bez posla te rekla da ostaje od dogovora ražeći datu kaparu nazad. Odbio sam vratiti novac, međutim sad sumnjam u ispravnost svoje odluke, te bih volio znati kakav je tačno stav islama povodom ovog problema? Mušteriju smo kasnije nazvali da provjerimo da li je zaista odustala od stana i rekli da kaparu ne možemo vratiti, a ona je poprilično uzrujano rekla da nema nikakvih problema" i razgovor se završio na tome.

Konkretno, moje pitanje je da li sam ja dužan vratiti novac od kapare?

Moj prijatelj susreo se sa jednim problemom čijim rješenjem ne želi ugroziti nečije pravo. Dakle, želi da postupi u skladu s vjerskim propisima. Evo o čemu se radi. Prošle godine u junu je prodao kuću, potpisao ugovor, predao novom vlasniku ključeve kuće, koji je na privremenom radu u inostranstvu, koji je od tada koristi. Dao je manju svotu novca kao kaparu. Ostali dio sredstava je trebao da isplati u decembru. Međutim, on se predomislio i ne želi više tu kuću. U međuvremenu, zbog njegovog nehata, nastala je određenu šteta na objektu (poplava u kući zbog njegove greške). Dakle, njegovo pitanje glasi: da li je dužan vatiti sredstva vlasniku kuće koje je dao kao kaparu. Naravno, po važećem zakonu ima pravo ista zadržati, ali on ne bi želio učiniti nešto što je suprotno propisima naše vjere. Ili ima pravo da zadrži sredstva kojima bi sanirao štetu i uračunao drugi dio sredstava kao kiriju?

Moj prijatelj susreo se sa jednim problemom čijim rješenjem ne želi da ugrozi ničije pravo. Dakle, želi da postupi u skladu s vjerskim propisima. Naime, radi se o sljedećem: prošle godine u junu je prodao kuću, potpisao ugovor, predao novom vlasniku ključeve kuće a on je na privremenom radu u inostranstvu. Dao je manju svotu novca kao kaparu. Ostali dio sredstava je trebao da isplati u decembru. Međutim, on se predomislio i ne želi više tu kuću. U međuvremenu zbog njegovog nehata nastala je određena šteta na objektu, (poplava u kući zbog njegove greške). Dakle njegovo pitanje je, da li je dužan vratiti sredstva vlasniku koja je dao kao kaparu; naravno po važećem zakonu ima prava ista zadržati, ali on ne bi želio učiniti nešto što je suprotno propisima naše vjere.

Ili ima prava da zadrži sredstva kojima bi sanirao štetu i uračunao drugi dio sredstava kao kiriju?