Propisi o hadžu

Riječ farz i ovdje, kao i u svakoj drugoj islamskoj dužnosti, znači strogi islamski propis bez kojeg nije valjano obavljanje te dužnosti.

Hadž ima tri osnovna farza, a to su:

1. Ihram.
2. Stajanje (boravak) na Arefatu 9. dana mjeseca zu-l-hidždže.
3. Tavafu-zijare (Tavaf poslije Arefata) i to svega četiri obilaska, dok su ostala tri vadžib.

Bez ove tri osnovne radnje hadž neće biti valjan, niti ih kakav iskup može nadoknaditi.

 Ihram je šart, a ostala dva farza su ruknovi hadža.

1. Ihram

Ihram znači donošenje odluke i preuzimanje obaveze obavljanja hadža, umre ili oboga. Ihramom se stupa u obavljanje umre ili hadža kao što početnim tekbirom stupamo u namaz. Kada se uspostavi (zanijeti) ovaj ihram, ne možemo ga se osloboditi osim izvršavanjem onoga za što se uzela obaveza ili izvršenjem Šerijatom određenog iskupa. Npr., ako se pokvari jedno od dvoga, obavit će se ponovo, ako prođe stajanje na Arefatu, završit će sa umrom, ako se bude spriječeno od upotpunjenja hadža ili umre, zaklat će se kurban. Znači, ovdje je nijet – odluka, za obavljanje hadža, umre ili oba ibadeta, najvažniji, što bi značilo: nema ihrama bez nijeta. Uzvišeni Allah je rekao: A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, o čemu govore i riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže:

إنَّما الأَعمالُ بالنِّيَّات، وإِنَّمَا لِكُلِّ امرئٍ مَا نَوَى

“Djela se mjere prema namjerama i svakome pripada ono šta je naumio.” (Buhari)

Ihramska obaveza, nijet, potvrđuje se riječima, npr. “Nevejtu-l-umrete, nevejtu-l-hadždže ili nevejtu-l-umrete ve-l-hadždže”, nakon čega se počinje sa izgovaranjem Telbije. Dokaz za to nam je i predaja Enesa, radijallahu anhu, u kojoj stoji: ‘Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže: ‘Lebbejke bihadždžetin ve umretin.’” (Muslim)

Kada osoba donese odluku da stupa u hadžske obrede ili obrede umre, postaje muhrim, sve dok to u potpunosti ne obavi ili bude spriječena. Ako bi osoba zanijetila jedan od tri vrste hadža, ali prije obavljanja tavafa zaboravila koji tačno, onda će, obaviti hadž kiran (hadž i umru zajedno).

Prilikom preuzimanja ihramskih obaveza treba obratiti pažnju na sljedeće:

1. a) čistoću,
2. b) klanjanje dva rekata namaza,
3. c) izgovaranje Telbije.
4. a) Čistoća

Jedna od glavnih i najbitnijih stvari kod izvršavanja bilo kojeg šerijatskog propisa jeste, svakako, čistoća. Veliki broj hadisa govori o tome, kao, npr., hadis: „Čistoća je dio imana – vjerovanja.”

Pod čistoćom, prilikom preuzimanja ihramskih obaveza, misli se na:

- gusul (pranje kompletnog tijela) ili uzimanje abdesta. U ovom slučaju je kupanje mnogo bolje, samim tim što je kompletnije. Ovo potvrđuje i postupak Allahovog Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji se okupao prije zaogrtanja ihrama. Isti propis važi i za žene, posebno ako su u stanju hajza ili nifasa. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Žene u stanju hajza ili nifasa se trebaju okupati i preuzeti ihramsku obavezu. Obavljat će sve hadžske obrede osim obilaska (tavafa) oko K'abe.“ Znači, i ženama je šerijatski propisano kupanje (mustehab), prije preuzimanja ihramskih obaveza, kao i muškarcima;

- potkresivanje brkova, jer se u nekim predajama navodi da oni ne smiju prelaziti usne;

- skraćivanje noktiju na prstima ruku i nogu;

- brijanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha, jer kako se u hadisima prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi propustio četrdeset dana a da to ne uradi.

Lijepo je da muhrim, prije zaogrtanja ihrama, najljepšim mirisom kojeg ima, namiriše svoje tijelo, kosu i bradu. Miris se ne smije nanositi na ihrame i on je svojstven samo muškarcima jer je ženama zabranjeno da se namirišu, tako da se osjeti miris. Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Mirisala bih Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, najboljim mirisom koji sam mogla naći sve dok ne bih vidjela sjaj na njegovoj glavi i bradi.“ (Buharija)

1. b) Klanjanje dva rekata namaza

Nakon kupanja ili uzimanja abdesta i zaogrtanja ihrama muhrim će klanjati dva rekata ihramskog-namaza. Buharija i Muslim nam prenose hadis Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dva rekata ihramskog namaza na Zu-l–Hulejfi. U toku klanjanja ova dva rekata, sunnet je da se na prvom rekatu, poslije “El-Fatihe”, prouči sura “El-Kafirun”, a na drugom rekatu sura “El-Ihlas”. Ako bi muhrima na Mikatu zadesilo vrijeme nekog namaza, ući će se u obrede nakon obavljenog namaza i nema potrebe da se dodatno klanjaju pomenuta dva rekata ihramskog namaza.

1. c) Izgovaranje Telbije

Nakon klanjanja ova dva rekata ihramskog namaza muhrim će početi sa izgovaranjem Telbije, koja glasi: “Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la šerike leke lebbejk, inne-l-hamde ve-n-ni’mete leke ve-l-mulk, la šerike lek.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je izgovorao Telbiju i naredio da se ona glasno izgovara. Telbiju treba svaki muhrim da izgovara za sebe, a ne samo da čeka da se ona izgovara kolektivno. Telbija se izgovara isključivo na arapskom jeziku, te je obavezno da je muhrim nauči i izgovara na arapskom jeziku.

Potom će svaki hadžija zanijetiti jednu od tri vrste hadža koju želi obaviti, bilo da obavlja hadž za sebe ili to čini kao bedel – za drugu osobu. Nijjet je dovoljan  srcem, iako ga veliki broj muhrima izgovara i riječima. Prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Djela se vrednuju prema namjerama (nijjetu) i svakom čovjeku pripada ono što je naumio.“ (Buharija).

Telbiju je mustehab učiti što više i sa malo povišenim glasom (što važi samo za muškarce, dok će žene Telbiju izgovarati u sebi).

Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Nijedan vjernik neće izgovoriti telbiju, a da je zajedno s’ njim, s njegove desne i lijeve strane, neće izgovarati drveće, kamenje i litice sve do kraja Zemlje, odavde i odavde.“ (Tirmizija)

Onaj ko obavlja samo umru, Telbiju će prekinuti pri prvom susretu sa K'abom, a onaj ko obavlja hadž prekinut će Telbiju nakon bacanja kamenčića prvog dana Kurban-bajrama.

