Hadis o veličini grijeha kamate
PITANJE
Nedavno je tokom hutbe hatib govorio o kamati, pa je, između ostalog citirao hadis u kome se navodi da kamata ima sedamdeset i nekoliko vrsta, a najmanja je toliko težak grijeh kao kada bi čovjek počinio blud sa svojom majkom". Dirhem kamate koji čovjek uzme svjesno gore je nego počiniti blud trideset ili 36 puta. Ovaj slučaj me zgrozio, jer je ta priča neshvatljiva i neprihvatljiva. Ne mogu se načuditi. Znamo za šerijatski propis o kažnjavanju bludnika... Džematlije u čudu govore da mnogi imami uzimaju kredite i svašta kupuju, a to je s kamatom. Molim Vas u moje i ime i mojih džematlija da nam ovo tuhafli pitanje razaberete i objasnite kako ne bismo bili u nedoumici, jer je šubha opasna stvar.
ODGOVOR
Ovo i slična pitanja upozoravaju nas na iznimnu važnost i odgovornost hatiba, kako u pogledu sadržaja hutbe, tako i odabiru teme, argumenata i načina njihovog prezentiranja slušateljstvu. Veoma je važno uzeti u obzir vrijeme, mjesto i slušatelje kojima se govor drži. Da li su u stanju pravilno shvatiti određenu temu ili značenje citiranog ajeta ili hadisa ili ne? Na temelju te procjene treba odabrati odgovarajuće arugumente i način njihove interpretacije i prezentacije slušateljstvu. U protivnom, može se desiti slučaj poput ovog o kojemu pita naš čitalac. Kada je riječ o konkretnom slučaju, smatram da je hatibu bilo dovoljno da spomene jasne kuranske ajete i hadise koje govore o strogoj zabranjenosti kamate i težini grijeha tog harama, mimo spomenutih hadisa o kojima postoji spor i sa stanovišta lanca prenosilaca (sened) kao i sa stanovišta sadržaja (metn). Mada neki hadiski stručnjaci (El-Hakim, Ez-Zehebi, El-Munavi, El-Iraki) smatraju da je spomenuti hadis, sa više svojih verzija koje jedna drugu podupiru, autentičan, ipak su ocjene o njegovom senedu i metnu prijeporne. Čuveni muhaddis El-Bejheki je u svom djelu Šuabul-iman (broj hadisa 5519) izjavio da je lanac prenosilaca ovog hadisa ispravan (sahih), ali mu je sadržaj (metn) dvojben (munker). U jednoj verziji se navodi 70, u drugoj 71, u trećoj 72, u četvrtoj 73, u petoj sedamdeset i nekoliko...Neke od ovih verzija su slabe i sa stanovišta lanca prenosilaca. U jednoj verziji ovog hadisa se spominje da je najteža kamata (erbar-riba) atak na čast brata muslimana, što ukazuje da hadis ne treba shvatiti u doslovnom značenju, jer atak na čast muslimana nije kamata već jedna posebna vrsta grijeha. Poenta ovog hadisa (ako se prihvati ocjena o njegovoj autentičnosti) jeste osuda kamatnog poslovanja i svrstavanje ovog grijeha u kategoriju najtežih grijeha, što se eksplicitno spominje u hadisu o sedam uništavajućih grijeha" (es-sebul-mubikat: širk, ubistvo, sihr, kamata, bespravno uzimanje imetka siročeta, bježanje sa bojnog polja i neosnovana optužba za blud). Hatib, vaiz, ili daija ne trebaju citirati ajete ili hadise koji džematlije mogu dovesti u zabunu ili izazvati kod njih neprimjerenu reakciju, u smislu odbijanja hadisa, ocjene o njegovoj neprihvatljivosti i sl., mada (vjerovatno) ne posjeduje dovoljno znanja iz oblasti tefsira, hadisa, fikha... Buharija je zabilježio izjavu hazreti Alije u kojoj kaže: Govorite ljudima o onome što znaju (što ima je shvatljivo). Želite li da se Allah i Njegov Poslanik u laž ugone?" Prema tome, o onome što je ljudima neshvatljivo, ili ga teško mogu razumjeti ne treba ni govoriti. Sa stanovišta šerijatskih propisa jasno je da je grijeh bluda, posebno u svojoj najtežoj formi, teži od grijeha kamate i zato je to krivično djelo svrstano u hudude (najteže oblike krivičnih djela i kazni), dok je kazna za kamatu, kada je riječ o dunjalučkim kaznama, njeno obesnaženje, tj. građanskopravna sankcija, ili eventualno kazna iz domena tazira (kazna koju određuje sudija). Težina sankcije ukazuje na značaj vrijednosti koja se njome štiti. Vrijednost časti/potomstva koja se štiti zabranom bluda jača je od vrijednosti imovine koja se štiti zabranom kamate. Međutim, to nipošto ne umanjuje težinu grijeha kamate i snagu odvraćanja od nje, kojom zrače brojni ajeti i hadisi.