Molio bih vas da mi kažete kakav je stav našeg mezheba ukoliko vjernik propusti par dana posta u ramazanu iz opravdanih razloga (bolest/put), pa onda te dane odmah naposti, da li ima istu nagradu od posta 6 dana ševala kao i onaj koji nije propustio ni jedan dan u Ramazanu? Odnosno, da li i za njega vrijedi onaj hadis u kojem Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže "...ko isposti čitav Ramazan..."

Moje pitanje se odnosi na hadis koji glasi: "Koliko je onih koji poste, a nemaju ništa od tog posta, osim gladi i žeđi; i koliko je onih koji noću ustanu i klanjaju (nafilu), a nemaju ništa od toga, osim nespavanja." Naime, prvi dio hadisa se odnosi na one koji ne čuvaju svoj post čineći grijehe, poput ogovaranja itd., međutim drugi dio hadisa ne razumijem, jer ipak kada neko ustane noću, kada svi spavaju i klanja noćni namaz tada se isključuje mogućnost da namaz nije obavljen u ime Allaha, dž.š., jer ga tada niko ne vidi. Zašto u ovakvom slučaju namaz može da ne bude primljen?

Neki dan sam na času vjeronauke čuo, da onaj ko isposti cijeli ramazan da su mu oprošteni svi grijesi. Da li je to istina? Naime ramazan je podjeljen u 3 dijela i tri
kategorije za oprost, pa me zanima nešto više o tome i u kojoj suri mogu naći nešto o tome?

Imam jedno pitanje koje se odnosi više na organizaciju vremena jednog postača. Da li onaj postač koji se probudi sat vremena prije zore nakon što sehuri i zaposti ramazanski post može ponovo leći i probuditi se da klanja sabah-namaz bez obzira kolika razlika vremena između lijeganja i buđenja bila? Hoće li ovakav postupak utjecati na nijjet posta ili ispravnost nečega drugog?

Da li mi je ispravan post, ako sam zaspao a nisam zanijetio taj dan posta, pa sam se probudio oko pola sata, ili malo više nakon nastupa vremena posta i tada zanijetio. Da li mi je post ispravan i ako nije kakva mi je obaveza.

Pišem iz Švicarske. Radim na građevinu pa nekad se probudim na vrijeme za sehur, nekad nakon 10 min ili 30. Pa onda donosim samo nijet pa postim taj dan do iftara. Je li moj post je kabul kod Allaha ili trebam ga opet nadoknaditi?

Moje pitanje je vezano za ramazansku vaktiju. Naime, poredeći vaktije za Ljubljanu i Sarajevo, zanima me kako je moguće da u Ljubljani zapostimo prije nego u Sarajevu a iftar je (što je i normalno) prije u Sarajevu? Možete i sami pogledati da se sehur u Ljubljani završava cca. 10 min prije nego u Sarajevu. Kako onda da oduljimo sa sehurom (kao što ima hadis) ako nam je već u vaktiji uskraćeno vrijeme za sehur?

Živim u Njemačkoj i volio bih znati da li smijem postiti po sarajevskoj vaktiji, a ne po ovoj Njemačkoj? Radi se o tome što imam mogućnost da pratim ramazanski radio program uz koji se mnogo ljepše dočeka i doživi iftar, a po Njemačkoj vaktiji iftar je nešto kasnije nego u Bosni.

U većini Arapskog svijeta je ramazan počeo dan poslije u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Po onom što sam čuo, to je bila greška i trebalo se započeti zajedno i to će skratiti ramazan za jedan dan, iako je trebalo postiti 30 dana. Ako je to slučaj, da li se treba napostiti jedan dan u Ševvalu?

Molim Vas da mi pomognete riješiti ovu dilemu: Muslimanka sam iz Hrvatske i kao i svi muslimani tamo, počela s ramazanskim postom prema . Trenutačno živim u Portugalu i tu ću biti aBd sve do kraja ovog mjeseca. Sada sam vidjela da muslimani u ovoj zemlji započinju post tek sutra. U gradu u kojem sam trenutačno smještena nema nikakvih prostorija islamske zajednice i sve namaze obavljam sama. Je li mi sada ispravnije današnji (op.a. u utorak 09.07) prekinuti post jer su poglavari islamske zajednice u ovoj zemlji odredili da će s postom početi sutra (kad i muslimani u Mekki), ili zanemariti portugalske muslimane i nastaviti post zajedno s onima u Hrvatskoj i Bosni?