Sve dok muhrim ne obavi umru ili hadž zabranjuju mu se sljedeće stvari – ihramske zabrane:

1. I) nošenje šivene odjeće – za muškarce;
2. II) mirisanje;

III) brijanje brade i glave, šišanje te podrezivanje noktiju;

1. IV) zaruka, sklapanje braka, spolni odnos, ružan govor i prepirka;
2. V) lov divljači;
3. VI) pokrivanje lica i glave.
4. I) Zabrana nošenja šivene odjeće – za muškarce

Muškarcu u ihramu nije dopušteno oblačenje odjeće koja je šivena, nego će se ogrnuti sa dva čaršafa – ihrama (izar i rida) i obući papuče. Jedan ihram će ogrnuti od pojasa pa na dolje a drugim će ogrnuti gornji dio tijela. Ako ne nađe papuče dopušta mu se nošenje bilo koje druge obuće samo da ne prelazi članke. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Neka svako od vas zanijeti ihram zaogrnut u dva čaršafa – izar i rida, i neka obuče papuče, pa ako ne nađe papuče onda neka obuče neku drugu obuću…” (Buharija)

Prije nego se ogrne sa ova dva čaršafa (ihramima) obavezno mora skinuti sa sebe svu odjeću, pa i unutrašnji veš, kraće rečeno: na muhrimu ne smije biti ništa drugo osim ova dva čaršafa. Ovaj propis je isključivo vezan za muškarce, dok je ihram žene njena uobičajena, šerijatski dozvoljena odjeća.

Prilikom nošenja ove odjeće mora se dobro voditi računa o načinu kretanja, sjedanja i spavanja, jer se pokazalo da veliki broj muškaraca slabo vodi brigu o pokrivanju svog stidnog dijela tijela.

1. II) Mirisanje

Nakon uzimanja gusula ili abdesta, a prije zaogrtanja ihrama, svoje tijelo je potrebno namirisati, što je opet sunnet samo za muškarce, dok to žene neće raditi. Za žene je dovoljno da se okupaju ili uzmu abdest. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Koja žena se namiriše i kao takva izađe van kuće, dok se njezin miris osjeti iza nje (nakon njenog prolaska pored nekoga) ubrajajte je u jednu vrstu bludnice.” (Ebu Davud) Njoj je dopušteno namirisavanje samo svome mužu i u svojoj kući, dok je u svim drugim prilikama zabranjeno.

Aiša, radijallahu anha, nam kaže: “Namirisala sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kod preuzimanja ihramskih obaveza, najljepšim mirisom koji sam imala.” (Buharija)

Muhrimu se dozvoljava da zbog kupovine ili znatiželje pomiriše određeni parfem, ali ne i da se naslađuje njime ili ga nanosi na svoje tijelo.

Muhrimu se dozvoljava da iz higijenskih razloga koristi; mirišljavi sapun, šampon, pastu za zube, vlažne maramice i sl. ako mirišu sami od sebe, a u osnovi nisu miris. Ukratko, ako se u sastavu dotičnih sredstava nalazi klasični miris, tada je njihova upotreba zabranjena, a ako se u njihovom sastavu ne nalazi klasični miris, tada njihova upotreba nije zabranjena.

III) Brijanje brade i glave, šišanje te podrezivanje noktiju

 Muhrimu se zabranjuje brijanje i skraćivanje dlaka i kose, kao što je Allah, dželle še'nuhu, rekao: …a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijete. (El-Bekara, 196.)

 Ako bi muhrim slomio nokat ili ga oštetio, dozvoljava mu se da ga odreže.

1. IV) Zaruka, sklapanje braka, spolni odnos, ružan govor i prepirka

Uzvišeni Allah kaže: Nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža. (El-Bekara, 197.)

Muhrim mora izbjegavati sve vrste rasprava, naročito onih u kojima se dižu glasovi, vrijeđa, ljuti, psuje, omalovažava i sl.

U hadisu kojeg prenosi Osman, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Muhrim se ne ženi, niti drugog ženi… (Muslim)

Muhrimu se zabranjuje intimni odnos sa svojom suprugom i sve što vodi k njemu. Ne smije se naslađivati poljupcem, niti dodirom ili požudnim pogledom, mada, jedino intimni odnos kvari obrede. To je najteži prijestup koji muhrim može počiniti.

1. V) Lov divljači

 Muhrimu je zabranjeno da lovi kopnene životinje, da nekome pokaže gdje se životinja nalazi ili pak da mu pokaže kako će je uloviti.

 Iz ovog propisa se izuzima ubijanje štetočina. Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Postoji pet vrsta životinja i svaka od njih je štetočina i čovjek ih može u Haremu ubiti, a to su: vrana, kobac, škorpija, miš i pas koji napada.” (Tirmizi)

1. VI) Pokrivanje lica i glave

 Muhrimu nije dopušteno da pokriva lice i glavu. Ženama se zabranjuje da nose rukavice ili pokrivaju lice (nose nikab). Dokaz za ovo nalazimo u predaji Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Žena, dok se nalazi u ihramima, neće stavljati nikab, niti će oblačiti rukavice.“ (Buharija)

Dopušteno je muhrimu sljedeće:

– nositi papuče,

– nositi naočale, sočiva, prsten, mobitel, foto aparat i sahat,

– koristiti suncobran (kišobran),

– kupanje,

– češljanje ali da ne dođe do čupanja dlaka,

– češanje glave ili bilo kojeg drugog dijela tijela,

– hidžama pod uslovom da ne brije dlake s tijela, jer se u protivnom mora iskupiti za taj čin,

– zamjena ihrama,

– koristiti slušalice za uši,

– vađenje zuba,

– probijanje čira ili zagnojenih nateklina na stopalima,

– vađenje trna,

– nošenje kaiša (ćemera),

– nošenje nakita,

– nošenje torbice

–  za lična dokumenta ili futrolu za mobitel.

2. Stajanje na Arefatu 9. dana zu-l-hidždžeta

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Hadž je Arefat.” – što znači, onaj ko ne bude na Arefatu devetog dana zu-l-hidždeta, nema hadža.

Na dan Arefata je Uzvišeni Stvoritelj upotpunio našu vjeru, kazivajući nam u Svojoj Knjizi:

ٱلْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِى وَرَضِيتُ لَكُمُ ٱلْإِسْلَٰمَ دِينًۭا

„Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.“ (El-Maida, 3)

Za sve one koji nisu taj dan na Arefatu, pohvalno je da ga provedu u postu. Dokaz za taj propis i obećanu nagradu nalazimo u predaji Ebu Katade, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nadam se da će Allah za post na dan Arefata oprostiti grijehe za prošlu i narednu godinu.“ (Muslim)

Hadžije na Arefatu mogu boraviti gdje god žele (mjesto boravka na Arefatu je označeno velikim tablama) osim doline Urena koja se nalazi u blizini džamije Nemira nasuprot Muzdelife.

Osmi dan mjeseca zu-l-hidždže (Jevmu-t-Tervije) hadžije se spremaju i upućuju prema Arefatu radi izvršenja ovog hadžskog farza. Arefat je od Meke udaljen oko 22 kilometra.

Stajanje na Arefatu ima svoje vadžibe i sunnete:

Vadžib je da boravak, ako je otpočeo u danu, traje do zalaska Sunca i da se ostane na Arefatu do zalaska Sunca, kako bi boravkom spojio dan i noć.

Sunneti stajanja na Arefatu su sljedeći:

• u odlasku na Arefat, osmi dan zu-l-hidždže, svratiti na Minu i tu klanjati pet namaza: podne, ikindiju, akšam, jaciju i sabah. Praksa hadžija je da se iz Meke ide direktno na Arefat, bez zaustavljanja na Mini radi izbjegavanja gužve,
• da boravak bude u podnožju brda Džebelur-Rahmet,
• okretanje prema Kibli pod abdestom,
• dizati ruke prilikom dove,
• stajanje obaviti bez zastora iznad glave,
• srčana prisutnost, daleko od ovosvjetskih problema i preokupacija,
• ostaviti ogovaranje, potvaranje i loš govor,
• što više učiti dove i sjećati se Allaha, dželle še'nuhu.

