Pitanja i odgovori

Pretprošle godine sam posjedovao trgovačku robu više od jednog nisaba, i na istu sam platio zekat u visini od 2,5 %. Prošle godine istu robu nisam prodao i još je u mom posjedu pa vas pitam da li trebam ponovo platiti zekat na istu robu i ove godine?

Trebam dati zekat. Mogu li dati auto na ime zekata u Bejtul-mal ili siromahu, dakle ne u novcu nego auto u vrijednosti zekata?

Ako imam nešto što hoću prodati, recimo auto ili nešto manje, da li moram platiti 2,5 % od cijene toga prije nego što ga prodam ili poslije, recimo ako prodam auto za 100.000 KM ili prodam nešto za 40 KM, je li trebam izračunat cijenu toga prije nego što prodam ili trebam dati zekat kad dobijem pare od toga što prodam? Da li svaki bosanski mesdžid u dijaspori ima mjesto gdje se daje zekat? U tom slučaju gdje obično bude, na ulazu u mesdžid?

Nakon čitanja odgovora, moja porodica i ja imamo oprečna shvatanja pa molim da nam pomognete i date odgovor na sljedeća pitanja:

Zlato - već dugi niz godina posjedujemo istu količinu (oko 130 grama) i na njega svake godine plaćamo zekat. Da li je to ispravno?

Usteđevina - prošle godine smo imali usteđeno oko 15.000 KM. Tokom godine iznos usteđevine se hvala dragom Allahu uvečao i danas iznosi oko 27.000 KM. Da li će se zekat računa na 12000 KM ili 27000 KM?

Rijaset je izdao pravila o vrijednosti nisaba za 24 karatno zlato prema tržišnoj vrijednosti ovog zlata na berzi. Obzirom da je nakit izrađen od 14 i 18 karatnog zlata, rijetko čistijeg, kako izračunati vrijednost koju treba platiti? Da li se povećava propisana gramaža od 91 grama?

Ako posjedujem 100 grama zlata, da li plaćam zekat od 2.5% na 15 grama (razlika preko 85 grama) ili na svih 100 grama.

Vrijednost nisaba dostigao sam u decembru 2012. godine. Da li sam dužan dati zekat ovog ramazana ili u decembru ove godine? Da li se zekat daje samo u ramazanu, kao što je to kod nas običaj ili je valjano davati ga u bilo koje doba godine tj. kad se dostigne vrijednost nisaba?

Imam jedno pitanje vezano za zekat. Posjedujem imovinu u vrijednosti višoj od vrijednosti nisaba (konkretno, nisaba za 1434 h.g.), ali ne znam tačan datum kada je njena vrijednost prešla vrijednost nisaba. Sada ne znam kako da postupim, od kojeg datuma trebam početi računati. Mislio sam početi računati od ovog Ramazana.

Da li hidžretska godina plaćanja zekata počinje kada se upotpuni nisab zekata, što je 2810 KM? I kada skupiš 2810 KM trebaš li čekati godinu dana pa onda, ako još imaš toliko, ili više, trebaš platiti 2,5 % od toga u ime zekata? A sve drugo što daješ će se računati kao sadaka?

Ako na određeni datum vrijednost novca koji posjedujemo pređe vrijednost nisaba i ima iznos P. Nakon godinu dana, neka taj iznos iznosi K i jos uvijek je veći od nisaba. Da li se daje zekat na početni iznos P ili krajnji K? Da li je potrebno čekati Ramazan za davanje zekata? Šta je potrebno učiniti ako se propusti rok za davanje zekata, tj. prođe više od jedne godine od kada se stekla suma novca koja prelazi nisab?

