Pitanja i odgovori

Jedna mušterija je odlučila je kupiti stan i ostavila određen iznos novca, s ti msto je u tom trenutku imala samo 60% sredstava a ostalo je trebala pokriti naknadnim kreditom. Dogovor je pao, nikakvi papiri nisu potpisivani, da se ne bi izlagala daljnjem trošku. Nakon 20 dana, nenajavljeno mušterija dolazi da zbog zdravstvenih porblema od prije 10 dana nije mogla javiti da je zbog nekih prijašnjih nesuglasica ostala bez posla te rekla da ostaje od dogovora ražeći datu kaparu nazad. Odbio sam vratiti novac, međutim sad sumnjam u ispravnost svoje odluke, te bih volio znati kakav je tačno stav islama povodom ovog problema? Mušteriju smo kasnije nazvali da provjerimo da li je zaista odustala od stana i rekli da kaparu ne možemo vratiti, a ona je poprilično uzrujano rekla da nema nikakvih problema" i razgovor se završio na tome.

Konkretno, moje pitanje je da li sam ja dužan vratiti novac od kapare?

Moj prijatelj susreo se sa jednim problemom čijim rješenjem ne želi ugroziti nečije pravo. Dakle, želi da postupi u skladu s vjerskim propisima. Evo o čemu se radi. Prošle godine u junu je prodao kuću, potpisao ugovor, predao novom vlasniku ključeve kuće, koji je na privremenom radu u inostranstvu, koji je od tada koristi. Dao je manju svotu novca kao kaparu. Ostali dio sredstava je trebao da isplati u decembru. Međutim, on se predomislio i ne želi više tu kuću. U međuvremenu, zbog njegovog nehata, nastala je određenu šteta na objektu (poplava u kući zbog njegove greške). Dakle, njegovo pitanje glasi: da li je dužan vatiti sredstva vlasniku kuće koje je dao kao kaparu. Naravno, po važećem zakonu ima pravo ista zadržati, ali on ne bi želio učiniti nešto što je suprotno propisima naše vjere. Ili ima pravo da zadrži sredstva kojima bi sanirao štetu i uračunao drugi dio sredstava kao kiriju?

S momkom sam u vezi 2,5 godine i skoro smo saznali da smo neka rodbina, tačnije mog oca nana (moja pranana) i njegov dedo su amidžići. Koje je to koljeno i da li je bilo brakova između tih koljena u prošlosti u muslimanskim zajednicama?

Moj prijatelj susreo se sa jednim problemom čijim rješenjem ne želi da ugrozi ničije pravo. Dakle, želi da postupi u skladu s vjerskim propisima. Naime, radi se o sljedećem: prošle godine u junu je prodao kuću, potpisao ugovor, predao novom vlasniku ključeve kuće a on je na privremenom radu u inostranstvu. Dao je manju svotu novca kao kaparu. Ostali dio sredstava je trebao da isplati u decembru. Međutim, on se predomislio i ne želi više tu kuću. U međuvremenu zbog njegovog nehata nastala je određena šteta na objektu, (poplava u kući zbog njegove greške). Dakle njegovo pitanje je, da li je dužan vratiti sredstva vlasniku koja je dao kao kaparu; naravno po važećem zakonu ima prava ista zadržati, ali on ne bi želio učiniti nešto što je suprotno propisima naše vjere.

Ili ima prava da zadrži sredstva kojima bi sanirao štetu i uračunao drugi dio sredstava kao kiriju?

Znam da je ugovor šerijatski legitimno sredstvo i da se treba držati ugovora, tj. stavki iz ugovora. Ali ako je u jednoj od stavki ugovora navedeno da će se sankcionisati, odnosno kazniti strana koja ne bude poštivala ugovor ili dio ugovora, i neko pristane da bude sankcionisan odnosno prihvati da bude kažnjen ako ne poštuje ugovor, da li se smatra da se taj ponaša u skladu s ugovorom jer je u ugovoru navedena mogućnost kršenja istog? Da li se to može smatrati ''rupom'' u ugovoru i da li je haram prekršiti ugovor ako se pristane na sankcionisanje?