Taj dan je mjesto velikog okupljanja i susreta muslimana iz cijelog svijeta. Nema razlike među njima, svi su u bijelim ihramima koje nas asociraju na jednakost ljudi pred Uzvišenim Stvoriteljem i Dan kada ćemo polagati račun za svoja djela. Sunnet je da hadžija uči što više Kur’an, donosi salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izgovara Telbiju i skrušeno moli Allaha, dželle še'nuhu, za oprost grijeha. U Muslimovoj zbirci stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ni u jednom danu Allah ne oslobodi više ljudi od Vatre kao u danu Arefata. On se približi i pred melekima se ponosi hadžijama, pitajući: „Šta žele ovi?“.”

Toga dana hadžije će spojiti klanjanje podne i ikindije, u podnevskom vremenu. Proučiće se jedan ezan i dva ikameta; klanjaju se samo farzovi, skraćeni (dva rekata podnevskog i dva rekata ikindijskog farz-namaza).

Za boravak na Arefatu nisu uvjet: čistoća – taharet, okretanje prema Kibli i nijet. To znači da će propis stajanja na Arefatu biti zadovoljen makar hadžija bio bez abdesta, džunup, a žene u stanju hajza ili nifasa. Dokaz za ovo su nam riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upućene Aiši, radijallahu anha: “Radi sve ono što rade hadžije osim obilaska oko K'abe – tavafa”, tako je Aiša, radijallahu anha, provela dan na Arefatu pod hajzom po naređenju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Ako bi se desilo da hadžiji prođe stajanje na Arefatu, ne može ga

 nikako nadoknaditi, niti se za to iskupiti.

3. Tavafuz-Zijaret ili Tavafu-l-Ifada (tavaf poslije Arefata), i to svega četiri obilaska, dok su ostala tri vadžib

Kaže Allah, dželle še'nuhu:

وَلْيَطَّوَّفُوا بِالْبَيْتِ الْعَتِيقِ (الحج، 29)

“I neka oko Hrama drevnog obilaze.” (El-Hadž, 29.)

Tavaf ima za cilj obilazak oko Ka’be. Određen je vremenski i prostorno, te kao takav ima svoje vadžibe i sunnete.

Vremensko određenje Tavafa: Ovaj Tavaf se obavlja od zore prvog dana Kurban-bajrama, poslije silaska sa Arefata, pa sve do kraja svoga života; s tim što obaveza ihrama ne prestaje, sve dok se Tavaf ne obavi.

Prostorno određenje Tavafa: Ovaj Tavaf se mora obaviti i izvršiti u okviru Harema K'abe. Dakle, ako bi neko obilazio oko vanjskih zidova Harema, ne bi se ubrajalo i smatralo obavljenim tavafom. Vlada Saudijske Arabije izgradila je još dva sprata Harema, tako da se Tavaf može obaviti na njima, bez bilo kakvih šerijatskih zapreka.

Vadžibi Tavafa su: 

a) Tavafski nijet: uvjetuje se da on bude duboko u našim srcima u vrijeme kada želimo obaviti ovaj tavaf. Za stajanje na Arefatu nije potreban poseban nijet, a ovdje jeste, zato što je boravak na Arefatu jedan i jedinstven obred, dok tavafa ima više vrsta.

b) Obilazak oko K'abe: njega treba obaviti, ko je tjelesno sposoban, na nogama. Ako bi se desilo da hadžija ovaj Tavaf, bez opravdanog razloga, obavi u nosiljci ili kolicima, a još uvjek se nalazi u Meki, mora ponoviti Tavaf. Ako bi, kojim slučajem, otišao svojoj kući i nije u stanju da se vrati i ponovi Tavaf, koji je bez opravdanog razloga, obavi u nosiljci ili kolicima, onda mora zaklati kurban.

c) Mjesto Tavafa: potrebno je da bude oko K'abe u unutrašnjim zidovima Harema, prema riječima Uzvišenog: “I neka oko Hrama drevnog obilaze.” (Hadž, 29) Obilazak drevnog Hrama znači obilazak oko K'abe.

d) Vrijeme ovog Tavafa: počinje od zore prvog dana Kurban-bajrama pa sve dok se ne obavi. Nije dopušteno njegovo obavljanje prije zore prvog dana Kurban-bajrama. Samim tim što je noć uoči Kurban-bajrama vrijeme za drugi hadžski propis – boravak na Arefatu i Muzdelifi, tako da ne može biti vremenom Tavafa. Vrijeme jednog hadžskog rukna ne može biti i vremenom drugog. Ako bi ga obavio nakon isteka kurbanbajramskih dana, dužan je zaklati kurban, kao iskup za to kašnjenje.

e) Broj krugova: Tavaf se sastoji od sedam krugova: prva četiri kruga su farz, dok su ostala tri vadžib.

f) Da se poslije svakog Tavafa (7 krugova) klanjaju dva rekata, bez obzira da li se radilo o Tavafu koji je farz, vadžib, sunnet ili nafila. Ova dva rekata se klanjaju iza Mekami-Ibrahima. Zbog velike gužve na hadžu može se klanjati bilo gdje u Haremu. Sunnet je na prvom rekatu poslije „El-Fatihe“ proučiti suru „El-Kafirun“, a na drugom rekatu „El-Fatihe“ suru „El-Ihlas“.

Ako bi se obavljanje tavafa obavljalo bez tahareta (abdest i gusul), mora se obnoviti, a ako prođu dani Kurban-bajrama, treba zaklati kurban.

  Sunneti Tavafa su:

a) Dodir i ljubljenje Hadžeru-l-esveda: zbog prevelike gužve, sve hadžije nisu u mogućnosti kod svakog kruga poljubiti ili dodirnuti Hadžeru-l-esved. Prema tome, podignut ćemo desnu ruku u pravcu Hadžeru-l-esveda, a potom poljubiti dlan svoje ruke donoseći tekbir, izgovarajući: „Bismillahi, Allahu ekber.“ Ovako će se ponavljati kod svakog obilaska oko K'abe. Još je pohvalno dodirnuti, u toku tavafa, Er-Ruknu-l-jemani, ali nije ga potrebno ljubiti ili ljubiti svoje ruke.

b) Dova: najbolje je učiti one dove koje je učio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ili neko od ashaba, a ako to ne znamo onda treba moliti Uzvišenog Stvoritelja za sve ono što je na duši. Između Rukni Jemanija i Hadžeru-l-esveda treba proučiti:

اللَّهُمَّ رَبَّناَ آتِناَ فِي الدُّنْيَا حَسَنَةً وَفِي الْآخِرَةِ حَسَنَةً وَقِنَا عَذَابَ النَّارِ وَأدْخِلْنَا الْجَنَّةَ مَعَ الْأَبْرَارِ، يَا عَزيزُ، يَا غَفَّارُ، يَا رَبَّ الْعَالَمِينَ.

„Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovom i na drugom svijetu i sačuvaj nas od kazne paklene i uvedi nas u Džennet s onima koji su pravedni, o Uzvišeni, o Milostivi, o Gospodaru svih svjetova!“

Dove koje imaju osnove u Šerijatu je bolje izgovarati od učenja Kur’ana, a učenje Kur’ana je bolje od običnih dova. U kudsi-hadisu se prenosi da je Allah, dželle še'nuhu, rekao: “Koga zaokupi sjećanje na Mene od traženja nečega, daću mu više nego onome koji spominje svoju potrebu u dovi. Veličina Allahovih riječi nad ostalim govorom je kao veličina Uzvišenog Allaha nad ostalim stvorenjima.” (Tirmizi)

 Sunnet je da se učenje Kur’ana i dove uče što je moguće tiše, samim tim što je to bliže skrušenosti i neometanju drugih hadžija.

