Begavi

Husejn ibn Mesu'd el-Begavi (1044-1117). Rođen je u Horosanu, u mjestu Bega. Stjecao se znanje pred više istaknutih i poznatih učenjaka i intelektualaca svoga vremena. Bio istaknut u svim islamskim disciplinama, a posebno u tefsiru, hadisu i fikhu. To je razlog što je bio jedan od najobrazovanijih i najučenijih ljudi svoga vremena. Poznat je bio po izuzetnoj skromnosti, asketizmu, pobožnosti i odanom radu. Navodi se da niti jedno predavanje nije održao bez abdesta. U fikhu je bio šafijskog mezheba, ali ono što je bitno napomenuti jeste da ga nije slijepo slijedio, već bi se prvenstveno oslanjao na argumente, pa ponekad bi i odstupio od propisa svoga mezheba.

Napisao je veliki broj djela, a najpoznatija su mu: Šerhu-s-Sunne (obimno hadisko djelo), Et-Tehzib (fikhsko djelo, koje šafije dobrano i danas koriste i na njega se pozivaju), El-'Erbeune hadisen (djelo o četrdeset izabranih hadisa). Njegov tefsir Me'alimu-t-tenzil spada među najbolje tradicionalne tefsire. Karakteristika njegovog tefsira jeste da nije velik po obimu, uzimajući u obzir da je tradicionalne naravi. 

Djelo po kojem je Begavi najpoznatiji, jeste upravo njegov tefsir. Ubraja se među tradicionalne tefsire i mnogi ga smatraju jednim od posebno vrijednih tefsira koji su ikada napisani. Hazin u uvodu svog tefsira za Begavijev tefsir kaže: "On spada među najvrednija, najbolja, najistaknutija i najkorisnija djela iz oblasti tefsira. U njemu se navode vjerodostojne predaje, bez sumnjivih i iskrivljenih navoda. Okićen je i ukrašen hadisima, šerijatskim propisima i zanimljivim i interesantnim kazivanjima o bivšim narodima. Protkan je najljepšim zaključcima i napisan najljepšim izrazima i na najjasniji.

Kada je  Ibn Tejmije, upitan koji od tri tefsira je najbliži Kur'anu i Sunnetu: Zamahšerijev, Kurtubijev ili Begavijev, ili možda neki četvrti, on je odgovorio: "Što se tiče ta tri tefsira, najčišći od novotarija i slabih hadisa jeste Begavijev tefsir, s tim što je on skraćena verzija Sa'lebijeva tefsira. Prilikom skraćivanja nisu uvršteni patvoreni hadisi, novotarije i još neke stvari, koje se nalaze u Sa'lebijevom tefsiru. Budući da je bio izuzetan stručnjak u svim disciplinama hadiske znanosti, pazio je da u tefsiru navodi samo vjerodostojne, odnosno sahih i hasen hadise.  Kao i ostali tradicionalni mufessiri, Begavi je Kur'an tumačio na slijedeći način: Kur'anom (kada jedan ajet pojašnjava drugi), hadisom, stavovima istaknutih ashaba, mišljenjima tabiina, predajama ostalih islamskih učenjaka, jezičkom analizom itd. Begavijev tefsir nije velik po obimu, ali ne samo zbog svog sadržaja, nego i zbog preciznijih autorovih navoda.

IZVORI

Adilović, A. (2003). Velikani tefsirskih znanosti. Travnik;

Ramić, J. (2001). Tefsir, historija i metodologija. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;

Tufo, M. (2004). Temelji tefsirske i hadiske nauke. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka.