Znam da je ugovor šerijatski legitimno sredstvo i da se treba držati ugovora, tj. stavki iz ugovora. Ali ako je u jednoj od stavki ugovora navedeno da će se sankcionisati, odnosno kazniti strana koja ne bude poštivala ugovor ili dio ugovora, i neko pristane da bude sankcionisan odnosno prihvati da bude kažnjen ako ne poštuje ugovor, da li se smatra da se taj ponaša u skladu s ugovorom jer je u ugovoru navedena mogućnost kršenja istog? Da li se to može smatrati ''rupom'' u ugovoru i da li je haram prekršiti ugovor ako se pristane na sankcionisanje?

Molim Vaš stav o ispravnosti i dozvoljenosti sklapanja ugovora o doživotnom izdržavanju sa aspekta naše vjere. Konkretno da li je muslimanu dozvoljeno (halal) sklapanje ovakvog ugovora u smislu opskrbljivanja novcem, hranom, lijekovima osobe do kraja života, a ona bi za uzvrat njemu ustupila pravo nasljedstva imovine?

Čovjek da nekom drugom čovjeku naprimjer 50 hiljada maraka da radi sa njima halal posao i ostvaruje profit od tog novca, a te pare i dalje ostaju u vlasništvu ovog prvog koji je dao novac tako da u svakom trenutku može da ih uzme natrag. Međutim, ovaj drugi koji je uzeo novac se nagodi sa vlasnikom novca da mu mjesečno isplaćuje naprimjer 500 maraka, interesuje me da li je halal uzeti tih 500 maraka i da li se to smatra kamatom jer nije taj čovjek pod prisilom da daje tih 500 maraka i niti daje dio profita pošto je u poslu sam, ali se dogovore oko tog mjesečnog iznosa.

Da li je dozvoljeno trgovati tunikama, suknjama i sl. islamskom odjećom u prostoriji džamije?

Stekao sam novac prevarom stranih kompanija. Taj novac je namijenjen za marketing njihovih proizvoda. Lažno sam se predstavljao kao zainteresiran i na taj način sam dijelom uskraćivao prezentaciju njihovih proizvoda drugim ljudima koji su želji da ih vide. Dio tih prihoda je otišao posredniku. Ja bih taj novac vratio kome pripada, ali ne znam put do njih. Jedino mogu preko posrednika, ali u njega nemam povjerenja, jer je on taj preko koga sam to i uradio. Bojim se da taj novac iskoristim za vlastite potrebe ili potrebe porodice. Htio sam ga dati u dobrotvorne svrhe, ali se bojim da je taj novac haram i drugim korisnicima kojima ga budem proslijedio. Dakle, da li da ga dam u dobrotvorne svrhe ili da ga spalim? Ako je u redu takav novac dati u dobrotvorne svrhe, da li da nastavim to da radim i pomažem ljudima i ustanovama. Predmet prevare su bogate kompanije sa zapada koje se bave bankarstvom, kamatom i luksuzom, a nisu fizička lica tj. obični pošteni ljudi.

Da li je po islamu dozvoljeno otvoriti offshore kompaniju u drugoj državi, kako bi se legalno izbjeglo plaćanje poreza na dobit u državi u kojoj se posluje?

Da li je dozvoljeno zbog loše imovinske situacije sjeći šumu, ako znamo da je to područje potpuno neiskoristivo, a i vlasnik se ne zna?

Da li je grijeh i zašto sjeći šumu (stabla radi zimnice ali i radi prodaje) u "srpskim šumama"?

Naime, u mom selu postoje određeni ljudi koji nigdje ne rade pa sijeku srpsku šumu i prodaju ta drva i na taj način izdržavaju porodicu. Da li se ta šuma može smatrati ratnim plijenom? To su uglavnom demobilisani borci koji sijeku tuđu šumu (srpsku). Usput rečeno ta šuma se vodi pod miniranim područjem. Vlasnici tih šuma su se odselili i uopšte ne dolaze.