Ukoliko pojedinac godinu dana u svome vlasništvu posjeduje novčani iznos u visini nisaba ili više od toga, te time dužinom roka i visinom iznosa stekao uvjet za plaćanje zekata, a osim navedenog iznosa u toku godine stiče još novca čiji posjed nije navršio obavezan period od godinu dana, jer se sukcesivo u mjesečnim iznosima povećavao, da li će isti platiti zekat samo za onaj novčani iznos koji je u njegovom posjedu godinu ili će platiti zekat za oba, tj. i za iznos koji je u njegovom posjedu godinu dana i za onaj koji je mlađi od godinu dana? Kako se u tom slučaju vrši obračun zekata, obzirom da jedan dio novčanog iznosa nije ispunio obavezan jednogodišnji rok starosti što predstavlja jedan od uvjeta za plaćanje zekata? Ukoliko je obavezno obračunati iznos zekata za oba iznosa, da li je na obračun naknadno stečenog novca od uticaja rok kada je stečen ili ne? Ako je od uticaja rok sticanja, koji je to rok? Da li je to posljednji dan, sedmica ili mjesec pred obračun i plaćanje zekata? Da li se u tom slučaju osim iznosa nisaba u obračun zekata uzima sav raspoloživi nepotrošeni iznos novca koji se u trenutku obračuna nalazi u našem vlasništvu (npr. lična primanja) ili samo onaj koji je namijenjen za štednju?

Primjer: Pojedinac posjeduje od prošle godine do danas iznos od 10.000 KM. U posljednjih 6 mjeseci svaki mjesec od plaće je odvajao po 100 KM, što ukupno sa današnjim danom iznosi 600 KM. Da li će isti ukoliko danas treba obračunati i platiti zekat, to učiniti tako što će obračunati 2,5% od 10.000 KM ili od 10.600 KM (neovisno kada je tih 600 KM stekao) uzimajući pored navedenog u obzir i ostatak raspoloživog nepotrošenog iznosa novca koji se u trenutku obračuna nalazi u njegovom vlasništvu.

Molim Vas za pomoć pri izračunu zekata, obzirom da se ne mogu baš snaći i Zekat kalkulatoru. Tokom cijele godine, imam ušteđevinu koja iznosi cca. 20.000 KM. U toku prethodne godine sam izvršio otplatu kredita u ukupnom iznosu od 15.000 KM. Ostatak duga (dug koji u naredne 3-4 godine moram platiti banci), na dan obračuna zekata iznosi cca. 40.000 KM. Ušteđevina koju imam je jedina zekatabilna imovina. Koji iznos zekata trebam uplatiti?

Ako se zekat daje na novac koji pregodini na koju svotu da damo zekat iz slijedeće situacije: U ramazanu prošle godine smo imali 20.000 , u proljeće smo išli na 'umru koja je koštala 5000 . Hvala Allahu na računu trenutno imamo 27.000 Na koju svotu novca smo dužni dati zekat? Na 15.000, zato što su one pregodinile, ili na trenutno ukupno stanje na računu 27.000 ?

Kako treba džemat reagirati kad u saf dođe muškarac homoseksualac? Imaju li ga pravo odstraniti iz džemata i gdje će on klanjati s obzirom na njegovu sklonost prema muškarcima?

Enver Husnić, imam MIZ Mostar, u svom pitanju kaže: Imam sam u džamiji Tabačici na području Medžlisa IZ Mostar. Nedavno se nisam složio sa jednom odlukom predsjednika Medžlisa. Naime, dozvolio je da se u sklopu već spomenute džamije otvori suvenirnica. Taj dio džamije koji je predviđen za suvenirnicu nalazi se odmah iza mahfila, ali je definitivno dio džamije predviđen za ženski dio džemata. Koliko sam ja upoznat, trgovine u džamiji nema i ne treba da bude. Možete li mi reći da li je ova odluka ispravna i smatra li se halalom? Najgore je što nekim mojim džematlijama ne mogu da objasnim ovakvu odluku (mada je ni ja ne smatram ispravnom) i onda dolazi do ogovaranja predsjednika Medžlisa u samoj džamiji od strane džematlija.