Želim da Vas pitam da li je dozvoljen brak između bliskih rođaka (djeca od dvije sestre da stupe u brak)? Kako je moj budući suprug Arap, a tamo je to dozvoljeno, i za njega je normalno da jednog dana naše dijete bude u braku sa djetetom njegove rođene sestre, zanima me stav Islamske zajednice. Moram priznati da je to nešto što ne bih mogla prihvati niti bih mogla djecu odgajati jednog dana u smjeru prihvatanja toga kao da je to nešto normalno.

Molim Vaš stav o ispravnosti i dozvoljenosti sklapanja ugovora o doživotnom izdržavanju sa aspekta naše vjere. Konkretno da li je muslimanu dozvoljeno (halal) sklapanje ovakvog ugovora u smislu opskrbljivanja novcem, hranom, lijekovima osobe do kraja života, a ona bi za uzvrat njemu ustupila pravo nasljedstva imovine?

Čovjek da nekom drugom čovjeku naprimjer 50 hiljada maraka da radi sa njima halal posao i ostvaruje profit od tog novca, a te pare i dalje ostaju u vlasništvu ovog prvog koji je dao novac tako da u svakom trenutku može da ih uzme natrag. Međutim, ovaj drugi koji je uzeo novac se nagodi sa vlasnikom novca da mu mjesečno isplaćuje naprimjer 500 maraka, interesuje me da li je halal uzeti tih 500 maraka i da li se to smatra kamatom jer nije taj čovjek pod prisilom da daje tih 500 maraka i niti daje dio profita pošto je u poslu sam, ali se dogovore oko tog mjesečnog iznosa.

Moja prijateljica, čiji je muž preselio na Ahiret veoma mlad želi da zna da li se ona može udati za sina njenog djevera? Sin od njenog djevera kao i ona sama žele da sklope brak. Naravno ako je to zabranjeno po šerijatu oni ne žele da to prekrše.

Da li je dozvoljeno trgovati tunikama, suknjama i sl. islamskom odjećom u prostoriji džamije?

Stekao sam novac prevarom stranih kompanija. Taj novac je namijenjen za marketing njihovih proizvoda. Lažno sam se predstavljao kao zainteresiran i na taj način sam dijelom uskraćivao prezentaciju njihovih proizvoda drugim ljudima koji su želji da ih vide. Dio tih prihoda je otišao posredniku. Ja bih taj novac vratio kome pripada, ali ne znam put do njih. Jedino mogu preko posrednika, ali u njega nemam povjerenja, jer je on taj preko koga sam to i uradio. Bojim se da taj novac iskoristim za vlastite potrebe ili potrebe porodice. Htio sam ga dati u dobrotvorne svrhe, ali se bojim da je taj novac haram i drugim korisnicima kojima ga budem proslijedio. Dakle, da li da ga dam u dobrotvorne svrhe ili da ga spalim? Ako je u redu takav novac dati u dobrotvorne svrhe, da li da nastavim to da radim i pomažem ljudima i ustanovama. Predmet prevare su bogate kompanije sa zapada koje se bave bankarstvom, kamatom i luksuzom, a nisu fizička lica tj. obični pošteni ljudi.

Da li mi možete reći od kojeg koljena se može biti u vezi (braku) sa osobom koja je rođaka dalja, ali me interesuje od kojeg koljena je moguća ta veza? Čitao sam mnogo o ovome ali mnogo različitih odgovora pa bih želio da mi vi to kažete.

Da li je po islamu dozvoljeno otvoriti offshore kompaniju u drugoj državi, kako bi se legalno izbjeglo plaćanje poreza na dobit u državi u kojoj se posluje?

