Teologija 

Svako promišljanje fundamentalnih pitanja vjere, u najširem smislu te riječi je, u domenu teologije. Terminološki promatrano riječ teologija je sukus dvije grčke riječi: theos (Bog) i logos (riječ). Po sebi se razumije, da bismo definisali ili pobliže odredili definiciju teologije najprije ćemo otpočeti sa definicijom teologije kao ljudskog djela i znanosti o samoj vjeri, a koja ima za cilj da, najprije, afirmira a zatim i načini apologiju osnova vjere. Teologija je najprije intelektualna disciplina koja postavlja i odgovara na fundamentalna pitanja ljudskoga postojanja. Također, ona je svjesno i metodičko objašnjenje i razlaganje božanske objave koja je vjerom primljena i shvaćena. Teologija se, u općemu smislu te riječi, najčešće definira kao nauk o Bogu, kao misaon i odgovoran govor o Bogu. No, teologija je, nadsve, kreativna aktualizacija/posadašnjenje i promišljanje Božije riječi u promjenjenim okolnostima. Ta aktualizacija podrazumijeva u povijesnom smislu artikulaciju unutar jedne religije ali po normativnom i aksiološkom karakteru ona sebe osjeća pozitivnom da vrednuje druge religije kao svojevrsne subjekte i objekte njena bavljenja. Ova definicija je najbliža da opiše ono što se podrazumijeva pod naukom Kalāma ('ilm al-kalām) u muslimanskoj intelektualnoj tradiciji koja se pojavljuje kao nasušna potreba u procesu akulturacije (imtizaĝ aṯ-ṯaqāfāt) kada ima ulogu da reafirmira i aktualizira Božiju riječ u novim okolnostima koristeći se dotadašnjim dostignućima na polju filozofije i nauke. U tom slučaju govorimo o znanosti koja nastoji posredstvom ljudskoga intelekta uozbiljiti te, samim tim, razumjeti i propitati osnovne sadržaje/postulate vjere s posebnim akcentom na pitanje Božije Jednoće (tawḥīd). Shodno mnogobrojnim poljima koje teologija obuhvata kroz vrijeme doći će do diferencijacije na nekoliko znanstvenih oblasti kao što su: dogmatska teologija, sustavna, povijesna, narativna teologija oslobođenja i dr.

Vidi više u: Amīn, Ahmed (2010). Duḥā al-Islām. vol. I, str. 284-310.; Rane škole kelama, priredio: Adnan Silajdžić, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2004., str. 11.; Kng Hans, Josef von Ess, Kršćanstvo i svjetske religije: Islam, str. 120.; Hafizović, Rešid (2006). Imanski šarti u svjetlu klasičnog muslimanskog mišljenja. Fakultet islamskih nauka i El-Kalem, Sarajevo, str. 10.; Rahner, Karl (2008). Temelji kršćanske vjere: Uvod u pojam kršćanstva. Synopsis Sarajevo, Rijeka; Bižaca, Nikola (2008). Ogledi iz teologije religija. Kršćanska sadašnjost, Zagreb, str. 12.; A. N. Terrin, Uvod u komparativni studij religija, str. 26.; Silajdžić, Adnan (1999). Filozofijska teologija Abu al-Hasana al- Aš'arija, Bosanski kulturni centar, Sarajevo, str. 65-66.; Grabus, Nedžad. Vjera, znanje i spoznaja., str. 60-78.; S. H. Nasr, Islam: Religion, History and Civilization, str. 153-159.;