Bajram

Muslimanski najvažniji blagdan. Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama - Ramazanski i Kurban-bajram. Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.

Kao riječ koja opisuje radost, slavlje i veselje bajram je ušao u upotrebu zahvaljujući Osmanlijama. U modernoj Turskoj bajram je prihvaćen kao riječ turskog jezika koja se koristi za sve praznike pa tako osim Ramazanskog i Kurbanskog bajrama koristi se i u oblicima kao što su Cadilar bayrami" (noć vještica), Noel bayrami (Božić) ili Cumhuriyet bayrami (dan republike). Na Balkanu, među Bošnjacima, Albancima, Pomacima, Gorancima, kao i kod turskih naroda Srednje Azije, Kavkaza i kod Azerbejdžanaca pojam bajram označava isključivo mubarek dane vezane uz Ramazanski i Kurban-bajram.

Međutim po etimologiji bajram nije turska riječ već je izvedenica od perzijske riječi patram" koja znači radost i veselje. A perzijsko patram je najvjerovatnije kombinacija pojmova pati" što znači ponavljanje i rama" koji označava radost i veselje. Uz ovo treba dodati da pojam rama" može imati direktnu vezu sa rječju istog oblika i značenja, a koja se naširoko koristi u Sanskritu, starom indijskom jeziku.