Da li je grijeh, (ako jest, zašto, a ako nije, opet zašto) sječa šume (stabla radi zimnice ali i radi prodaje) u "srpskim šumama"? Naime, u mom selu postoje određeni ljudi koji nigdje ne rade pa sijeku srpsku šumu i prodaju ta drva i na taj način izdržavaju porodicu. Da li se ta šuma može smatrati ratnim plijenom? To su uglavnom demobilisani borci koji sijeku tuđu šumu (srpsku). Usput rečeno, ta šuma se vodi pod miniranim područjem. Vlasnici tih šuma su se odselili i uopšte ne dolaze. Neka Vas Allah nagradi za vaše odgovore koje redovito čitamo u Preporodu.

Da li je grijeh sjeći državnu šumu ako nemamo dozvolu za to, ili ako nadjemo u šumi oborena drva za koja se ne zna ko ih je oborio, da to uzmemo sebi, a to smo uradili da bi uštedili novac ili nismo u stanju da ih kupimo?

Muž od rodice pravi kuću, a trenutno živi u stanu koji iznajmljuje. Da bi završio kuću neophodna su mu sredstva, te je odlučio da uzme kredit i pita me da li bih mu bio žirant. Voljan sam da pomognem, ali samo ako je to u skladu sa Allahovim zakonom. Molim pomoć, da li je dozvoljeno da budem žirant?

Da li je dozvoljeno prihvatiti sponzorstvo kompanija i organizacija koje u proizvode ili prodaju haram, odnosno čije se poslovanje ne zasniva na šerijatskim osnovama?

Bavim se grafikom i web-designom. Musliman sam i trudim se da vodim svoj život u skladu sa Allahovim, dž.š., propisima. Desilo se da mi je došao jedan klijent sa molbom da uradim jednu web-stranicu za njegov privatan hobi kojim se bavi. On pravi kipove od gipsa, leda, kamenja i slično i pravi crteže živi bića među kojima su posebno kršćanski motivi - tačnije katolički.

Da li ja smijem prihvatit taj posao ili nosim grijeh na sebi zato što mu kroz moju službu pomažem na neki način da te kipove širi po svijetu?

Predstavljam jednu informatičku platformu koja nudi trgovinama da postave reklamu na internet. Da li je meni haram uspostaviti kontakt s restoranima koji prodaju alkohol radi ponude da postave reklamu za njihov restoran na našu stranicu?

Imam pitanje vezano za jedan specifičan posao. Radi se o tome da su nekoliko mojih prijatelja i ja u mogućnosti da putem interneta vršimo unos podataka na razne web stranice i tako zarađujemo novac koji ne bi mogli zaraditi baveći se svojom strukom, jer posla u našim strukama trenutno ne možemo naći. Problem je što nismo sigurni da li je haram ukoliko vršimo unos podataka za koje sumnjamo da su haram. Kao primjer mogu navesti web stranicu koja se bavi fitnessom, i traže da se unesu podaci o proizvodima za koje znamo da su štetni. Mi taj tekst ne bi ni pisali, niti je taj tekst naša kreacija, mi bismo samo taj tekst prekopirali sa jednog mjesta na drugo. Da li je nama haram raditi takav posao?

Da li je dozvoljeno renovirati crkvu? Ja radim na građevini i kod kršćanina, Austrijanca, pa mi on ponekad dadne takav poso, pa ja ne znam kakav je islamski stav po tom pitanju. Da li mi možete odgovoriti na ovo pitanje u što kraćem roku?

Može li Islamska zajednica, odnosno reisul-ulema, donijeti fetvu kojom će zatražiti od muslimana/Bošnjaka da preferiraju proizvode koji se proizvode u Bosni i Hercegovini u odnosu na one koji se proizvode negdje drugo?

Imam zlatni nakit koji bih mijenjala za zlato u zlatari. Zlatar mi je reko da ako prodam zlato cijena grama je 39KM, a ako ga mijenjam za njegovo zlato onda je cijena 45KM što je ista cijena po gramu kao što ga on prodaje u zlatari. Budući da tog zlata nemam puno, moguće da bih i nadoplatila kako bih uzela vecu količinu u zlatu kod zlatara. Da li je to u redu? Čula sam da moze doci do udjela u kamati ako se razmjeni novac, ali ovdje je vrijednos po gramu jednaka.

Koji je šerijatski stav o radu na crno?

Kroz čitanje i slušanje nekih predavanja naišao sam na tvrdnju da je u islamu zabranjeno davati i primati bakšiš, npr. kao konobaru, pa vas zato molim da mi vi to razjasnite.