Pitanja i odgovori

Prije otprilike dva mjeseca sam prešao prag nisaba, kada trebam uplatiti zekat? Da li mi od trenutka kad sam prešao prag nisaba počinje zekatska godina?

Šta uraditi ako tokom namaza pomislimo neke ružne misli, bilo negativne ili proste? Je li potrebno obnoviti namaz, uzeti ponovno abdest?

Imam 94,8 grama zlata koje čuvam za ne daj Bože." Muž i ja imamo primanja oko 1.700.00 KM i hvala Bogu, troje odrasle djece, jedno već studira, a vraćamo kredit u iznosu od 490.00 KM. Nemam više nikakvih dodatnih prihoda, pa me intersuje jesmo li dužni plaćati zekat, a vitre obavezno dajemo i kurban koljemo od rata svake godine. Nije mi jasno iz ovih odgovora negdje piše da je nisab = 3.314.00 KM a negdje piše da je =3.850.00 KM.

Da li bludne misli u namazu kvare namaz?

Konkretno pitanje: Imam 10.000 KM. Zekat treba dati na 10.000 KM ili na 10.000 minus nisab 3.850 KM a to je 6.150. Šta je ispravno u ovom slučaju?

Da li se nekom mišlju može pokvariti namaz?

Imam nedoumicu oko nisaba. Naime, čitao sam razne tekstove i naišao sam na različite vrijednosti nisaba. Npr. nisab na zlato negdje se navodi da je 91,6 g, negdje 87 g, negdje 85 g itd. Na srebro isto tako, većinom se spominje 641,5 g, ali sam našao hadis u kome se kaže drugačije. Hadis glasi: "Nema zekata na srebro u težini manjoj od dvije stotine dirhema (595 grama)". (Muslim 980)... Postoji li tačan i vjerodostojan izvor o tome kolika je vrijednost nisaba na zlato i srebro?

Pitanje u vezi zekata. Čitao sam da se zekat može obračunavati u vrijednosti nisaba srebra, pošto je iznos u novcu mnogo manji. Kao razlog se navodi veća korist za siromahe, jer bi više ljudi bilo obavezno da izdvaja zekat. Molim da mi pojasnite da li je to ispravno mišljenje i da li se može primjeniti na nivou Rijaseta u nekoj budućnosti jer mišljenja sam da bi bio veći priliv sredstava.

Ako se desi da dostignemo vrijednost nisaba u jednom trenutku, i od tad čekamo da taj novac pregodini, da li ćemo morati dati zekat ako npr. nešto od tog novca potrošimo ili pozajmimo ali u trenutku kada trebamo dati zekat, imamo ponovo taj isti iznos novca?

Kolika je visina nisaba za cijelu 1434. h. g. ?

Interesuje me koliki iznos bih ja trebao da uplatim na ime zekata? Naime, ja trenutno živim u Engleskoj sa suprugom koja nije muslimanka i djetetom (8 mjeseci) a koje će ako Bog da biti musliman. Ja, koliko sam shvatio, svako ko ima oko 2000 KM konstantno tokom cijele godine je dužan da uplati izvjestan dio novca na ime zekata, a što ja nemam. Otprilike na mom bankovnom računu je konstantno oko 400 KM tj. 200 funti a ostalo se troši kako plata dolazi i odlazi a tih 200 funti je otprilike nonstop na računu tokom cijele godine. Molio bih da mi odgovorite da li sam dužan dati zekat i koliki je iznos? I da li sam dužan da platim zekat za svoju ženu i dijete?

Svakodnevno biva oko 15 džematlija u mom džematu tokom pet dnevnih namaza koji naravno ne popunjavaju saf od zida do zida. Problem je sljedeći: iako je imam u nekoliko navrata govorio džematu o važnosti i ispravnosti punjenja safova pojedine džematlije mi stvaraju sumnju. Imam tvrdi da saf treba biti popunjen rame uz rame a zatim da se približi klupa uz ostatak safa na kojoj klanja jedan stariji džematlija, međutim jedan od džematlija stalno tvrdi kako nema potrebe nego da taj stariji gospodin može bez problema tako odvojen od svih nas klanjati, čak i tvrdi da može jedan čovjek prići tamo u klupu (koji je zdrav i prav) i da ta klupa ostane uza zid sa tom dvojicom a da ostatak bude na sredini džamije, tj. da između klupe i ostatka džematlija bude slobodnog prostora 3-4 metra. Pitanje je da li treba prinositi tu klupu tako da svi budemo skupa u jednom safu rame uz rame ili se može klanjati sa tim razmakom koji meni lično djeluje kao odvajanje safa?

Ja sam invalidna osoba i za svakodnevno kretanje koristim invalidska kolica. U lokalnoj zajednici gdje živim postoje dvije džamije u radijusu od oko 1 km. Nijedna od tih džamija nema uređen arhitektonski pristup osobama sa tjelesnim onesposobljenjem. Diskriminirajući stav lokalnog džematskog odbora je da džamije nemaju i ne treba da imaju takvu vrstu prilaza.

Šta Rijaset, Islamska zajednica i državne institucije rade na rješavanja problema pristupačnosti vjerskih objekata u cijeloj BiH osobama kao što sam ja?

Po svim zakonima, domaćim, međunarodnim, a prije svega po Allahovom zakonu ja bih trebao kao i svi ostali. Da imam pravo ući u vjerski objekat i obaviti molitvu. Oduzimanjem mi tog prava vrši se diskriminacija nad osobama kao što sam ja.

Da li je šerijatski opravdano i valjano slijediti džumanskog imama kojemu je ukinut dekret od strane poglavara Islamske zajednice i kojemu daljnje obavljanje imamske dužnosti nije institucionalno odobreno, odnosno, da li je valjana džuma namaz klanjana za ovakvim imamom?

Ako se jedna skupina vjernika posvađa u džamiji zbog imama i ne žele da ih on predvodi u namazu, mogu li oni između sebe predložiti jednog džematliju da klanja namaz kako bi se situacija smirila? Riječ je o dnevnom namazu, a ne o džumi.

Da li je ispravno (sahih) klanjati za imamom koji je falsificirao neke podatke i to priznao na sudu? Koliko su valjani namazi koji su za njim klanjani i treba li ih naklanjati?

Ako žene imaju kompetentnu ženu da ih podučava pravilnom učenju Kur`ana, da li je bolje da ih podučava ta žena ili imam džamije u kojoj bi se žene okupljale?

Kakav je stav IZ u BiH o kupovini i građenju džamije na srpskoj zemlji?

Desni dio novoizgrađene džamije leži na nekoliko grobova, zbog čega naši safovi stalno prevagne na lijevu stranu. Napominjem da su grobovi toliko stari da se niko ne sjeća čiji su i od kada su. Da li je naš namaz ispravan?

U jednom džemaatu (u tešanjskoj općini) dio džematlija izrazio je želju da sagrade novu džamiju. U tom džematu već postoji džamija koja nije baš u dobrom stanju mada nije stara i može se sa malo sredstava obnoviti. Postoje i dva mesdžida koja su, također, funkcionalna što sve ukupno zadovoljava sve vjerske potrebe džemaata. Nova džamija bi trebala biti sagrađena pored jednog od ova dva mesdžida, a što je oko 500 metara od postojeće džamije. Projekat izgradnje bi koštao nekoliko stotina hiljada KM. Neke starije džematlije tvrde da je na tom mjestu bio mezarluk. Pitanje je da li je dobro podržati izgradnju te džamije, koja košta toliko novaca, na takvom mjestu, a ako jest, kakvu svrhu bi trebala imati postojeća džamija?