Pitanja i odgovori

Muž i ja živimo u zajednici sa njegovim roditeljima. Živimo na selu i njegov otac je odlučio da podigne kredit da bi kupio traktor kojim bi mogao da zaradi i on i muž. Moj muž ga je savjetovao da ne uzima kredit, međutim nije ga uspio odgovoriti. Zanima nas da li je novac zarađen tim traktorom (koji je kupljen novcem od kredita) haram, da li je hrana i sve ostalo od takvog novca haram? Da li je i taj traktor sam po sebi haram imetak? Je li moj muž griješan ako ode da zaradi sa tim traktorom jer zna da je kupljen novcem od kredita?

Molim Vas da mi odgovorite da li bez šubhe mogu podići kredit u BBI banci, konkretno za finansiranje kupovine automobila?

Podigao sam stambeni kredit i kupio stan. Dakle, stvar je gotova, već sam zglajzao i tu nema lijeka. Znam da je haram. Vraćam mjesečne rate i kamatu.

U međuvremenu sam, nepredviđeno, došao do neke veće količine novca (otprilike oko jedne trećine iznosa koji sam podigao). Već duže vrijeme pokušavam sa bankom prebiti iznose, kako bih smanjio glavnicu. Banka se vadi na ugovor i na neka svoja pravila, koja navodno dozvoljavaju prijevremenu otplatu kredita, tek nakon vraćanja 40% glavnice. Imam do toga još puno vremena. Ugovor je dvosmislen, možda bi ih mogao i tužiti, jer se u njemu ne spominje to, već u njihovim pravilima. Uglavnom može se tumačiti i ovako i onako i ishod sudskog spora bi bio neizvjestan.

Nudili su mi da svoje pare "oročim" kod njih u banci, do vremena kada mognem izvršiti prijevremenu djelimičnu otplatu kredita, kako bi na taj način amortizovao kamatu koju dajem. Ja sam odbio, nisam ih tužio, a pare mi već više od godinu dana stoje umrtvljene. Po tom osnovu, (ne davanjem svog novca "izgubio sam" već nekoliko hiljada maraka po osnovu "izmaklih eventualnih kamata"). U zadnje vrijeme konstantno "oblijeću" oko mene, navodno imaju neke akcije za štednju sa velikom kamatom itd.

Šta da radim:

1. da pare potrošim u nešto drugo,

2. da tužim banku, pa ma kako sudski spor mogao biti dugotrajan i neizvjestan,

3. oročim navedeni iznos, jer ovako (u očima banke ispadam budala), dajem kamatu (znači već sam zglajzao i u haramu), a s druge strane odbijam primati kamatu (od iste banke) i "pozivam se na neke principe koje sam već pogazio".

Ludilo! Ne znam više šta da radim. Nekad pomislim, da bi možda bilo i bolje da nisam ni došao do ovih para. Barem bi znao na čemu sam i "mirno spavao". Konkretno pitanje, ako sam već zglajzao i u haramu, da li da onda, nemam više obzira i da idem do kraja? Da napomenem, da bi vjerovatno od "zarade" od svoga oročenog iznosa, mogao vraćati barem pola sadašnje rate i da bi time u dobrom dijelu "kompenzirao" kamatu koju ja dajem (za jednu trećinu glavnice). I sam sebi ponekad djelujem ko budala. Svaki savjet je dobro došao.

Živim na Zapadu, kupio sam stan na kredit jer u mogućnosti nisam na drugi način doći do stana. U velikoj sam nedoumici da li je halal, jer postoji mogućnost da stan iznajmim približno u visini mjesečne rate kredita, a u skorije vrijeme planiram se vratiti u Bosnu, ako Bog da. Još jedno pitanje da li je dozvoljeno izdati ovaj stan koji je pod kreditom i vratiti se u Bosnu?