 U toku Tavafa dopušteno je pričati samo u krajnjoj nuždi, pa ako se bude moralo govoriti, onda treba govoriti samo ono što je dobro.

c) „Reml“ za muškarce i djecu: Reml će se obavljati samo u prva tri kruga, tj. tresti ramenima, ubrzanim i odmjerenim koracima hoda. Ovo treba činiti ako to realna situacija dozvoljava, jer nikome nije dopušteno da čineći sunnet čini i prijestup, a to je guranje i uznemiravanje drugih hadžija. Žena ne treba vršiti reml.

d) „El-Idtiba’“: stavljanje, prije obilaska oko K'abe, lijevog kraja gornjeg ihrama pod pazuho desne ruke, a desnog kraja gornjeg ihrama preko ramena lijeve ruke.

e) Biti što bliže K'abi u toku obavljanja tavafa. Ako će nekoga ezijetiti (uznemiravati) time što će nastojati biti bliže Ka’bi, onda je udaljenost puno bolja.

f) Obavljanje sedam krugova Tavafa, jedan za drugim, bez velikih vremenskih razmaka. Ako bi se morao prekinuti tavaf iz nekih fizičkih potreba, nastavit će se od istog mjesta sa kojeg je prekinut. Ako bi, u vrijeme Tavafa, bio uspostavljen namaz sa imamom (sabah, podne, ikindija, akšam i jacija) dužnost je prekinuti Tavaf. Farz-namaz ne poništava obavljanje Tavafa, kao ni klanjanje dženaza-namaza.

g) Korisno je napomenuti da, ako se desi da hadžija bude sumnjao, da li je obavio tri ili četiri kruga oko K'abe, postupit će kao da je obavio tri kruga.

Važno je napomenuti da će žena koja dobije mjesečni ciklus prije obavljanja Hadžskog tavafa, a bude primorana napustiti Meku prije završetka ciklusa, okupati se, zaštiti najbolje što može i obaviti Tavaf što dalje od K'abe, te se obavezuje na iskupljenje prinošenjem žrtve zbog ostavljanja vadžiba (taharet za Tavaf).

Vadžibi su one radnje u sklopu hadža, koje je dužnost izvršiti, ali ako bi se izostavile hadž ne bi bio nevaljan, a onaj ko ih namjerno izostavi griješan je i obavezan zaklati kurban kao kefaret za taj prestup. Klanje kurbana je obavezno i za nenamjerno propuštanje vadžiba, ali nema grijeha.

Vadžibi hadža su:

1. S'aj između Safe i Merve;
2. Stajanje na Muzdelifi, makar jedan trenutak drugog dijela noći, nakon Arefata;
3. Bacanje kamenčića na Mini;
4. Brijanje glave ili skraćivanje kose;
5. Tavafu-l-Veda’ – oproštajni tavaf.
6. S'aj između Safe i Merve:

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Propisan vam je S'aj, pa ga obavljajte!” (Ahmed)

S'aj se mora obaviti u danima Kurban bajrama. Ako bi se to izostavilo i hadžija se vrati svojoj porodici (ode izvan Meke), mora zaklati kurban. Ako bi se, pak, želio ponovo vratiti u Meku, dužan je ponovo zaogrnuti ihram i izvršiti S'aj. Nakon toga spada sa njega obaveza klanja kurbana.

S'aj između Safe i Merve ima svoje šarte, vadžibe i sunnete:

Šart S’aja je da se obavi poslije Tavafa. Nije ispravno S’aj obaviti prije Tavafa.

Pošto hadžije obave sedam krugova oko K’abe, klanjaju dva rekata tavafskog namaza i osvježe se Zemzem vodom, kreću ka obavljanju još jednog od hadžskih vadžiba.

Vadžibi S’aja su :

- da S'aj slijedi iza tavafa, tj. da između njih ne dođe neki drugi od hadžskih propisa, kao, npr., stajanje na Arefatu i sl., kako bi u potpunosti slijedili sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: “Uzmite od mene propise obavljanja hadža!” (Muslim);

- redoslijed: da obilazak otpočne sa Safe a završi se na Mervi; jer se u protivnom S’aj ne bi smatrao valjanim. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otpočeo je S’aj od Safe, govoreći: “Počnite odande odakle je i Allah, dž.š., počeo riječima: “Safa i Merva su Allahova časna mjesta.” (Muslim);

- da se obilazak između Safe i Merve sastoji od sedam polukrugova, četiri stajanja na Safi, tri na Mervi i završava se na Mervi. Odlazak od Safe do Merve smatra se jednim krugom, a od Merve do Safe drugim. Ako bi hadžija sumnjao koliko je krugova obavio, uzet će mišljenje koje je manje (Ako bi sumnjao da li je obavio tri ili četiri kruga, uzet će da je obavio tri kruga i dovršit će S'aj sa još četiri);

- da se pređe kompletno rastojanje između Safe i Merve, jer ako bi ostalo nepređeno nekoliko koraka, S'aj ne bi bio valjan;

- obavljanje sedam krugova S'aja, jedan za drugim, bez velikih vremenskih razmaka. Ako bi se morao prekinuti S'aj iz nekih fizioloških potreba, nastavit će se od istog mjesta gdje je prekint. Ako bi, u vrijeme S'aja, bio uspostavljen džemat (sabah, podne, ikindija, akšam i jacija) dužnost je prekinuti S'aj, obaviti namaz, a poslije namaza nastaviti tamo gdje se stalo.

Sunneti S'aja:

- da se nakon Tavafa, klanjaju dva rekata tavafskog namaza, potom izađe na vrata Safe, tzv. “Babus-Safa” (koja se nalaze nasuprot međuprostora Jemenskog ugla i Hadžeru-l-Esveda) radi obavljanja S'aja između Safe i Merve i tako u potpunosti slijedi sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem;

- da se obavi odmah poslije tavafa, tj. spoj Tavafa i S'aja. Ako bi osoba jedan dan obavila Tavaf a drugi S'aj, ne bi bilo nikakve šerijatske zapreke. Nije od sunneta da se klanja neka od nafila po obavljenom S'aju. U toku obavljanja S'aja, mekruh je zastajkivati i voditi bilo kakve razgovore;

- da se u toku obavljanja S'aja bude sa abdestom i pokriju stidni dijelovi tijela;

- da ga onaj ko je u mogućnosti obavi hodajući;

- penjanje na uzvišenje Safe i Merve radi zikira (spominjanja i veličanja Allaha, dželle še'nuhu), a ne radi bilo čega drugog. Ženi se to dopušta samo ako neće biti uznemiravana od muškaraca, dok joj je u protivnom bolje da bude u podnožju uzvišenja Safe i Merve;

- da se obraća Allahu, dželle še'nuhu, svim onim što želi. Najbolje je da se uče dove koje imaju utemeljenje u Šerijatu, da se što više donose tekbiri, zahvale Allahu, dž.š., i salavati na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedna od dova:

اللهُ أَكْبَر، اللهُ أَكْبَر، اللهُ أَكْبَر وَلِلَّهِ الْحَمْد، اللهُ أَكْبَر عَلَى مَا هَدَانَا، لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَه، لَهُ الْمُلْكُ وَلَهُ الْحَمْدُ، يُحْيِي وَيُمِيتُ، بِيَدِهِ الْخَيْر، وَهُوَ عَلَى كُلِّ شَيْءٍ قَدِير. لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ وَحْدَهُ، أَنْجَزَ وَعْدَه، وَنَصَرَ عَبْدَه، وَهَزَمَ الأَحْزَابَ وَحْدَه، لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ، وَلاَ نَعْبُدُ إِلاَّ إِيَّاهُ مُخْلِصِينَ لَهُ الّدِّينَ وَلَوْ كَرِهَ الْكَافِرُون. اللهُمَّ اجْعَلْ فِي قَلْبِي نُوراً وَفِي بَصَرِي نُوراً، وَيَسِّرْ لِيَ أَمْريِ، اللهُمَّ لَكَ الْحَمْدُ كَالَّذيِ نَقُولُ، وَخَيْراً مِمَّا نَقُولُ.