Da li je dozvoljeno zbog loše imovinske situacije sjeći šumu, ako znamo da je to područje potpuno neiskoristivo, a i vlasnik se ne zna?

Živim u Americi i u kontaktu sam sa muslimanima iz cijelog svijeta. U tim kontaktima sam zapazio da, za razliku od nas Bošnjaka, mnogi muslimani iz drugih zemalja dozvoljavaju međurodbinski brak, pa čak i tako bliske rodbine kao što su amidžići i amidžične, dajdžići i dajdžične, što kod nas Bošnjaka izaziva zgražanje. Oni ove brakove pravdaju tako što kažu da su po šerijatu dopušteni. Molio bih da mi odgovorite, šta kaže islamski zakon po ovom pitanju? Da li doista djeca od braće i sestara mogu da se uzimaju?

Da li je grijeh i zašto sjeći šumu (stabla radi zimnice ali i radi prodaje) u "srpskim šumama"?

Naime, u mom selu postoje određeni ljudi koji nigdje ne rade pa sijeku srpsku šumu i prodaju ta drva i na taj način izdržavaju porodicu. Da li se ta šuma može smatrati ratnim plijenom? To su uglavnom demobilisani borci koji sijeku tuđu šumu (srpsku). Usput rečeno ta šuma se vodi pod miniranim područjem. Vlasnici tih šuma su se odselili i uopšte ne dolaze.

Već dvije godine sam u vezi sa momkom koji mi je rođak. Naša familija još ne zna za nas, osim nekoliko osoba koje to već znaju, a otac i majka ne znaju. Ne znam kako se broje koljena, niti šta moj momak meni sad tačno dođe.

Moja majka i njegov djed su brat i sestra, tako da je majka od tog momka daidžična mojoj majci. Sada mi objasnite koje smo mi koljeno i da li je nama po islamu dozvoljeno da se uzmemo?

Da li je grijeh, (ako jest, zašto, a ako nije, opet zašto) sječa šume (stabla radi zimnice ali i radi prodaje) u "srpskim šumama"? Naime, u mom selu postoje određeni ljudi koji nigdje ne rade pa sijeku srpsku šumu i prodaju ta drva i na taj način izdržavaju porodicu. Da li se ta šuma može smatrati ratnim plijenom? To su uglavnom demobilisani borci koji sijeku tuđu šumu (srpsku). Usput rečeno, ta šuma se vodi pod miniranim područjem. Vlasnici tih šuma su se odselili i uopšte ne dolaze. Neka Vas Allah nagradi za vaše odgovore koje redovito čitamo u Preporodu.

Da li je grijeh sjeći državnu šumu ako nemamo dozvolu za to, ili ako nadjemo u šumi oborena drva za koja se ne zna ko ih je oborio, da to uzmemo sebi, a to smo uradili da bi uštedili novac ili nismo u stanju da ih kupimo?

U braku sam 20 godina. Radimo oboje na poslovima sa VSS. Moj muž ima veliki dug (cca 50.000,00 KM) koji bi trebao što prije vratiti. Taj dug je stekao posuđujući od prijatelja, rodbine i drugih firmi da bi održao privatnu firmu koja mu je na kraju propala. Važno je dodati da je prije dvije godine podigao 30.000,00 KM za istu namjenu. Od tog kredita ostalo je nevraćeno 18.000,00 KM. On sad hoće i taj kredit objediniti sa novim, pa da podigne 70.000,00 KM - hipotekarni kredit na 10 godina. Rata bi iznosila preko 800,00 KM. To znači da i ja moram sudjelovati u otplati min. 300,00 KM. Kuća je na njemu i on smatra da je ovo jedino rješenje. Ne znam šta da radim, mada sam već usmeno pristala zbog djece, jer ne želim da oni sutra moraju vraćati naše dugove. Napominjem da dok se zaduživao, to je radio bez moga znanja govoreći mi da ja nemam ništa ni sa njegovim poslovima, ni sa imovinom. Šta da radim?