Pitanja i odgovori

Kakav je islamski stav a i stav hanefijske pravne škole po pitanju posjete kaburovima na dan bajram, da li je to novotarija ili je poželjno kao tradicija?

Da li je moguće na Kuran, a.š staviti sihr? 2. Da li je u redu da jedna osoba zapali Božju objavu, Kuran zbog navodnog postavljenog sihra?

Na sljedeće pitanje sam dobio dosta "različitih" odgovora. Htio bih da znam šta se prouči pri posjeti umrloj osobi na mezar.

Da li je Poslanik s.a.v.s. običavao posjećivati mezare i koju dovu je učio prilikom toga? Prevashodno me interesuje koju dovu je učio jer bih je i ja volio naučiti kako bih mogao to isto učiti kod mojih roditelja na groblju.

Moje pitanje je u vezi obilaska mezarja, tj. da li je to samo adet, neka tradicija, običaj Muhammeda a.s., farz ili nešto drugo?

Da li je istina da se poslije akšama ne smiju bacati mrvice (od hljeba itd.) vani?

Kakav je kod nas običaj poslije dženaze posjetu mezara? Da li je to dozvoljeno ili se tek poslije 40 dana smije ići na mezar?

Imam u svom posjedu malenu crnu hamajliju iz radnji u kojima se prodaju islamske stvari. Nisam je ja kupila, pripadala je prijatelju i ostala kod mene nakon posjete. Imam je od 2006. godine i voljela bih da je se riješim, a ne smijem jer mislim da su sure u pitanju. Bojim se zapaliti je ili baciti upravo iz tog razloga. Možete li mi objasniti koji je najbolji način da je uklonim?

Molim Vas da mi odgovorite kako protumačiti ako jedan imam ne halali svom džematliji koji je umro i na dženazi javno kaže da mu ne halali? Poznavajući rahmetli džematliju, mogu reći da je bio dobar čovjek koji se posvetio vjeri cijelog svog života. Obzirom da je vodio računa o svemu pa o i imamu i ukazivao na pogreške, zbog toga mu imam nije halalio. Obzirom da je ta izreka da jedan imam ne halali džematliji, šokirala mještane molim za Vaš komentar.

S obzirom da neki ljudi javno čine velike i teške grijehe, psujući i vrijeđajući islamske svetinje, da li se takvim ljudima, kada presele na ahiret, smije to halaliti? Mogu se halaliti eventualni dugovi, uvrede ili nešto slično, ali za vrijeđanje svetinja, nisam siguran, tj. da li uopće imam pravo na to ili nam je obaveza da to ne halalimo?

Moje pitanje se odnosi na traženje halala umrloj osobi. Da li je ispravno kad se klanja dženaza i prouče sura i dova, tj. amina se, onda pitati hoćemo li halaliti? Prisustovao sam takvoj jednoj dženazi i to mi je bilo prvi puta, jer znam da se klanja dženaza pa se pita za halal i onda se umrla osoba nosi do kabura.

Gledajući snimak prenosa dženaze u Srebrenici, bio sam pomalo zbunjen brojem nedostataka koje su iskazali visoki funkcioneri Islamske zajednice. Reis-efendija daje dozvolu da se počne sa ukopom opisujući mezar kao "vječno boravište."

Da li je dozvoljeno muslimanu da se nalazi u sanduku umjesto tabuta, a bilo je slučajeva da se obavi dženaza osobi ne samo u sanduku, nego i bez kefina, odnosno u odijelu ili haljini.

Da li je praksa u islamu da se na mezaru sadi cvijeće?

Ukoliko se mejit dovozi iz inostranstva u zapečaćenom sanduku, da li se može tako sahraniti ili se mora prebaciti na tabut? Da li je ženama dozvoljeno prisustvovati dženazi? Da li se može donositi cvijeće na dženazu? Ako ne, šta da se učini ako ga neko ipak donese? Kome se dijeli iskat i u kojem iznosu? Koliko se hodža obično angažuje da obave dženazu? Ako je osoba plaćala članarinu Islamskoj zajednici u mjestu stanovanja u inostranstvu, i ukoliko ispraćaj i prevoz mejita bude angažovan preko pogrebnog društva (zbog neadekvatne reakcije Islamske zajednice prilikom obavijesti o smrti), da li porodica ima pravo na besplatne usluge prilikom obavljanja dženaze u Bosni i Hercegovini?

Da li je dozvoljeno ženi da zijareti rahmetli muža u mezarju?

Otac je doživio da mu supruga i sin Allahovom voljom u saobraćajnoj nesreći izgube život, i on pita kome prvo da ode na kabur; svojoj supruzi ili njihovom sinu koji je preselio zajedno sa majkom?

Jedan od džematlija je postavio pitanje ukopa u zajedničkoj (obiteljskoj) grobnici. Naime, grobna mjesta su izuzetno skupa pa je on kupio grobno mjesto za sebe i suprugu. Interesira ga da li je dozvoljeno da se ukopa u tu obiteljsku grobnicu?

Želim da vam postavim pitanje koje je sklop od više pitanja na istu temu. Živim van BiH. Prošle godine po dolasku u svoj grad sam ostao iznanađen kada sam u dva harema u gradu gdje živim primjetio grobnice. Dvije imućnije obitelji iz našega grada su napravile sebi za života grobnicu. U našem gradu su većinski hrvatski živalj i oni imaju običaj sahranjivanja mrtvih u grobnice. Oni naprave porodicnu grobnicu i kad neko umre samo ga u grobnicu ubace. Šokirala me je spoznaja da su to pocčeli raditi i Bošnjaci. Razgovarao sam sa našim efendijom, on kaže da je on tu nemoćan. Prije par dana sam opet bio u svom gradu i ponovo sam posjetio hareme. Ovaj put sam ostao šokiran jer je izgradnja grobnica prešla u epidemiju. Dosta naših posebno malo imućnijih ljudi sebi za života je napravilo grobnice stavilo imena, godinu rođenja i sada samo čekaju da presele i da im uklešu dan smrti. Molim Vas da mi odgovorite šta šerijatski propisi kažu o ovoj pojavi? Na koji način stati u kraj ovom pomodarstvu? Postoji li način da medžlis zabrani gradnju ovih grobnica?

Pročitao sam hadis u kojem stoji: "Ne ostavi nijedne slike a da je ne premažeš niti ijednog kabura koji je uzvišen a da ga ne poravnaš!" (Muslim) Moja familija je mome ocu, rahmetullahi alejh, podigla nišane i ogradila mezar sa mramorom, kako se to već uobičajeno radi kod nas. U to vrijeme ja nisam imao ništa protiv toga, međutim, sada saznajem da to nije u skladu sa učenjem Islama, osim, postavljanja samo nišana radi obilježavanja mjesta ukopa a u cilju da se sačuva spomen da je tu živio i sahranjen musliman, kako sam to čuo od jednog uglednog sarajevskog imama. Moje pitanje je: U kontekstu gornjeg hadisa, tj. poravnjavanja izdignutih kaburova, šta da uradim sa mezarom moga oca, da li sam dužan skinuti mramornu ogradu ostavljajući samo nišane?