Prije nekoliko dana sam naišao na jednu knjigu, to je knjiga iz poezije, inspirisana je kur'anskim ajetima i hadisima, pisana je za djecu. Autor je Husnija Krupić a djelo se zove ''Istina''.

Prije početka svake pjesme napisan je dio ajeta koji je bio inspiracija za tu pjesmu. Nije naveden čitav ajet niti je bilo gdje objašnjeno da se radi o dijelu ajeta, a iza uvijek stoji koji je to ajet i koja sura, tako da se stiče dojam da se radio o čitavom ajetu.

Nešto slično nailazimo i kod Meše Selimovića u djelu ''Derviš i smrt''. Također sam čitao da je Meša Selimović bio kritikovan od strane Rijaseta Islamske zajednice.

Drago mi je da postoje djela inspirisana Kur'anom ali me interesuje da li je moguće navoditi dijelove ajeta i ne objasniti da se ne radi o cijelom ajetu ili da li je uopće to dozvoljeno, i ako je dozvoljeno u koje svrhe je dozvoljeno?

Imao sam priliku prisustvovati promociji te knjige pa sam se protivio tome da se ne navode čitavi ajeti i to sve iz razloga zloupotrebe kur'anskog teksta.

Da li postoji smetnja u tome da zapisujem određene ajete iz Kur'ana u jedan rokovnik, svesku, tu su samo ajeti, prevod na bosanskom jeziku, prepišem sve isto kao što je i u Kur'anu, koja je sura, broj ispred ajeta, pod navodnicima?

Imam običaj, kada čitam knjige, podvlačiti neke dijelove radi lakšeg učenja. Da li je dozvoljeno da podvučem bojama neke dijelove i kada čitam Bibliju i Kur'an?

Da li postoji Kur'an čiji prijevod na našem jeziku postoji na Brajevom pismu?

Voljela bih sama proučiti Jasin i zato me interesuje da li postoji nijjet na arapskom, kojeg treba učiti prije učenja Jasina i da li moram poslije učenja obavezno proučiti i dovu za Jasin?

Zanima me stav Rijaseta o latiničnoj transkripciji arapskih harfova Kur'ana? Da li je ispravno na taj način učiti čitav Kur'an, odnosno "proučiti hatmu"? Da li je uopšte dozvoljeno?

Molim vas da mi odgovorite kakav je stav Islamske zajednice o tome da li se Kur'an može učiti na bosanskom jeziku?

Otac je kupio Kuran sa latiničnom transkripcijom. Da li je ispravno učenje takvog Kurana i da li mi se broji kao ispunjavanje farza, iz razloga što još nisam završio sufaru?

U prijevodu Kurana Esada Durakovića (Svjetlost, Sarajevo, 2004.g.) u 22. (posljednjem) ajetu sure El-Mudžadela napisano je da ... Allahovu stranku čine upravo nesretni".
S obzirom da u ostalim dostupnim prijevodima stoji da će oni koji su na Allahovoj strani sigurno uspjeti (a ne da su nesretni), možete li odgovoriti da li se radi o štamparskoj grešci ili autor stoji iza takve formulacije. Ukoliko nije greška, molim vas za vas komentar.

