Džuma-namaz
Način obavljanja
Nakon održane hutbe mujezin uči ikamet dok imam silazi s minbera i ulazi u mihrab odakle predvodi dva rekata džumanskog farza koji se klanjaju kao dva rekata sabaha.
Dva rekata farza se mogu zanijetiti i riječima radi koncentracije.
Nakon predaje selama džuma je završena, ali se u tradiciji od Osmanlija pa tako u Turskoj i na Balkanu klanjaju i naklanjava podne iz predstrožnosti, što nije nužno jer džuma-namaz mijenja podne-namaz. Naime, nekada se dovodilo u pitanje klanjanje džume u nekim mjestima pa je vjernicima odlukom islamskih pravnika preporučeno da klanjaju i džumu, ali i podne u slučaju da je džuma šerijatski neispravna.
Zato se i kaže da džuma-namaz ima ukupno šesnaest rekata, i to: 1. četiri rekata džumanskog sunneta; 2. dva rekata džumanskog farza; 3. četiri rekata džumanskog sun-sunneta, što su, ustvari, podnevski sunneti; 4. četiri rekata džumanskog ahiri-zuhra, što su, ustvari, podnevski farzovi; 5. dva rekata džumanskog sunnetil-vakta, što su, ustvari, podnevski sun-sunneti ili posljednji sunneti. Nakon klanjanja svih ovih rekata mujezin predvodi zikr kao poslije dnevnog namaza.
Ovi rekati se mogu zanijetiti i riječima.