Bahrul-muhit Ebu Hajjanov tefsir

Ebu Hajjan el-Endelusi, rođen 1256., je još jedan je izvanredan plod nekadašnje islamske Španije, odnosno Endelusa. U potrazi za naukom proputovao je cijelu Španiju, zemlje sjeverne Afrike, Hidžaz, Siriju i Egipat.  Autor je tefsira koji se smatra jednim od najistaknutijih dozvoljenih racionalnih tefsira. Bio je malikijskog, pa zahirijskog i na kraju šafijskog mezheba. Odgojio je čitavu plejadu istaknutih islamskih učenjaka. Ebu Hajjanov tefsir EI-Bahrul-muhit (Abū Hayyān: Al-Baḥr al-muḥīṭ.) jedan je od dužih tefsira i do sada je doživio nekoliko izdanja, uglavnom u osam velikih tomova. Taj tefsir stručnjaci smatraju prvim i najvažnijim izvorom onome ko se interesuje za jezičku analizu kur'anskih termina, jer je gramatička strana najizrazitiji aspekt njegova doprinosa tumačenju kur'anskih ajeta. Budući da je Ebu Hajjan dosta pažnje u svom tefsiru posvetio jezičkoj strani, logično je da je određene stavove preuzimao od Zamahšerija i Ibn Atijje.

Ebu Hajjan je napisao veliki broj djela, od kojih je većina još za njegova života postala poznata i prihvaćena diljem islamskog svijeta, a također i nakon njegove smrti. U predgovoru njegovom tefsiru navodi se četrdeset šest djela, s tim što to opet nije konačan broj, nego sam ona koja su postala najčuvenija.

U uvodu svog tefsira je napisao: "Kada bih naišao na ajete u kojima su sadržani fikhski propisi, navodio sam stavove četverice imama fikha, pa i nekih drugih, ukazujući na dokaze koji se nalaze u fikshkim djelima. ( ... ) Zatim sam proznim stilom pojašnjavao sadržaj tih ajeta. ( ... ) Ponekad sam navodio riječi nekih sufija, kada bi one bile u vezi sa značenjem kur'anskih termina, izbjegavajući mnoge njihove riječi i značenja koja su pripisivali kur'anskim terminima. A u potpunosti sam izostavljao riječi batinijskih krivovjernika, koji su nekim kur'anskim terminima nijekali značenja koja imaju u arapskom jeziku i pripisivali im druga, i zmišljena značenja, čime su činili potvoru na Allaha i na Aliju - Allah prosvijetlio njegovo lice - te na njegove potomke."

IZVORI

Adilović, A. (2003). Velikani tefsirskih znanosti. Travnik;

 

Tufo, M. (2004). Temelji tefsirske i hadiske nauke. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;

Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa.