Tahavi
Ebu Džafer Ahmed b. Muhammed b. Selame rođen je u Gornjem Egiptu 239/853. godine, a umro je 321/933. godine. Bio je značajan pravnik u hanefijskoj tradiciji sunnijskog islama. Et-Tahavi je živio u vremenu u kojem je Egipat bio politički i kulturno veoma napredan. Njegov otac je bio jedan od najvećih učenjaka Gornjeg Egipta. Majka mu je bila sestra Muzenija, koji je bio jedan od učenika Šafije. Et-Tahavi je stekao svoje rano obrazovanje od oca i daidže pred kojima je učio šafijski fikh i jurisprudenciju. Također je učio hadis pred učenicima poznatih učenjaka, kao što su Ibn Ujejne i Ibn Vehb. U svojim kasnim dvadesetim, promijenio je mezheb – prešao je iz šafijske u hanefijsku školu. Izgleda da je uzrok ove promjene to što je njegov daidža tražio rješenja u hanefijskim izvorima. Stekao je znanje iz hanefijskog fikha od Ahmeda b. Ebi Imrana i Ebu Hazima. Oko 268/882. godine, otišao je nakratko u Siriju, a zatim se vratio u Egipat gdje je postao vodeći upravnik kao hanefijski kadija i učitelj. Imao je brojne učenike, od kojih su ga neki naslijedili na njegovoj upravničkoj dužnosti.
Et-Tahavi je napisao mnogo djela, od kojih su neka došla do nas. Njegova Akida et-tahavijja (Tahavijevo vjerovanje) je njegovo poznato djelo o muslimanskom vjerovanju. On navodi da je napisano prema školi Ebu Hanife. Ono počinje Božijim jedinstvom, zatim nastavlja potvrđivanjem Njegovih pozitivnih i vječnih svojstava. Et-Tahavi potvrđuje stvarnost viđenja Boga bez pitanja o njegovom načinu (bila kejf). Većina drugih teorijskih pitanja vezanih za Budući svijet se ne objašnjavaju racionalno. Bog može predodrediti da neki ljudi budu sretni, a drugi nesretni. Znanje o Božijoj odredbi nije dato čovjeku. Vjerovanje se sastoji od potvrđivanja srcem i izražavanja jezikom. Po njemu, grješnici se ne mogu proglasiti nevjernicima. Čovjekova djela stvara Bog, a čovjek ih stiče. Sva ova učenja su navedena na način koji podsjeća na njegovog savremenika Ebu Mensura el-Maturidija. Većina drugih Tahavijevih djela su vezana za hanefijski fikh. Njegov Muhtesar (Sažetak) je prvi sažetak napisan u hanefijskom fikhu. Njegovo djelo Muškilu-l-asar (Problematika predaja) je važno djelo na polju hadiske kritike.
Et-Tahavi je bio savremenik el-Ešarija i el-Maturidija, dva vodeća predstavnika sunnijskog islama, i napisao je djelo o vjerovanju koje je izvršilo uticaj na sljedbenike hanefijske škole u Egiptu (Leaman, 2015, 474–475).
IZVORI
Leaman, O. (ur.) (2015). The Biographical Encyclopedia of Islamic Philosophy. London: Bloomsbury Academic.
Karčić, F. (2005). Historija šerijatskog prava. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Rahman, Fazlur (2005). Islam. Sarajevo, Tugra.
Sharif, M.M. (1990). Historija islamske filzofije. Zagreb: August Cesarec.