 “Allah je najveći, Allah je najveći, Allah je najveći i Njemu pripada svaka zahvala, Allah je najveći Koji nas na Pravi put uputi, nema drugog boga osim Allaha Jedinog, On sudruga nema, Njemu pripada vlast i zahvala. On oživljava i usmrćuje i On je svemoćan. Nema drugog boga osim Allaha Jedinog, pomogao je Svoga roba, i Sam porazio saveznike. Nema drugog boga osim Allaha. Ne robujemo nikom osim Njemu, iskreno ispovjedajući vjeru pa makar nevjernicima bilo krivo. Allahu moj osvijetli moje srce i moj pogled svjetlom. Olakšaj moje poslove. Allahu moj Tebi pripada zahvala onako kako je očitujem i više od toga.“

Dopušteno je, u dovama, tražiti dobra i dunjaluka i ahireta, ili učiti Kur’an.

• Da se ubrzanim hodom (lagahnim trčanjem) pređe rastojanje između dva “zelena stupa” – svjetiljke, idući i vraćajući se sa Merve. Žena neće trčati niti ubrzavati svoj hod na ovoj razdaljini. Dok se nalazimo u ovom označenom prostoru, lijepo je da se uputi sljedeća dova:

رَبِّ اغْفِرْ وَرْحَمْ، وَتَجَاوَزْ عَمَّا تَعْلَمْ، إِنَّكَ أَنْتَ الْأَعَزُّ الْأَكْرَم.

„Gospodaru oprosti i smiluj se. Pređi preko loših dijela koja su Ti poznata. Ti si uistinu Uzvišeni i Plemeniti.“

• Najbolje je da se odvoji poseban termin za obavljanje Tavafa i S’aja. Svaki hadžija mora dobro paziti da ne uznemirava druge. Ako vidi da je velika gužva, najbolje je da malo sačeka, pa da potom pristupi obavljanju ovog propisa.

Za ispravnost S'aja se ne uvjetuje: izgovaranje posebnog nijeta, abdest ili gusul. Za vrijeme obavljanja S'aja može se učiti Kur'an, izgovarati razne vrste zikrova i dova. Dozvoljava se i razgovor, ako se ukaže potreba, ali on mora biti u strogim šerijatskim okvirima. U toku obavljanja S'aja muhrim neće otkrivati desno rame, kao što je to činio za vrijeme tavafa. S'aj se može obaviti na bilo kom spratu, čak ako bi započeli obavljanje S'aja na nekom od spratova pa nastala velika gužva, S'aj možemo nastaviti na nekom od drugih spratova. Još je bitno naglasiti da nije propisano obavljanje dobrovoljnog S'aja za razliku od Tavafa.

2. Boravak na Muzdelifi makar jedan trenutak drugog dijela noći

Po mišljenju svih pravnih škola, stajanje na Muzdelifi, makar jedan dio drugog dijela noći, ubraja se u vadžibe hadža. Onaj ko ga izostavi dužan je zaklati kurban.

Dokaz obaveznosti boravka na Muzdelifi riječi su Allaha, dželle še'nuhu, kada kaže:

فَإِذَآ أَفَضْتُم مِنْ عَرَفَاتٍ فَاذْكُرُوا للهَ عِنْدَ الْمَشْعَرِ الْحَرَامِ

“A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta.” (El-Bekare, 198.)

Vrijeme boravka na Muzdelifi:

Predviđeno vrijeme za boravak je do pred izlazak sunca (10. dana zu-l-hidždže).

Sunneti boravka na Muzdelifi

Na Muzdelifi su sunnet slijedeće radnje:

• spajanje i skraćivanje akšama i jacije, u jacijsko vrijeme sa jednim ezanom i dva ikameta. Ovo spajanje se vrši: kako u džema’atu tako i u pojedinačnom obavljanju namaza. Ako bi hadžija stigao na Muzdelifu u akšamsko vrijeme, neće klanjati akšam već će sačekati jacijsko vrijeme i klanjati akšam i jaciju u tom vremenu. Nakon klanjanja akšama i jacije treba klanjati vitr namaz. Ako se hadžija na putu prema Muzdelifi poboji isteka namaskog vremena, klanjat će namaze na pogodnom mjestu, a ako ne bude u prilici napustiti prevozno sredstvo, klanjat će namaze u vozilu;
• oživljavanje ove noći sa raznovrsnim ibadetom: učenjem Kur’ana, raznim zikrovima i dovama;
• poslije pola noći početi sabiranje 49 kamenčića, za njihovo bacanje na Mini. Oni se mogu nabrati bilo gdje, osim pored samog Harema, nečistih mjesta i onih koji su već upotrijebljeni prilikom bacanja na džemretima. Mekruh je lomiti kamenje, prilikom odabira. Kamenčići trebaju biti veličine lješnjika;
• boravak kod El-Meš'aru-l-Harama;
• klanjanje sabah-namaza u prvom njegovom vremenu;
• poslije klanjanja sabah-namaza, okrenuti se prema Kibli, moliti Allaha, dželle še'nuhu, zahvaljivati Mu, donositi tekbire i što više izgovarati telbiju. Lijepo je proučiti slijedeću dovu:

الَّلهُمَّ كَمَا أَوْقَفْتَنَا فِيهِ، فَوَفِّقْنَا لِذِكْرِكَ كَمَا هَدَيْتَنَا، وَاغْفِرْ لَنَا وَارْحَمْنَا كَمَا وَعَدْتَنَا بِقَوْلِكَ، وَقَوْلُكَ الْحَقّْ: فَإِذاَ أَفَضْتُمْ مِنْ عَرَفَاتٍ، فَاذْكُرُوا اللهَ عِنْدَ الْمَشْعَرِ الْحَرَام، وَاذْكُرُوهُ كَمَا هَدَاكُم، وَإِنْ كُنْتُمْ مِنْ قَبْلِهِ لَمِنَ الضَّالِّين. ثُمَّ أَفِيضُوا مِنْ حَيْثُ أَفَاضَ النَّاس، وَاسْتَغْفِرُوا الله، إِنَّ اللهَ غَفُورُ الرَّحِيم. اللهُ أكْبَر، اللهُ أكْبَر، اللهُ أكْبَر، لاَ إِلَهَ إِلاَّ الله وَاللهُ أكْبَر، اللهُ أكْبَر، وَللهِ الْحَمْد.

 “Allahu, kao što si nam omogućio da stanemo ovdje, pomozi nas da Te se sjećamo onako kako si nas uputio. Oprosti nam i smiluj nam se onako kako si nam obećao Svojim riječima, a Tvoje riječi su istina: „A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” Allah je najveći, Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog boga osim Allaha i Allah je najveći. Allah je najveći i Njemu pripada svaka zahvala.”

