Hajz je period uobičajenog menstrualnog krvarenja u toku mjeseca kod žena. Prema propisima našeg mezheba, najkraće trajanje hajza je 3, a najduže 10 dana. (Bada'i as-sana’i, I, str. 288) Hanefije svoj stav temelje na hadisu kojeg bilježi Darekutni, a prenosi Ebu Umame da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: „Najkraći period menstrualnog ciklusa kod žene koja ima menstrualni ciklus, bilo djevice ili razdjevičene žene je tri dana, a najduži deset dana. Ono što prekorači ove dane je istihaza." (Hadis bilježi Darekutni, 60/834)
Hajzom se smatra pojavljivanje krvi u ovih deset dana, čak i ako se dese povremeni periodi čistoće. Na primjer, ukoliko bi nekoj ženi uobičajeni hajz trajao 7 dana, zatim krvarenje prestane pa se ona okupa, posti jedan dan, a onda deveti dan opet vidi pojavljivanje krvi, sav ovaj period unutar 10 dana, bez obzira na periode čistoće, smatra se hajzom. Takva žena bi bila obavezna napostiti i osmi dan posta jer bi se i on smatrao hajzom.
Ukoliko krvarenje traje manje od 3 ili se nastavi i nakon 10 dana, žena je tada u stanju koje se naziva istihaza. (Bada'i as-sana’i, I, str. 296) Istihaza podrazumijeva isticanje krvi zbog nekog poremećaja, bolesti, prehlade i sl., a ne zbog menzesa, pa je žena tada dužna da se okupa i dozvoljeno joj je da obavlja sve kao i u periodu čistoće, s tim da se do potpunog prestanka krvarenja smatra sahi-bi-uzurom, tj. osobom koja za svako namasko vrijeme mora uzimati poseban abdest. Treba napomenuti da, ako se desi ovakva situacija, žena prije svega treba da ode na ginekološki pregled, konsultuje se sa ginekologom i ustanovi porijeklo krvi i razlog produženog krvarenja.
Žena je u periodu hajza oslobođena namaza, posta, te joj nije dozvoljeno dodirivanje Mushafa, učenje Kur’ana (ni napamet ni čitajući), osim onih ajeta i sura koje se uče kao dove (na primjer, Fatiha, Felek, Nas, itd.). Ženi u hajzu nije dozvoljeno da ulazi u džamiju, da obavlja tavaf u toku hadža, niti da ima intimne odnose.
Žena u hajzu može učiti dove, sve vrste zikrova, slušati Kur’an, čitati vjerske knjige ili slušati vjerska predavanja, i sl.
Da bi se sljedeće pojavljivanje krvi, nakon kupanja, smatralo menzesom, treba proći najmanje 15 dana čistoće. (Bada'i as-sana’i, I, str. 303) Na primjer, ukoliko bi nekoj ženi prestalo krvarenje potpuno, pa se ona okupa, te joj se pojavi krv 12. dana čistoće, ta se krv ne smatra hajzom, nego istihazom, i žena je dužna da obavlja sve obaveze kao i u periodu čistoće. Ukoliko se krv pojavi 16. dan čistoće to se smatra hajzom. Međutim, i u ovim okolnostima uranjeno pojavljivanje menzesa može ukazivati na neki poremećaj pa je neophodno, prije svega, posjetiti ginekologa.
Menstrualnom krvi se smatra smeđi, žućkasti, crnkasti, crni ili crveni iscjedak koji se pojavi u periodu u kojem žena obično dobiva menzes. Ovo se temelji na predaji da su žene slale Aiši, r.a., higijenski uložak od pamuka na kojem je bilo žućkastog sekreta i pitale da li se mogu okupati, pa im je odgovarala:”Ne žurite (sa kupanjem) dok ne vidite bijeli iscjedak.“ (Muvetta’ I, hadis br. 27/97)
Ukoliko bi žena primijetila smeđi ili žuti iscjedak u periodu čistoće (15 dana), ili neki drugi sličan vaginalni sekret, to se ne smatra menstrualnim sekretom i žena je dužna postiti taj dan, te nije dužna napostiti. Ukoliko bi primijetila pojavljivanje smeđeg iscjetka neposredno pred menzes, ni to se ne smatra danom hajza, osim ako ovakvo pojavljivanje nije konstantno i nije popraćeno drugim simptomima menzesa, bolovima u stomaku, leđima i sl. Vaginalni sekreti spomenutih boja se u toku čistoće ne smatraju menstrualnim ciklusom na osnovu predaje kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu, od Ummu Atijje, r. a., u kojoj kaže: “Mutan i žućkast sekret nismo ubrajale niušta”, (Hadis bilježi Buhari 326) dok se istoj predaji koju bilježi Ebu Davud prenosi vjerodostojan dodatak “nakon čistoće”.
Ukoliko je ženi prestalo krvarenje prije zore, ali se ona ne stigne okupati, obavezna je taj dan zapostiti, a okupati se može do izlaska sunca (radi klanjanja sabah namaza), i ne treba ga napaštati. Međutim, ukoliko bi se krv pojavila i trenutak nakon zore, post tog dana ne bi bio valjan i žena ga mora napostiti.
Ako bi se krv pojavila neposredno pred iftar, taj dan žena treba napostiti. Međutim, ukoliko bi žena nakon iftara ili nakon nastupanja akšama primijetila krv, pa bila u nedoumici da li se ona pojavila prije iftara ili poslije, ona taj dan neće morati napostiti, jer se računa da je žena u hajzu od momenta kad je osjetila ili vidjela isticanje krvi.
Kada ženi ciklus prestane u toku dana kojeg nije zapostila, ona je dužna da se suzdržava od jela, pića i onoga što je zabranjeno u toku posta do kraja dana, s tim da taj dan mora napostiti.[11]
Konzumiranje tableta za odgodu menstruacije nije preporučljivo kada se radi o postu. Argument da žene ne mogu upotpuniti ramazan i da trebaju uzimati pilule kojim odgađaju menzes, nije adekvatan, s obzriom da žene upotpunjuju svoj post onda kada naposte propuštene dane.
[11] https://preporod.com/index.php/duhovnost/item/7814-odgovori-na-cesta-i-specificna-pitanja-zena-o-napastanju-posta, 2. 12. 2021.