Javljam se iz jedne evropske metropole, gdje Bošnjaci, muslimani, pokušavaju kupiti objekat koji će se koristiti kao mesdžid. Obzirom da grad u kome se nalazimo je dosta skup i nekretnine u njemu koštaju veliku količinu novca, koju mi objektivno govoreći i pored sve želja, nastojanja, odricanja i zalaganja ne možemo sakupiti, niti imamo priliku doći do finansiranja koje je dozvoljeno po islamu. Jedini način na koji možemo obezbjediti finansiranje kupovine objekta jesu konvencionalni krediti. Ono što bih želio pojasniti ovdje jeste, da mi plaćamo dosta visoku kiriju objekta (cca. 4000 KM mjesečno), i mi od toga na kraju dana nemamo ništa osim što koristimo prostor. Uvijek smo u stanju rizika i neizvjesnosti, jer vlasnika objekta u kojem se nalazimo može nam dati otkaz kada on to poželi (unaprijed nas obavijesti 6 mjeseci) tako da mi moramo izaći na ulicu. Na Zapadu je vrlo čudna situacija, kada džemat napusti objekat u kojem obitava, osim u slučaju da kupuje vlastiti objekat, postoji veliki rizik rasipanja toga džemata i njegovog gašenja, što opet za sobom povlači nesagledive posljedice. Dakle, moje pitanje je, a imajući u vidu bar dio okolnosti u kojim obitavamo, da li nam je dozvoljeno uzeti konvencionalni kredit za kupovinu mesdžida, odnosno džamije i to samo u onom iznosu koji nam je potreban, nakon što iscrpimo sve svoje raspoložive resurse?

Da li je kamata i lihvarenje isto?

Znam da je često postavljano pitanje oko BBI banke i njenog poslovanja, ali ja bih samo da iznesem svoj događaj i da mi Vi date stručno mišljenje, a ako niste kompetentni u ovoj oblasti da proslijedite dalje pitanje nekom učenjaku za koga znate da sigurno jeste.

BBI banka je imala neku akciju i to mislim baš za auta, prije možda dvije godine, do 10.000KM. Hanuma je prošetala sa djetetom i otišla da dobije neke informacije po tom pitanju. Naravno lijepo su je primili i ispričali su ukratko kako to funkcioniše i na kraju ta žena koja je radila tu na šalteru banke joj je isprintala jedan formular koji mi kao trebamo popuniti i još neke papire uz taj formular pa se sve to onda preda opet kod njih. Do sad ništa nije sporno. Kad sam ja došao sa posla da pročitam malo taj formular i neke brošure koje su joj dali vidio sam da je na formularu iz nekog razloga na jednom mjestu precrtano markerom. Pitao sam hanumu šta je ovo a ona mi je rekla da je gospođa koja radi na šalteru poslije printanja dokumenta (formulara) uzela marker i to pošarala. Ženi to nije bilo sumnjivo jer je pomislila da nije nešto slučajno pogriješila pa da je to precrtala. Ja sam pomislio kako će pogriješiti ako printa sa računara. To znači da su ti dokumenti već gotovi i samo se printaju. Papir sam stavio na dnevnu svijetlost na prozor i vidio da na mjestu gdje je precrtano piše kamata i dalje se nastavlja neki tekst. Znači svejedočio sam i ja i moja hanuma o očitoj prevari. E sad bi volio da mi neko objasni kako je moguće da se i dan danas govori kako je to islamska banka koja posluje na jedini dozvoljeni način i to bez kamate a vidio sam ovo što sam vam napisao. Je li to znači da trebamo da malo zažmirimo i da progutamo neke stvari iako znamo kako je kamata okarakterisana i koliki je to grijeh.

Pošto je jasno da je kamata haram u islamu, postavlja se pitanje inflacije. Da li musliman koji drži novac u banci može zadržati onu vrijednost inflacije (ako je uopšte dobije isplaćenu) ili se inflacije ne uzima u obzir u toj računici?
Jedan primjer, stopa inflacije iznosi 3% dok kamata na taj novac u banci iznosi1%.
Podrazumjeva se da musliman uzme onu najmanju kamatnu stopu jer svoj novac drži u banci samo radi bojazni od krađe.

Nedavno je tokom hutbe hatib govorio o kamati, pa je, između ostalog citirao hadis u kome se navodi da kamata ima sedamdeset i nekoliko vrsta, a najmanja je toliko težak grijeh kao kada bi čovjek počinio blud sa svojom majkom". Dirhem kamate koji čovjek uzme svjesno gore je nego počiniti blud trideset ili 36 puta. Ovaj slučaj me zgrozio, jer je ta priča neshvatljiva i neprihvatljiva. Ne mogu se načuditi. Znamo za šerijatski propis o kažnjavanju bludnika... Džematlije u čudu govore da mnogi imami uzimaju kredite i svašta kupuju, a to je s kamatom. Molim Vas u moje i ime i mojih džematlija da nam ovo tuhafli pitanje razaberete i objasnite kako ne bismo bili u nedoumici, jer je šubha opasna stvar.

Da li je bolje da osoba kamatu da za džamiju, socijalno ugrožene i siromašne ili negdje drugdje?

