Pitanja i odgovori

Da li islamska banka sama uzima godišnji zekat sa računa u njenoj banci ako iznos dostiže vrijednost nisaba?

Da li je ženama dozvoljeno prinošenje žrtve, tačnije klanje kurbana?

Živimo u Australiji, muž radi i na kraju financijske godine vrši povrat poreza. Da bi vratili isti, novac mora biti utrošen u neku od kategorija prihvatljivih za Ured za taksu, a jedna od njih je i dobrotvorne svrhe. Da li je vjerski prihvatljivo navesti iznos koji smo dali u zekat i tako dobili nekih 30% nazad, s tim da je naša namjera da i to što dobijemo nazad damo u sadaku?

Da li su punoljetni evladi, koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima, a još uvijek se školuju i nemaju vlastite izvore prihoda, obavezni zaklati kurban, odnosno da li klanje kurbana za njih predstavlja obavezu njihovih roditelja?

Do sada smo klali jedan kurban i nijetili na cijelu familiju. Sada je kćerka hvala Allahu dž.š završila školovanje, radi i može sama klati kurban za sebe. Ja i moja hanuma takođe radimo i imamo još sina od 17 godina. Jesmo li ja i moja hanuma dužni klati 2 kurbana (svako za sebe, ima se mogućnosti hvala Allahu dž.š), i ako jesmo šta ćemo za sina? Možemo li ta dva kurbana nanijetiti na familiju (kćerka će klati kurban sama za sebe ako Bog da), dakle na nas troje?

U razgovoru sa mojim prijateljem, vezanim za predstojeći kurban bajram, došlo je do diferencije u pogledu broja kurbana koji bi se trebali klati u njegovoj porodici. Naime, on smatra da je on obavezan zaklati samo jedan kurban za svoju porodicu (ovna).

U domaćinstvu su stalno zaposleni on i supruga, jedan sin je student (sa nekim manjim studentskim- ali ipak stalnim prihodima), a drugi sin je na zanatu gdje zarađuje stalnu sumu novaca. Ja smatram da su u ovom slučaju njegove obaveze veće pa vas molim da nam pojasnite ko je sve dužan da zakolje kurban u jednoj porodici s obzirom na punoljetstvo, ostvarene prihode te druge aspekte koji su vezani za ovo pitanje. Molim da nam što hitnije odgovorite s obzirom da je do bajrama ostalo još malo vremena.

Na koji način se tretira klanje kurbana kad su u pitanju roditelji i oženjeni sin sa svojom porodicom koji žive u istoj kući, ali na dva različita sprata, odnosno u pitanju su dva domaćinstva? Naime, da li roditelji i sin zajedno mogu zaklati kurban ili trebaju oba domaćinstva imati zaseban kurban?

Da li je porodica sa dvoje male djece dužna zaklati dva ili četiri kurbana? U našoj porodici odrasli kolju kurbane za sebe, a što se tiče male djece i beba niko ne zna kako je propisano.

Da li moramo suprug i ja posebno klati 2 kurbana ako oboje radimo redovno i imamo 2 plate?

U Hrvatskoj postoji mogućnost da se uplaćeni prilozi vjerskoj zajednici kasnije povrate kroz godišnju poreznu prijavu uz priloženu potvrdu o uplati. Neke džematlije pitaju da li se na taj način smiju priložiti i potvrde o uplaćenom zekatu i sadekatul-vitru, jer postoji mogućnost da država povrati na uplaćeni zekat i vitre.

Imam pitanje u vezi kurbana. Je li dozvoljen jedan kurban za jedno domaćinstvo od tri člana, iako su svi zaposleni i punoljetni?

Na poklon sam dobila novac koji doseže vrijednost nisaba, ali ne podliježe obavezi zekata s obzirom da je u mom vlasništvu manje od godinu dana. Obzirom da ljudi koji su mi poklonili novac nisu na njega dali zekat, ja sam razmišljala da u njihovo ime dam zekat. Zanima me da li je to ispravno i da li će se to tretirati kao zekat ili sadaka?

Moj otac ima maslinjake, i svake godine proizvodimo maslinovo ulje. Dio od te proizvodnje prodajemo, a dio zadržajemo za sebe. Dio od tog novca zarađenog opet koristimo za obrađivanje i navodnjavanje istih. S obzirom da sam ja više u vjeri od moga oca, moje pitanje je koliki iznos zekata sam ja dužan dati? Pitanje je komplicirano zato što cjelokupnu zaradu dijelimo, pitam da li ja mogu dati za moga oca isti taj zekat s obzirom da ja to osjećam kao dužnost, dok on ne.

Otvorila sam dječiju Wakala štednju koja nudi samo oročenu štednju uz određeni profit nakon isteka oročenog perioda. Prilikom otvaranja štednje pitala sam da položim novac bez oročenja i navedenog profita obzirom da me ne interesuje nikakav profit ni kamata, međutim to nije bilo moguće. Nanijetila sam taj profit (novac) nakon isteka štednje dati kao sadaku. Moje pitanje je da li je taj novac halal obzirom da se radi o banci sa islamskim principima, da li je ta sadaka ispravna odnosno sevap ili je bolje prekinuti štednju pod ovim uslovima, obzirom da je to ipak neki predviđeni procenat koji se može smatrati kamatom?

Ja pokušavam ovih dana da otkupim porodičnu kuću koju je moj brat založio kao i sve ostale porodične nekretnine. Cilj mi je da kupovinom roditeljske kuće vratim obraz našem prezimenu i istovremeno da obezbjedim tom istom bratu krov nad glavom, jer nema gdje da boravi niti ima bilo kakve prihode. Moje pitanje glasi: Da li se ovo ulaganje može staviti na razinu zekata ili kao rahmet (umjesto recimo česme koju bih ja podizala za rahmet mojih roditelja koji su nedavno preselili na ahiret)?

Želio bih znati da li je dozvoljeno zekat i sadekatu-l-fitr od ove godine poslati porodici koja je rodbina mojoj suprugi, a u velikoj su potrebi za novcem koji im treba za operaciju djeteta?
Naravno da ćemo pomoći i izvan ovog iznosa, ali smo mislili da će ovim putem pomoć biti veća i olakšati porodici da dijete brže dođe do zdravlja, inšallah.

Kome je preče dati zekat i vitre: Osobi koja ima neki izvor prihoda, a redovno izvršava islamske propise ili osobi koja je slabijeg stanja od navedene osobe, a ne izvršava islamske dužnosti nikako?

Moj muž i ja imamo namjeru da financiramo jedno dijete u domu za nezbrinutu djecu. Dakle, mjesečno bismo odvajali određenu sumu novca i slali na taj račun. Nas zanima da li se ta suma može tretirati kao zekat na imetak, novac ili je to sadaka?

Da li se može podijeliti zekat bolesnicima i slabostojećim osobama koje ne obavljaju redovno namaz?

Budući da sam 100 %-tni invalid, nezaposlen, primam pomoć za kućnu njegu, da li mi je dozvoljeno primiti nečiji zekat i sadekatul-fitr?