Kako se određuje vrijeme posta i namaza u nekim dijelovima Zemlje gde dan ili noć traje po nekoliko meseci?

Molim Vas za Vašu pomoć u iznalaženju povoljnog rješenja da se olakša Bošnjacima u Islamskoj zajednici Bošnjaka Finske. Naime, pred nama je mubarek Ramazan i to kako znate dolazi u najduže dane u ovih nekoliko godina. Prethodnih godina je iftar na jugu Finske tj. Helsinki, ispočetka počinjao u 23 h. Ovih narednih godina počinje još kasnije. Međutim imamo džemata gdje žive naši Bošnjaci na krajnjem Sjeveru Finske. Gore i ovih prijašnjih godina malterne nije bilo mraka. Iftar je bio oko 23.30 do 23.45 h. Najgore je što od iftara bilo kakav da je, nema vremena da se obavi Jacija i Teravih namaz. Idemo po logici da treba klanjati za taj tekući dan do 24 h. I poslije ovoga sehur počinje od 12. 30 i dalje. Zora nastupa oko 13. 30 h. Veoma dugo i sve na brzinu da se obavi. U opticaju su nekoliko fetvi. Ne tražimo da nas neko oslobodi, nego da ponudi najbolje rješenje. Inače, našu Teraviju ne možemo da klanjamo od 20 rekata nego od 8 rekata i to ubrzano. Ovo sam i Teravih Imamima i Imamima dopisom obavezao. Imali smo sa ostalim organizacijama i prošle godine sastanak i razgovore o iznalaženju rješenja ali su organizacije i narodi, ovisno odakle su, podijeljeni. Nadam se da sam uspio objasniti naš problem u nadi da nam ponudite najadekvatnije rješenje kojeg ćemo da se pridržavamo ovih nekoliko godina, inša'allahu Teala.

Moje pitanje je vezano za ramazanske vaktije za Skandinaviju ako ste upućeni. Kako se ona računa i prema kojem vremenu se posti, uzimajući u obzir da je sabah u 2:35 (+5- min) a akšam u 22:10. Kad se sagleda ostaju 4 i pol sata vremena između ta dva namaza. Možete li mi objasniti na koji način i kako se uzima računanje vremena i pomoći mi oko toga jer sam neupućen ali i neću baš da uzimam sve zdravo za gotovo, već pitam učene ljude koji će me uputiti na ispravnost samog. Inače živim u Gteborgu.

Zbog određenih okolnosti, interesuje me vrijeme posta u Norveškoj. Naime, u Norveškoj su prisutne polarne noći, te je prema vaktiji vrijeme akšam namaza, odnosno iftara iza pola jedanaest. Kada se izračuna, ukupno se posti blizu 20 sati. Da li muslimani u takvim okolnostima imaju neku olakšicu prilikom posta?

Brat mi se nalazi u Finskoj. Ne zna na koji način da obavlja namaz i posti, odnosno po kojoj vaktiji kad će klanjati akšam, jaciju i sl. Da li možda imate vaktiju koja važi za Finsku i kako će postiti Ramazan, po kojoj vaktiji?

Prema Takvimu 2009. IZ, mijena je nastupila danas, 20.VIII u 11:02h. Prema definiciji početka hidžretskog mjeseca, hidžretski mjesec počinje one večeri (akšama) kada se prvi put iza mijene vidi mlađak. Pod vidljivošću mlađaka podrazumijeva se astronomska vidljivost. Ona je za neko mjesto pozitivna kada Sunce u mjestu posmatranja zađe prije Mjeseca, i tada, s tim akšamom počinje naredni mjesec hidžretske godine. Ako je vidljivost negativna ili nula, tj. ako Sunce zađe poslije Mjeseca, odnosno u isto vrijeme kada i Mjesec, sutrašnjeg dana s akšamom počinje naredni mjesec hidžretske godine. Što se tiče nastupajućeg ramazana, prema mojim proračunima, a koji su zasnovani na promatranju kretanja Mjeseca i Sunca uz pomoć interaktivnog astronomskog programa Starry Night Pro, došao sam do zaključka da večeras, 20.VIII ne može početi Ramazan jer Sunce zalazi nakon Mjeseca, već sutra u akšam, petak, 21. VIII, a posti se subota i to je prvi dan posta! Osjetio sam dužnost da vam ovo iznesem jer sam se oslonio na preciznost gore navedenog programa i NASA-ine efemeride.