• upućivanje žena i iznemoglih osoba, prije zore 10. dana zu-l-hidždže, na Minu, da obave bacanje na Džemretu-l-Akabe, prije gužve. Ovo upućivanje treba obaviti poslije pola noći;
• ubrzan prolazak preko doline “Muhassir” (Ova dolina razdvaja Muzdelifu i Minu). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Cijela Muzdelifa je boravište, ali izbjegavajte dolinu Muhassir.“ (Muslim) Ovo se čini što je na ovom mjestu Allah, dželle še'nuhu, spustio kaznu na vlasnike slona (Ebrehu i njegovu družinu, koji su krenuli da sruše K'abu).

3. Bacanje kamenčića na Mini

Nakon klanjanja sabah-namaza na Muzdelifi, hodočasnici se polahko upućuju ka Mini, mjestu gdje trebaju obaviti još jedan vadžib, bacati kamenčiće na jednom od tri džemreta.

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kamenčići koje si bacio bit će ti svjetlo na Sudnjem danu.“ (El-Bezzar)

Bacanje kamenčića ima za cilj simboličnu borbu protiv prokletog šejtana. Ovdje se ne misli na borbu s njim samo u ovim danima hadža, već da ona uvijek bude prisutna kod vjernika. Ovim oživljavamo radnju Allahova poslanika Ibrahima, alejhisselam, njegove žene i sina Ismaila, alejhisselam, kada Allah, dželle še'nuhu, naredi Ibrahimu, alejhisselam, da žrtvuje svoga sina. Šejtan je sve svoje vesvese upotrijebio kako bi ih odgovorio od izvršenja Allahove naredbe. Ali, volja za sprovođenjem Allahove, dželle še'nuhu, odredbe bi jača od svih nagovora i šejtanskih došaptavanja.

Na Mini su smještena tri džemreta, i to: Prvo (malo), Srednje i Džemretu-l-Akabe (veliko ili zadnje). Prvo džemre nalazi se u blizini Mesdžidu-l-Hajf ili Mesdžid Ibrahima, alejhisselam, dok se Džemretu-l-Akabe nalazi na kraju Mine, najbliže Meki.

Šartovi bacanja kamenčića

• da se bacanje obavi rukom;
• da kamenčići budu veličine lješnika;
• prilikom bacanja moramo imati na umu direktno gađanje džemreta. Ako bi se bacanje vršilo nasumice, ne bi vrijedilo;
• da kamenčići pogode džemre, jer nije dopušteno samo ubaciti kamenčiće u ograđeni dio džemreta;
• svaki kamenčić baciti zasebno, jedan po jedan. Paziti na redoslijed bacanja kamenčića: malo džemre, srednje i veliko. Ako bi se ko dvoumio oko broja bačenih kamenčića, opredjelit će se za manji broj, jer je za to potpuno siguran. Ako bi hadžija odjednom bacio dva ili više kamenčića, smatralo bi se da je bacio jedan kamenčić;
• bacanje mora obaviti osoba koja je muhrim, tj. ne može bacati onaj ko ne obavlja hadž.

Za bacanje kamenčića nije potreban taharet – abdest ili gusul, ali ga je bolje imati. Pohvalno je da prilikom bacanja kamenčića Meka bude s naše lijeve a Mina s desne strane, i da prilikom svakog bacanja kamenčića donesemo tekbir. Nije pohvalno prati kamenčiće prije njihova bacanja.

Redoslijed bacanja kamenčića:

Prvi dan Kurban-bajrama baciti će se samo sedam kamenčića i to na Džemretu-l-Akabe (Džemretu-l-Kubra).

Drugi dan Kurban-bajrama baciti će se sedam kamenčića na Džemretus-Sugra, sedam kamenčića na Džemretu-l-Vusta i sedam kamenčića na Džemretu-l-Kubra, što sve skupa iznosi dvadeset i jedan kamenčić.

Treći dan Kurban-bajrama uraditi će se isto što i drugi, tako da je ukupan broj kamenčića 49. Onaj ko do zalaska sunca treći dan Bajrama ne baci kamenčiće, dužan je i četvrti dan baciti kamenčiće.

Hadžije koji žele mogu i četvrti dan Kurban-bajrama baciti kamenčiće na isti način kao prethodna dva dana.

Bacanje kamenčića za drugog:

Dopušteno je bacanje kamenčića umjesto hadžija koje to nisu u mogućnosti uraditi zbog starosti, bolesti ili trudnoće kod žena. Svaki hadžija dužan je naći hadžiju koji će za njega obaviti bacanje sva tri dana Kurban-bajrama, ili ako se odluči to uraditi i četvrti dan.

Džabir, radijallahu anhu, prenosi radnje Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u toku obavljanja hadža, pa kaže: „Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako prvi dan Kurban-bajrama baca kamenčiće na Akabi sa svoje jahalice i govori: ‘Uzmite od mene propise hadža, jer se zaista bojim da poslije ovog hadža više hadž neću obaviti.'” (Muslim)

Hadžija koji obavlja bacanje za drugog hadžiju mora prethodno to obaviti za sebe, pa onda za tog hadžiju.

Vrijeme bacanja kamenčića prvog dana Kurban-bajrama

Prvi dan Kurban-bajrama je dan u kojem hadžije bacaju sedam kamenčića na Džemretu-l-Kubra.

Bacanje treba početi nakon izlaska Sunca, prema riječima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nemojte bacati kamenčiće sve dok Sunce ne izađe.” (Ahmed)

Bolesne i iznemogle osobe i njihova pratnja, mogu to učiniti poslije pola noći.

Sa otpočinjanjem bacanja kamenčića prestaje izgovaranje Telbije.

Vrijeme bacanja kamenčića drugog i trećeg dana Kurban-bajrama

Sva tri bacanja, drugog i trećeg dana Kurban-bajrama, izvest će se poslije podne-namaza, prema riječima Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kada kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavio je bacanje na sva tri džemreta poslije podne-namaza.”

Ova bacanja obavljaju se sve do zalaska Sunca. Ako postoji razlog može se ovo bacanje obaviti i u noći.

Važno je napomenuti da se bacanje kamenčića trećeg dana mora obaviti do vremena akšama namaza, ako bi okasnili, morali bi baciti kamenčiće i četvrti dan na sva tri mjesta.

Kao što je ranije kazano, bacanje kamenčića je vadžib u hadžu, pa onaj ko to izostavi dužan je zaklati kurban. Ako bi se, kojim slučajem, izostavilo bacanje samo nekoliko kamenčića, bacit će se sljedećeg dana i još za svaki kamenčić je obaveza podijeliti sadaku u visini jednog sa’a pšenice.

Boravak na Mini

Boravak na Mini osmog dana zu-l-hidždže (noć uoči Arefata) je sunnet, dok su se šerijatski pravnici razišli u mišljenju o pitanju boravka u danima tešrika (deseti, jedanaesti i dvanaesti dan zu-l-hidždže).

Po hanefijskom mezhebu ovaj boravak je sunnet. Dokaz za to nalaze u dozvoli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ibn Abbasu, radijallahu anhuma, da boravi u Meki i poji hadžije; dok je, svakako, boravak na Mini, barem jedan dio noći, bolji.

4. Brijanje glave ili skraćivanje kose

Uzvišeni Allah kaže:

ثُمَّ لْيَقْضُوا تَفَثَهُمْ وَلْيُوفُوا نُذُورَهُمْ (الحج، 29)

“Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone.” (Hadž, 29.)