U kući imam 5 mushafa i nedavno sam počeo da čitam iz: Kur'an s latiničnom transkripcijom i prijevodom na bosanski jezik. Izdavač: Anis Aljić. Dizajn i tehničko uređenje: art studio dk/ Izedin ŠIKALO
Saradnici na projektu: Sejo Redžić, Munib Ohranović, Salmir Kaplan. Prijevod značenja Kur'ana na bosanski jezik: Besim Korkut Sarajevo 2009. god./1430.H.G. Čitajući uočio sam dosta gramatičkih grešaka u samom početku. Do druge sure do ajeta 212 sam primijetio 5 gramatičkih i jednu dizajnersku grešku i što me je jako iznerviralo jeste fatalna greška u ajetu 212, sura II gdje piše: Nevjernicima se život na ovom svijetu čini lijep i oni se rugaju onima koji vjeruju. A, na Sudnjem danu biće IZNAD onih koji su se Allaha bojali i grijeha klonili." I tako ja odem da provjerim to u drugom mushafu: Kur'an s transkripcijom i prijevodom
Urednik : Mustafa Murat, Izdavač: New Edition, Recenzija: Arif Pamuk, Rahmi Serin
Korektura i transkripcija: mr. Mujo Rančić, tehničko uređenje i dizajn: Elvedin Kozarević, dizajn korice: Adnan Ćorić, štampa: ARKA d.o.o. Gdje isto tako piše da će nevjernici biti na Sudnjem danu IZNAD vjernika, pa mi ništa nije bilo jasno dok nisam uzeo treći mushaf i našao kako treba ajet (A, na Sudnjem danu biće iznad njih oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili).
Kako je to moguće da u dvije štampe u mojoj kući ajet prevrnut i da ima dosta gramatičkih grešaka? Meni to liči na neku sabotažu i ne vjerujem više u ispravnost prevoda ova dva izdanja. Volio bih da vi ovo ispitate i da se sazna koliko izdanja je na tržištu sa ovom katastrofalnom greškom i zašto je uopšte u promet pušteno bez provjere?

Ima više prijevoda Kur'ana Časnog, pa između i ostalog i ovaj od Mustafe Mlive, dipl. ing. On govori da je njegov prijevod najbolji. Možete li reči koji je najbolji prevod Kur'ana na bosanski jezik?

Imam pitanje vezano s učenjem Kurana. Naime naučio sam učiti iz Kurana još prije 7 godina i od tada redovno učim. Međutim, nikad nisam naučio tedžvidska pravila, izuzev par njih. Šta sad raditi, nemam koga da me nauči, a trah me učiti bez njih da ne daj Bože gore ne zgriješim, te ne želim ni napustiti učenje Kurana. Kako postupiti?

Da li je dozvoljeno prilikom učenja Kur'ana praviti kraće stanke?

U Kur'anu na dosta mijesta se može naći znak "mim" iznad pojedinih ajeta, najčešće iznad slova "nun" a i na drugim slovima, kao npr. sura El-Bekara, 18. ajet, odmah na početku, gdje počinje sa "sum bukmun", kod riječi sum, iznad m" ima znak mim, ili npr. kod iste sure, 19. ajet, pri kraju, na riječi "muhitu" iznad slova "ta" ima opet znak "mim". Je li to znak za pauzu gdje se treba/može stati, ili je to "mim" znak za neko drugo pravilo?

Pošto sam nedavno završio sa sufarom želim da pitam da li je problem da sa tertilom počnem u Tedžvidu od Omera Štulanovića, tedžvid za peti razred osnovne škole? Da li je to dovoljno?

Moje pitanje glasi da li Allah 'sjedi' na Aršu (kako tvrde neki u islamu) ili Arš predstavlja sveobuhvatnost stvorenog? Volio bih da mi razjasnite ovu dilemu.

U Kur`anu Allah, dž.š., korisiti množinu Mi" kada nam govori o pojedinim stvarima. Da li se to odnosi samo na Allaha, dž.š.?

Možete li mi pojasniti značenje pojma "hizb"? Nailazim na tu riječ na stranicama Kur'ana, a ne znam ništa o njoj.

Da li je Kur'an sabran i poredan bio od Fatihe pa do sure Nas za vrijeme zivota poslanika Muhammeda a.s, jer je objava stizala u drugačijem rasporedu, ili su ashabi rasporedili nakon njegove smrti.

Ja sam prebrojala ajete u Kur'anu s prevodom Besima Korkuta i nabrojala 6236, isti sam broj našla i na nekim mjestima na internetu i u vjerskim udžbenicima. Ali sam u nekim drugim djelima našla, da ima 6360, 6243 ili čak 6.666 ajeta. Pa sad ne znam šta je tačno. Interesuje me zašto postoje razlike u broju ajeta (zar nema samo jedan određeni broj kao što je sa brojem sura 114)?