U zadnjih 10-tak dana opet je aktuelna tematika raznih profesora o pojavi takozvane lažne zore i o početku posta, odnosno viđenju mlađaka. Pojava lažne zore je manje više jasna i ja se konkretno povodim prema onome što stoji u vaktiji, ali ono što mi sumnju stvara i što me na neki način zabrinjava jeste ova pojava odnosno viđenje mlađaka. Bilo je tu nekih osoba koji su postavili isto pitanje, a vi ste odgovorili na način da je za to zadužen muvekkit. To razumijem, ali zašto da BiH računa unaprijed dok većina ostalih zemalja čeka pojavu i viđenje mlađaka što je ispravno ako uzmemo poznati hadis koji govori kada se treba početi postiti. Ko je sada u pravu, ko je u krivu, molim vas da ovo pojasnite Allaha radi, jer ovo stvara sumnju ne samo meni nego i drugim muslimanima.

Vidio sam kako su se počele dijeliti neke vaktije koje nisu iste kao vaktije Islamske zajednice. Interesuje me Vaše mišljenje o ovome.

Imam dva pitanja za vas. Prvo se odnosi na vaktiju, tj. vremenske razlike u klanjanju jacije i sabah namaza. Na internetu su se pojavile vaktije na kojima su odstupanja sabah namaza i više od pola sata. Slušala sam predavanje u kojim je jedina ispravna vaktija vaktija Sjeverne Amerike. Kakav je stav Islamske zajednice po pitanju te vaktije?

Ako Islamska zajednica smatra ispravnom vaktiju koju možemo naći na njihovoj stranici, zašto onda ne možemo sabah namaz klanjati odmah po nastupanju zore, već čekamo 20 minuta? Sjećam se i ramazana kada se teravih namaz klanjao dva sata nakon akšam namaza iako se to nije podudaralo s vaktijom? U kojim slučajevima jaciju namaz možemo klanjati 2 sata nakon akšama?
Drugo pitanje se odnosi na početak posta, tj mjesec ramazan. Pravo je zbunjujuća činjenica da neki muslimani u BiH danas poste a neki ne. U čemu je zapravo problem? Na koji način muslimani u BiH određuju početak posta (na osnovu mlađaka ili mjeritelja vremena)? Logično mi je da kod nas i u Mekki ne mora ramazan početi istog dana , tj. da postoji razlika u viđenju mladjaka. Ali zašto postoje razlike između nas po tom pitanju?

Imam jednu dilemu, na koju sam "nadošao" tokom posta. Naime, imam običaj postiti bijeli post kao i neki drugi nafila post, a znate da je nekako drugačije postiti mimo ramazana, bez nekog ustaljenog reda i rasporeda buđenja i sl. Često mi se desi da se ne probudim kada sam navio sat ili da se probudim knap ili recimo u 3.50 a moglo se jesti do 3.46 i sl. Sada me interesuje da li smo mi obavezni da se striktno i matematički pridržavamo satnice, po analogiji da sada imamo moderne uređaje i da znamo tačno vrijeme, ili pak tu ima neka "šira slika" šta je bitnije, po onoj drugoj analogiji/činjenici da recimo ashabi nisu imali tačan sat što znači da nisu mogli u minut biti precizni nego su onako, shodno znanju, i dok ne vide malo svjetla, jeli i prekidali jelo, što definitivno prevedeno u našu današnjicu znači da su vjerovatno jedno jutro zapostili u 3.15 drugo u 3.22 treće u 3.13 i sl. Također, ima i hadis koji kaže da se dovrši jelo koje je započeto jer je bereket u tome, a tumačenje je da je veće dobro u tome da se jede pa zaposti i s time si olakša, a ne oteža, bez da se na prekida odjednom i možda gladan zaposti. Moja je dilema upravo ta - šta od ovoga svega gore navedenog važi u slučaju posta: ta neka "fleksibilnost" i gledanje veće koristi (daj pojedi koju hurmu i čašu vode pa taman u 3.50, tj. iako je čovjek "zakasnio") ili je pak naša dužnost sada kada imamo satove i tačne službene vaktije da se toga striktno držimo u minut, jer u modernom vremenu imamo to dodatno znanje koje prije nije postojalo, i upravo je to, ta tačnost u minut, poštovanje vremena i disciplina to "veće dobro"?