Ibn Omer, radijallahu anhuma, tumači ovaj ajet time da se odnosi na brijanje glave i oblačenje obične odjeće.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni ponovo upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni ponovo upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “I onima koji skrate kosu.” (Muttefekun-alejhi)

Prilikom brijanja ili skraćivanja kose hadžija neće brijati svoju bradu, nego će je samo po potrebi skratiti. Dokaz da se ovo odnosi samo na glavu su riječi Allaha, dželle še'nuhu, kada kaže: 

لَقَدْ صَدَقَ اللهُ رَسُولَهُ الرُّءْيَا بِالْحَقِّ لَتَدْخُلُنَّ الْمَسْجِدَ الْحَرَامَ إِن شَآءَ اللهُ ءاَمِنِينَ مُحَلِّقِينَ رُءُوسَكُمْ وَمُقَصِّرِينَ لاَتَخَافُون

Allah će obistiniti san Poslanika Svoga da ćete, sigurno, u Časni hram ući sigurni – ako Allah bude htio – neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. (El-Feth, 27.)

Žene neće brijati svoje glave, nego će samo skraćivati kosu, što je sunnet za žene, po riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žene ne briju glave, nego samo skraćuju svoje kose.” (Muslim)

Obavezna količina brijanja glave ili skraćivanja kose

Najbolje je brijanje kompletne glave, kao što to prvo i spominje Uzvišeni Allah, kada kaže:

مُحَلِّقِينَ رُءُوسَكُمْ وَمُقَصِّرِينَ

”Neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa.” (El-Feth, 27.) a i prema navedenom hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je skraćivanje kose tek na trećem mjestu.

Ako bi se obrijao samo jedan dio glave (manje od četvrtine glave), ne bi se zadovoljio propis, jer se pod brijanjem podrazumijeva kompletna glava.

Pod obaveznim skraćivanjem podrazumijeva se da britva (ili tome slično) pređe preko cijele glave i svugdje skine pomalo kose.

Osoba koja nema nikako kose na glavi treba da pređe britvom po čitavoj glavi.

Mjesto i vrijeme brijanja glave ili skraćivanja kose

Ova radnja ima svoje vrijeme i mjesto. Vrijeme su dani Kurban-bajrama odnosno poslije bacanja kamenčića na Džemretul-Akabi i poslije oslobađanja ihrama (za mutemetti'a). Mjesto je područje koje obuhvata Harem. Ako bi se ova radnja, kojim slučajem, obavila poslije kurban-bajramskih dana ili van granica Harema, moralo bi se iskupiti za taj čin klanjem kurbana. Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se obrijao u danima Kurban-bajrama i u granicama Harema. Nakon brijanja glave ili skraćivanja kose nastaje prvo oslobađanje od ihramskih obaveza. Hadžiji se dopuštaju sve, u ihramu, zabranjene radnje, osim intimnog odnosa supružnika. Dokaz za to nalazimo u riječima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže: “Kada bacite kamenčiće na Džemretu-l-Akabe i obrijete se, dopušta vam se miris, civilna odjeća i sve drugo osim žena.” (Ahmed)

5. Tavafu-l-Veda’ ili Oproštajni tavaf

Tavafu-l-Veda’ ili Oproštajni tavaf spada u vadžibe hadža, te njegovo neizvršavanje povlači za sobom i šerijatsku kaznu određenu za taj propis.

Obavljanje ovog Tavafa određeno je pred sam rastanak sa Mekom i Haremom. Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da zadnji rastanak sa Allahovom Kućom – K'abom bude obavljanje Tavafa, osim što je oslobodio žene pod hajzom od tog čina.“ Ovaj Tavaf ima šartove obaveznosti i šartove ispravnosti.

Šartovi obaveznosti

Za ovu vrstu Tavafa imamo dva šarta obaveznosti, i to:

1. da hadžija ne bude stanovnik Meke, a niti da stanuje u granicama Harema – u granicama određenih Mikata;
2. taharet – čistoća (biti pod abdestom) a žena da ne bude u hajzu ili nifasu.

Žene koje imaju hajz ili nifas neće obavljati ovaj Tavaf i nisu dužne zbog toga izvršiti bilo koji šerijatski iskup za to.

Šartovi ispravnosti

Da bi ovaj Tavaf bio valjan potrebno je ispuniti dva šarta, i to:

1. imati nijet da se obavlja ova vrsta tavafa;
2. da njegovo obavljanje bude poslije Tavafuz-Zijaret.

Ovaj Tavaf može se spojiti sa Tavafom umre ili Tavafom koji je nafila. Stare i iznemogle osobe mogu sa Hadžskim tavafom (jednim nijjetom) obaviti i Oproštajni tavaf, tj. taj Hadžski tavaf će zamjeniti oproštajni. Mustehab je da se odmah poslije obavljanja ovog Tavafa napusti Meka.

Pošto se obiđe sedam krugova oko K’abe i klanjaju dva rekata tavafskog namaza, mustehab je, po mogućnosti, otići na mjesto zvano El-Multezem (mjesto između Hadžeru-l-Esveda i vrata K’abe) i tu se moliti Allahu, dželle še'nuhu. Potom se pije Zemzem učeći dovu Allahu, dželle še'nuhu, za dobro dunjaluka i Ahireta.

Sa ovim tavafom završavaju se sve hadžske obaveze.

Sunneti hadža su one radnje za čije izvršenje slijedi nagrada, a ako se izostave nema kazne. U tu kategoriju spadaju sljedeće radnje:

1. Kupanje, namirisavanje i klanjanje dva rekata nafile radi zaogrtanja ihrama.
2. Učenje Telbije, po ulasku u ihramsku obavezu, nakon klanjanja namaza i u raznim prilikama.

Telbija glasi:

لَبَّيْكَ اللَّهُمَّ لَبَّيْكَ، لَبَّيْكَ لاَ شَرِيكَ لَكَ لَبَّيْكَ، إِنَّ الْحَمْدَ وَالنِّعْمَةَ لَكَ وَالْمُلْكَ، لاَ شَرِيكَ لَكَ.

“Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la šerike leke lebbejk, inne-l-hamde ve-n-ni’mete leke ve-l-mulk la šerike lek.”

Mustehab je da se Telbija uči što više. Sa malo povišenim glasom će se učiti u Mekki, Haremu, Arefatu, Muzdelifi i Mini prije prvog bacanja kamenčića. Ovo važi samo za muškarce, dok će žene izgovaranje Telbije činiti u sebi a ne naglas, jer je takvo izgovaranje za ženu sunnet. Nije obavezno da se Telbija uči grupno, a niti da je uči jedna osoba a druge ponavljaju za njom, već je treba učiti svako za sebe. Učenje Telbije će se obavljati samo na arapskom jeziku, jer je to propisani zikir, kao i ezan. Prilikom klanjanja dva rekata ihramskog namaza lijepo je na prvom rekatu, poslije „El-Fatihe“, proučiti suru „El-Kafirun“, a na drugom rakatu, poslije „El-Fatihe“, proučiti suru „El-Ihlas“.

3. Obavljanje Tavafa po dolasku u Meku, koji se zove Tavafu-l-Kudum.

Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Meku uzeo abdest i obavio tavaf oko K'abe. (Muttefekun-alejhi)

Ako bi, kojim slučajem hadžija stigao u Harem a uspostavio se džemat radi klanjanja nekog od propisanih namaza, neće se obavljati ovaj Tavaf sve dok se ne klanja taj namaz za imamom. Samim tim što je obavljanje ovog Tavafa sunnet, a klanjanje propisanog namaza farz, izvršenje farza ima prednost nad sunnetom. Po završetku namaza pristupit će se obavljanju tavafa. Ako namaz nije uspostavljen, prvo što će se obaviti u Haremu jeste Tavafu-l-Kudum.