Da li bi bilo suprotno Ustavu IZ BiH da odbor donese odluku da se petkom (prije džume) pročita nasihat u trajanju od možda pet minuta? Postupilo bi se tako da se napiše taj nasihat i onda bi se to proslijedilo efendiji da kontroliše da li ima nešto sporno u tekstu. A zatim bi jedan od džematlija to pred ostalima pročitao - pretežno bi to bio neko od mladih, zbog toga što želimo da aktiviramo omladinu u radu za islam.

Interesuje me da li je dozvoljeno "bacanje" na sto Kurana ili "lupanje" po stolu Kuranom od strane efendije zbog toga što djeca ili neko od djece nisu došla spremna na vjersku pouku? Da li iz toga djeca treba da izvuku pouku kako da se odnose prema Kuranu ako se zadesi u njihovim rukama u momentu ljutnje!?

Da li je suprotno Ustavu IZ BiH da odbor odlučuje kakvu će hutbu efendija na džumi da održi?
Moram vam to malo preciznije objasniti: radi se o tome da smo dobili primjedbe na hutbe, najviše zbog toga što efendija previše odstupi od teme koju je inače bio započeo - a ode u jednu krajnost na koju se jedni smješkaju ili čak glasno nasmiju (očito zbog nedostatka znanja) a ostali klimaju glavom (zato što je žalosno da te riječi insan čuje iz usta jednog efendije, koji predstavlja autoritet). Smisao hutbe jeste upravo da opominje i ukazuje na propuste sviju nas, tako da se možemo poboljšati u tome.

Odbor ne bi "izmišljao" samostalno neke hutbe, nego bi uzimao hutbe sa stranice Rijaseta BiH (sekcija "Hutbe") i onda bi to uručio efendiji npr. sedam dana prije džume da se on može pripremiti (da ne bi je samo čitao sa papira). Da li je takav postupak u suprotnosti Ustavu IZ?

Javljamo vam se iz jednog džemata iz naše bošnjačke dijaspore i htjeli bi da nas posavjetujete po slijedećem pitanju;

- Osnivanje folklornog društva u džematskim prostorijama (tj. u džamijskim pratećim objektima)? Naime našem džematskom odboru upućen je usmeni zahtjev za odobrenje osnivanja folklornog društva u našim prostorijama. Cilj tog folklornog društva je da okuplja našu omladinu i da ih uz zajedničko druženje podučava izvođenju tradicionalnih bošnjačkih plesova i muzike.

Planira se da društvo djeluje i nastavu izvodi u jednoj od pratećih džamijskih prostorija. Ovdje je važno naglasiti činjenicu da su sve prateće prostorije usko vezane za mesdžid, i da se ne može isključiti mogućnost da će se muziciranje čuti i ulaziti u mesdžid. A pošto se radi o plesovima gdje zajedno učešće uzimaju i muškarci i žene, neminovno je da će doći do mješanja između muška i ženska.

Kao što se iz gore navedenog vidi, s jedne strane gledajući radi se o očuvanju naše bošnjačke tradicije i okupljanju naše omladine, a s druge strane to opet vodi kršenju osnovnih normi i pravila ponašanja koja treba da vladaju u jednoj džamiji.

Zbog svih ovih činjenica javila se određena dilema kod članova odbora, zato vas molim kao naše predstavnike i kao nosioce znanja da nas posavjetujete i uputite, kako bi onda mi mogli zauzeti ispravan stav po tom pitanju i donijeti odluku koja će biti od koristi za naš džemat, kako na dunjaluku tako i na ahiretu.

U pojedinim džematima u dijaspori džematski odbori organizuju proslavu 8. marta kao Dana žena u prostorijama džemata naravno uz dobru večeru i piće, da se žene malo počaste i da se po mogućnosti ne vazi ženama i ne uče ilahije nego eto malo "onako da se iskupe". Je li im sad sevap jer ipak je to preko džamije i džemata pokrenuto ili je čak grijeh i je li dozvoljeno prisustvovati takvoj jednoj proslavi?