Pitanja i odgovori

Kada sam na prvom ili drugom sjedenju u namazu, da li je bitno kako su mi noge, stopala postavljena, preklopljena? I ako jeste, kako je ispravno?

Mene zanima koji su ispravni načini sjedenja u namazu?

Da li je dozvoljeno klanjanje jedne dženaze-namaza za nekoliko mejjita? Da li je dozvoljeno i ako se radi o muškom i ženskom mejjitu?

Da li izgovaram tekbir kada nakon drugog rekata, u namazu sa 3 ili 4 rekata, nakon prvog sjedenja u namazu trebam ustati na treći rekat? Jer sam se zbunio i nekada sam izgovarao a nekada nisam, pa ne znam šta je ispravno a šta pogrešno?

Zanima me da li se jednom čovjeku može klanjati dženaza dva puta? U državi gdje je umrli radio klanjana je dženaza. Potom je transportovan za Bosnu i drugi dan mu tamo ponovo klanjaju dženazu i obavljaju ukop. Neki od onih koji su mu klanjali dženazu putovali su za Bosnu i klanjali tom čovjeku dženazu po drugi put. Da li je to ispravno?

Kada klanjamo namaz u džematu za imamom koji duže ostaje na ruku'u i na sedždi, da li nam je dozvoljeno da više od tri puta izgovorimo Subhane rabbijel azim" odnosno Subhane rabbijel e'ala"?

Čitala sam u jednoj predaji od Aiše, r.a., da je Muhammed, a.s., često na rukuu i sedždi učio "Subhaneke Allahumme Rabbena we bi hamdike, Allahummagfirli", pa me zanima dali se to uči samo po jednom ili po tri puta i da li je kad se to uči na rukuu ili sedždi potrebno prvo prouciti "Subhane rabbijel eala" i "Subhane rabbijel azim"? Da li se sve to na rukuu i na sedždi može učiti i više puta, da li ima neka granica do koliko puta se može učiti?

Šta je lijepo učiti na sjedenju između dvije sedžde?

U posljednje vrijeme kod nas se na dženazama poznatim i uglednim osobama drže dugi govori koji podsjećaju na govore iz prijašnjeg vakta. Dešava se da stariji ljudi odu ne isprativši umrloga do kabura. Da li je dobro to činiti i kako se tretira šerijatski pitati za halal umrloj osobi prije ili poslije klanjanja dženaze?

Da li je ispravno da na našem jeziku izgovaram na pregibanju "Klanjam se pred Tvojim Savršenstvom, moj Veliki Gospodaru", kao i na sedždi "Klanjam se pred Tvojim Savršenstvom, moj Uzvišeni Gospodaru"? Također, nakon Ettehijatu dio koji slijedi izgovaram na našem jeziku "Bože Ti uputi osobitu milost Muhammedu, a.s., i rodu Muhamedovom, kao što si uputio Ibrahimu, a.s., i rodu Ibrahimovom. Neka si Slavljen, neka si Hvaljen, Gospodaru Jedini itd., do završetka namaza.

Kada se klanja dženaza u nekim mjestima tabut se stavlja na tlo. Međutim, u drugim džematima koriste se podmetači u obliku određenih stalaka, koji ponekad znaju biti neprimjereni i neprikladni, dok negdje ima ozidano, ili izbetonirano postolje visine 30-40 cm na koje se položi tabut. Imami su, učeći djecu starijeg uzrasta, godinama koristili Ilmihal Talimu-l-islam od Redžepa Muminhodžića u kome se među uvjetima klanjanja dženaze navodi "da je položen na tle." (Muminhodžić, 1987:111) Možete li nam pojasniti, da li je ovo, zaista, toliko važno, kako ga je kategorizirao uvaženi Redžep-ef., ili se može biti fleksibilno po tom pitanju, s obzirom da neke džematlije negoduju kada se tabut položi na tlo pred klanjanje dženaze?

Mogu li se na sedždi učiti dove na bosanskom jeziku, ili se moraju učiti na arapskom jeziku?

Znam da nije dozvoljeno učiti dovu na bosanskom na sedždi na farz-namazu a da li je dozvoljeno učiti dovu na bosanskom na sedždi na nafilama?

Da li je dozvoljeno učiti dove na bosanskom dok klanjamo namaz i da li je dozvoljeno učiti dove na svakom položaju u namazu?

Pročitao sam u jednom udžbeniku-skripti iz imameta (za učenike GH medrese) da je dženazu zabranjeno klanjati u mekruh tahrim vremenima, te pitanje izostavljanja sunneta u džamiji prilikom dženaze, da li je to tačno?

Da li se namaz kvari ako pustimo suzu tokom namaza, i da li se namaz kvari ako na sedždi tokom namaza molimo Allaha?

Da li je ispravan (namaski) sunnet u kojem na sedždi i na sjedenju učimo više dova, pored onih koje su preporučene, učeći na arapskom jeziku i odabirajući neke sure iz Kur'ana, preporučene iz zbirki dova?

Da li je ispravno na sedždi proučiti pored Subhane rabije-l-eala" (3X) i Subahneke Allahume rabbena ve bi hamdike Allahummagfirli"?

Da li je dozvoljeno pored namaskih dova navedenih u Ilmihalu učiti i druge kur`anske dove ili dove koje se prenose od Poslanika, a.s. (od kur`anskih dova mislim npr. Rabbi la tezerni ferden ve ente hajrul varisin" ili Rabbena innena ammena fagfirlena zunubena ve kina azaben-nar")?

Da li je dozvoljeno na sedždi učiti osim Subhane rabbijel-e'ala" još neku kraću dovu kao npr. Rabbenagfirli ve li validejje? Molim Vas da mi precizno i konkretno odgovorite.