Kakav je propis kada neko zakasni na dženazu-namaz, recimo stigne na drugi tekbir?
Kako će uptopuniti namaz kad imam preda selam?

U slučaju da jedan od klanjača kasni na dženazu-namaz, odnosno prispijeva pri predaji selama - imama i džemata, kako treba postupiti?

Klanja li se dženaza bebi umrloj u sedmom mjesecu trudnoće i, ukoliko se klanja, koja je procedura za organizaciju dženaze? Koliko novaca košta, te klanja li se na isti način kao i umrloj odrasloj osobi?

Moje pitanje se odnosi na rođenje mrtvog djeteta. Naime, moja žena je bila u 9 mjesecu trudnoće i pred skori porod je pregledom utvrđeno da nema otkucaja srca djeteta, nakon čega se pristupilo carskom rezu i utvrđeno je da je došlo do omotavanja pupčane vrpce i stvaranja dva čvora koja su prekinula dotok kisika od majke prema djetetu. Žena i ja smo bili oduševljeni za vrijeme njene trudnoće, možda čak i previše. Inače vjerujem u Allaha, dž.š., i težim da budem dobra osoba. Da li je djetetu koje je rođeno mrtvo tj. nije bilo plača bilo potrebno klanjati dženazu-namaz? Da li je potrebno dati ime djetetu (žena i ja smo već bili prije rođenja odlučili da damo ime Ahmed)? Da li u Kur'anu postoje ajeti koji se odnose na ovu situaciju ili bar hadis Poslanika?

Možete li mi pojasniti kako se postupa sa mrtvorođenom djecom na samom kraju trudnoće? Kakav je stav naše uleme, kako pravilno postupiti? Meni je rečeno da se ne klanja dženaza obzirom da je dijete mrtvo rođeno, pa s toga nije ni prijavljeno niti je dato ime itd. Ja ipak svaku večer i više puta tokom dana proučim Fatihu. Da li griješim?

Imam pitanje vezano za fetus mortus, odnosno rađanje mrtvog djeteta. Desilo se prije nekoliko dana da sam rodila mrtvo dijete u sedmom mjesecu trudnoće. Vjernica sam i znam da je to Allahova odredba. No ima nešto što mi ne da mira. Plod je dat na analizu te nije obavljena dženaza. Kako se ovo tretira po islamu? Teško je kad pomislim da ono što sam dugo čekala završi u rukama studenata koji se uče na njemu. Svjesna sam da se duša rastavila od tijela. Teško mi je i molim za pomoć!

Kakv je stav islama prema djetetu koje se rodi mrtvo, ne pokaže znake života, a rodi se normalno nakon isteka 9 mjeseci? Hoće li mu se klanjati dženaza? Da li se zamotava se u ćefine i kopa li se u mezarje zajedno sa ostalim mejitima ili se kopa posebno?

Klanja li se dženaza bebi umrloj u toku trudnoće, makar izvađenom carskim rezom, i, ukoliko se klanja, koji mjesec trudnoće se uzima u obzir?

Pitanje je vezano za prekopavanje posmrtnih ostatak pripadnika Narodne odbrane autonomne pokrajine Zapadna Bosna koji su poginuli u toku rata boreći se na strani agresora, za koje je vrijedila fetva da im se ne klanja dženaza u slučaju pogibije. Međutim, njihove porodice su danas redovni članovi IZ-e, i u slučaju da zatraže da se njihovim članovima porodice, koji su poginuli kao murtedi klanja dženaza, kako postupiti, kakav je šerijatski stav, imajući u vidu pomenutu fetvu i današnju situaciju porodica? Da li će imam u takvoj situaciji klanjati dženazu ili će odbiti da klanja murtedu dženazu?

Da li se može klanjati jedna dženaza za više mejjita u ruralnom (seoskom) području u mirno vrijeme, a mejjiti su umrli od prirodne smrti?

Da li je dozvoljeno klanjanje jedne dženaze-namaza za nekoliko mejjita? Da li je dozvoljeno i ako se radi o muškom i ženskom mejjitu?

Zanima me da li se jednom čovjeku može klanjati dženaza dva puta? U državi gdje je umrli radio klanjana je dženaza. Potom je transportovan za Bosnu i drugi dan mu tamo ponovo klanjaju dženazu i obavljaju ukop. Neki od onih koji su mu klanjali dženazu putovali su za Bosnu i klanjali tom čovjeku dženazu po drugi put. Da li je to ispravno?