Trenutno radim u jednoj firmi kao ekonomista a najviše sa fakturama: registracija, uknjižavanje i plaćanje faktura. Kada naša firma kasni sa plaćanjem onda dobijemo fakturu od druge firme da moramo platiti kamatu. Takvu fakturu ja registrujem uknjižim i zajedno sa ostalim fakturama izvršim plaćanje. Želio bih da vas pitam je li ovaj moj posao halal ili haram?

Muslimanka iz doba džahilijeta imala je kredit u banci i poslije se pokajala i vratila vjeri, dok je u međuvremenu kamata narasla i dostigla iznos koji se ne može odbaciti. Musliman koji je u velikim dugovima tim bi novcem vratio dio dugova. Da li mu je dozvoljeno primiti novac za te svrhe?

Ispunjavam uslove za dodjelu stanova po Javnom pozivu za rješavanje stambenih pitanja putem kupovine stana pod povoljnijim uslovima Kantona Sarajevo. Bio sam pripadnik Armije RBiH (na što sam ponosan) i imamo supruga i ja VSS itd.., uglavnom još nisam aplicirao i do kraja sedmice bih trebao podnijeti zahtjev. Moje pitanje i dilema je stav šerijata.

Je li po islamu dozvoljena kupovnia stana za mlade bračne parove? Cijena stana je zaista povoljna u odnosu na komercijalne i polovne stanove. Na ovaj korak sam se odlučio jer me je nužda natjerala. Naime, čekam bebu a stan u kojem živim sa roditeljima je jako mali. Aranžman otplate stana će ići preko neke banke ( nije mi jasno kako će se realizovati, vjerovatno kamatni sistem).

Nadam se da ćete mi na ovo aktuelno pitanje dati odgovor koji će zadovoljiti i mene a i sve ostale koji su kupili stan. Ovo je goruće pitanje na zapadu a mišljenja kao i fetve su različite po ovom pitanju. Banka uzima svoju kamatu to je tačno ali se maltene ta kamata ili bolje rečeno skoro ista suma vrati kroz porez na kraju godine. Drugo to je jedna neminovnost ovamo ko želi da uštedi kroz ulaganje. Nakon nekoliko godina nešto se ima a kroz kiriju ama baš ništa. Nadam se da ću konačno dobiti odgovor.

Nas tri brata zajedno sa našim roditeljima i našim suprugama i djecom namjeravamo u Austriji podići kredit za izgradnju stambenog objekta gdje bih smo svi zajedno stanovali. A ko se uzme u obzir da trenutno nas četiri porodice živimo u četiri različita stana prema tome plaćamo kiriju odnosno stanarinu. Da je kamata haram nemamo u to nikakve sumnje. A mišljenja smo da se ovakvim postupkom gdje bih smo svi zajedno živjeli pod jednim krovom i plaćali samo jednu ratu podjeljenu na nas trojicu jačamo porodicu. Da li nam je ovakav način gradnje šerijatski dozvoljen ili nije, ako se kaže da već imamo stanove na koje plaćamo kiriju i da nam nije baš krajnja nužda, ali na kraju stanovi nisu naši a objekat koji namjeravamo graditi bio bih ako Bog da poslije u našem vlasništvu? A i u Bosni imamo kuću?

Molimo da razjasnite pitanje kupovine kuće u Švicarskoj na kredit, odnosno pod hipoteku, budući da to rade i neki imami s čime se ja ne slažem.

Ako je osoba uzela dugoročni kredit i pod hipoteku stavila kuću ili poslovni prostor i nakon izvjesnog vremena više nije u mogućnosti da ga otplaćuje te banka izvrši zaplijenu imovine, da li je dozvoljeno kupiti od banke takvu imovinu?

Pošto živim u Njemačkoj i želim da kupim sebi auto koje bih financirao na rate gdje su i cinze uračunate. Na rate bih plaćao iz razloga što bi mi bilo lakše i zato što mi je potrebno novije auto.

Željela bih vas pitati da li je dozvoljeno kupiti auto na leasing?

Pročitao sam da je dozvoljeno uzimanje robe na rate, iako to iznosi veći iznos nego kada se odmah plaća, pod uslovom da se odmah zna koliko je to rata i kolika je visina rate. Zanima me je li to isto važi i za uzimanje auta na rate, pošto znamo da se i tada spoznaju sve te iste svari, ali da nije isto ako to uzmemo na godinu ili dvije, tj. da bi morao više vratit ako uzmem na 2 godine? Zanima me je li ovako dozvoljeno ili je to kamata?