Bedr

Naziv mjesta oko 125 km južno od Medine. Mjesto prve muslimanske bitke u islamskoj historiji, koju je vodio Muhammed, a.s., protiv mušrika u Meki. Muslimani su u ovoj bici izvojevali pobjedu. Bitka se odigrala sedamnaestog dana mjeseca ramazana, 624. godine, odnosno druge godine po hidžri.

Bitka na Bedru nije samo ostvarena vojna pobjeda već je to i prva pobjeda tevhida na djelu, islamskog bratstva u ratu, sloge, saradnje i solidarnosti u najvećim iskušenjima. I muhadžiri iz Mekke i ensarije iz Medine dali su jednak doprinos pobjedi. Neposredno prije bitke, ispred ensarija, Muaz je rekao vjerovjesniku: - Mi smo tebe, Poslaniče, prihvatili, slijedimo Objavu, obećali smo ti vjernost i odbranu od svakog napada. Zato pođi Muhammede kamo hoćeš i mi ćemo s tobom. Da bi ušao u obećanu zemlju Musa (a.s.) od cijelog svog naroda kao kavma nije imao nikoga uza se osim brata svoga kao vjernika, zato što nije imao ummet, a u bici na Bedru od 312 ashaba kojima nije obećana i naređena sveta zemlja, nijedan nije otkazao poslušnost i učinio veleizdaju. Cilj i smisao bitke objašnjavao je Muhammed (a.s.) a svu njenu strategiju i taktiku vodio je h. Hamza, veliki junak, pravi borac, genijalni strateg, dostojan taktičar i kao lovac poznavalac pustinje i ratnih vještina.

Bitka na Bedru ostaje trajni i nezastarivi primjer organiziranja, ponašanja, postupanja, odnosa i djelovanja muslimana u ratu. Ona je Fethu-l Ekber- najčistija i najveličanstvenija pobjeda u povijesti svijeta, muslimana osobito. Porazu mušričke vojske doprinijelo je i to što njihove brojne redove uoči bitke napusti odred plemena Zuhra, plemena Poslanikove majke. Zatim nije bilo pripadnika roda Adi, h. Omera. Humani odnos prema zarobljenim mušričkim vojnicima Poslanik je protegao na: žene, djecu, starce, iznemogle, ranjenike i robove.