U posljednje vrijeme kod nas se na dženazama poznatim i uglednim osobama drže dugi govori koji podsjećaju na govore iz prijašnjeg vakta. Dešava se da stariji ljudi odu ne isprativši umrloga do kabura. Da li je dobro to činiti i kako se tretira šerijatski pitati za halal umrloj osobi prije ili poslije klanjanja dženaze?

Kada se klanja dženaza u nekim mjestima tabut se stavlja na tlo. Međutim, u drugim džematima koriste se podmetači u obliku određenih stalaka, koji ponekad znaju biti neprimjereni i neprikladni, dok negdje ima ozidano, ili izbetonirano postolje visine 30-40 cm na koje se položi tabut. Imami su, učeći djecu starijeg uzrasta, godinama koristili Ilmihal Talimu-l-islam od Redžepa Muminhodžića u kome se među uvjetima klanjanja dženaze navodi "da je položen na tle." (Muminhodžić, 1987:111) Možete li nam pojasniti, da li je ovo, zaista, toliko važno, kako ga je kategorizirao uvaženi Redžep-ef., ili se može biti fleksibilno po tom pitanju, s obzirom da neke džematlije negoduju kada se tabut položi na tlo pred klanjanje dženaze?

Pročitao sam u jednom udžbeniku-skripti iz imameta (za učenike GH medrese) da je dženazu zabranjeno klanjati u mekruh tahrim vremenima, te pitanje izostavljanja sunneta u džamiji prilikom dženaze, da li je to tačno?

Negdje sam pročitao da je spuštanje desne pa lijeve ruke kod predaje selama kod klanjanja dženaze namaz pogrešno, da nije po sunnetu, da li je to tako?

Šta se uči iza početnog tekbira na dženaza-namazu, Subhaneke sa dodatkom "ve džele senauke" ili sura Fatiha? Naime, gotovo se zbunjuje džemat na dženazama na kojima pojedini imami navode hadis Muhammeda, a.s., u kome se kaže da nema namaza bez Fatihe i na osnovu tog hadisa zaključuju da je dosadašnja praksa učenja "Subhaneke" neispravna.

Zašto se uči Subhaneke na prvom rekjatu dženaze a ne uči fatiha bez koje ni jedan namaz nije validan?

Više puta sam postavio pitanje koje je vezano za postupak nijjeta dženaza-namaza naglas od strane jednog od prisutnih imama koji ne imami dženazu-namaz već se pojavljuje u ulozi mujezina? Ovaj običaj je uveden na medžlisu Živinice a nisam imao prilike čuti nijjet dženaze-namaza u Tuzli i drugim gradskim sredinama.

U jednom od ranijih brojeva Preporoda odgovorili ste na pitanje kakav je šerijatski stav i propis vezan za praksu objavljivanja imena umrlog sa munare putem razglasa, a nakon proučene salle. Tom prilikom ste kazali kako takva praksa nije u skladu sa islamskim propisima i tradicijom i da je iz tog razloga treba i izbjegavati. Koristim ovu priliku da vam postavim isto pitanje, i da zatražim dodatno objašnjenje, zašto i zbog čega se ne može nakon proučene salle objavljivati ko je umro i kada je dženaza? Ovo činim iz razloga što i sam radim u džematu gdje se poštuje ovaj propis, te se nakon proučene salle sa munare ne objavljuje ko je umro.
Međutim, u susjednom džematu, koji pripada drugom Medžlisu, ovaj propis se ne poštuje, te se kod njih nakon proučene salle objavljuje ko je umro, i kada je dženaza. Moje džematlije su mi nekoliko puta postavljali pitanje, kako kod njih može se objavljivati, a kod nas, u našem džematu ne može, a rasprava povodom toga je znala izazvati i svađu među džematlijama. Zbog toga bih tražio da se ovo pitanje, i Vaš odgovor na njega, objave ponovo u Preporodu, a da se pokuša, uredbom ili dopisom medžlisima, da se situacija po ovom pitanju uredi, to jeste ili neka se praksa objavljivanja ukine ili neka se dozvoli na nivou cijelog Rijaseta, kako bi izbjegle daljnje nesuglasice među džematlijama.