Prilikom obavljanja ovog Tavafa, sunnet je da se on otpočne ljubljenjem Hadžeru-l-Esveda, onome ko je u mogućnosti. Ako to nije u stanju, odmaći će se malo podalje, pokazati rukom na Hadžeru-l-Esved i onda ruku poljubiti izgovarajući: „Bismillahi, Allahu Ekber“. Dokaz za ovo nalazimo u riječima Omera, radijallahu anhu, kada je došao do Hadžeru-l-Esveda, poljubio ga, a potom rekao: “Ja znam da si ti samo kamen, niti štetiš a niti koristiš, i da nisam vidio Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te ljubi, ne bih te ni ja poljubio.” (Muttefekun-alejhi)

Ovo se ljubljenje odnosi samo na Hadžeru-l-Esved, dok će se Ruknu-l-Jemani samo dodirnuti rukama, ali ne i ljubiti. Ostala dva ugla: Er-Ruknu-l-Iraki i Er-Ruknu-š-Šami se neće ni ljubiti a ni doticati.

Još ćemo spomenuti redoslijed ovih kabenskih ruknova. Prvo dolazimo i otpočinjemo Tavaf od Hadžeru-l-Esveda, nakon toga sa naše lijeve strane nam dolazi drugi rukn, koji se zove Er-Ruknu-l-Iraki, potom Er-Ruknu-š-Šami i četvrti Er-Ruknu-l-Jemani.

Prilikom dolaska do Hadžeru-l-Esveda ili naspram njega sunnet je donijeti tekbir riječima:

بِسْمِ اللهِ اللهُ أَكْبَر

“Bismillahi, Allahu ekber.”

Kada dođemo u prostor između Ruknu-l-Jemanija i Hadžeru-l-Esveda sunnet je učiti sljedeću dovu:

رَبَّنَا آتِنَا فِي الدُّنْيَا حَسَنَةً وَفِي الْآخِرَةِ حَسَنَةً وَقِنَا عَذَابَ النَّارِ

“Rabbena atina fi-d-dunja haseneten ve fi-l-ahireti haseneten ve kina azabe-n-nar.”

Prilikom obilaska oko K'abe ne smije se prolaziti između K'abe i polukružnog luka koji se zove Hidžru-Ismail, jer i on spada u K'abu. Ako bi se, kojim slučajem, tavafilo između K'abe i Hidžra, taj krug tavafa ne bi valjao i morao bi se ponoviti. Pošto je i taj prostor dio K'abe, treba, svakako, nastojati tu klanjati barem dva rekata nafila-namaza. Ko tu obavi namaz, broji mu se kao da je klanjao u K'abi. Dokaz za to nalazimo u slučaju Aiše, radijallahu anha, koja je htjela ući u K'abu i u njoj klanjati nafilu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uze je za ruku i uvede u ovaj prostor i reče: “Klanjaj u ovom ograđenom, polukružnom dijelu ako želiš ući u K'abu, jer je i on dio K'abe.” (Ebu Davud)

4. Boravak na Mini osmog dana zu-l-hidže, dana koji se zove Jevmut-Tervije, noć uoči Arefata i klanjanje: podne, ikindije, akšama, jacije i sabaha.

Sam naziv Jevmu-t-Tervije vodi još od doba Ibrahima, alejhisselam. Naime, osmi dan mjeseca zu-l-hidže Ibrahim, alejhisselam, sanja san kako treba žrtvovati svoga sina Ismaila, alejhisselam. Nalazi se u velikoj nedoumici (u tervijetu) da li je taj san od Allaha, dželle še'nuhu, ili je od šejtana, pa taj dan prozva Jevmut-Tervije. Noć uoči Arefata usni isti san kao i prethodne noći, te bi uvjeren da je to od Allaha, dželle še'nuhu, pa taj dan prozva Jevmu-Arefe. Ovaj dan će svi oni koji zanijetiše hadž temettu’ zaogrnuti ihrame i zaputiti se ka Mini, što je i sunnet. Ihrami se mogu zaogrnuti na bilo kojem mjestu i nije potrebno izlaziti na bilo koji od šerijatski određenih mikata. Treba planirati dolazak na Minu prije podne-namaza, što je sunnet, te tu i zanoćiti. Poslije klanjanja sabah-namaza, devetog dana zu-l-hidždže, hadžije kreću ka Arefatu.

5. Boravak na Muzdelifi uoči Kurban-bajrama

Nakon provedenog dana na Arefatu, hadžije se polagahno, nakon zalaska Sunca kreću ka Muzdelifi. Na tom svom putu, hadžije će što više učiti Telbiju ili neke druge dove i zikrove. Po hanefijskom mezhebu vadžib je boraviti na Muzdelifi jedan dio drugog dijela noći u periodu između zore i izlaska Sunca, ali obzirom na veliku gužvu u ovom vremenu, dovoljno je zadržati se neko vrijeme na Muzdelifi u drugom dijelu noći, a sve ostalo je sunnet. Na Muzdelifi je mustehab sjećati se što više Allaha, dželle še'nuhu, i upućivati Mu dove. Na to nas upućuje Allah, dželle še'nuhu, riječima:

فَإِذَآ أَفَضْتُم مِنْ عَرَفَاتٍ فَاذْكُرُوا للهَ عِنْدَ الْمَشْعَرِ الْحَرَامِ

“A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta.”

Na Muzdelifi će se tri rekata akšamskog i dva rekata jacijskog farza klanjati u jacijsko vrijeme sa jednim ezanom i dva ikameta potom će se klanjati vitr namaz. Poslije klanjanja sabah-namaza, prije izlaska Sunca hadžije se, nakon proučene dove kod Meš'ari-l-Harama, kreću ka Mini.

6. Boravak na Mini u danima bacanja kamenčića, Ejjamut-Tešrik (deseti,  jedanaesti i dvanaesti dan zu-l-hidždže)

Ovaj boravak na Mini je sunnet. Dokaz za ovaj stav imamo u slučaju Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dopustio boravak u Meki, desetog, jedanaestog i dvanaestog dana zu-l-hidždže, radi podmirivanja hadžija vodom (Muttefekun-alejhi). Preporučljivo je, svakako, barem jedan dio noći proboraviti na Mini u tim danima.

7. Ulazak u Meku, po silasku sa Mine, preko doline El-Muhassib smještene između dva brda na putu prema mezajru El-Hadžun.

Nakon bačenih kamenčića, klanja kurbana onome ko je dužan da to uradi, brijanja glave ili skraćivanja kose, hadžije kreću ka Mekki i Haremu. Po dolasku u Harem obavit će Tavafuz-Zijaret, koji je dobio naziv po tome što, nakon Mine, zijaretimo Harem.

8. Kazivanje triju hadžskih hutbi. Prva će se obaviti sedmog dana zu-l-hidždže poslije podne-namaza. Proučit će se u Meki pored K’abe. Druga će se obaviti na dan Arefata, na Arefatu i treća na Mini.

Te hutbe trebaju se sastojati od: zahvale Allahu, dželle še'nuhu, donošenja salavata na Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, donošenja tekbira i tehlila, opomene ljudima, naređivanja onoga što je naredio Allah, dželle še'nuhu, zabranjivanja onoga što je zabranio Allah, dželle še'nuhu, i objašnjavanja propisa hadža.

Previdi ili propusti koji zahtijevaju klanje govečeta starog najmanje dvije ili deve stare najmanje pet godina jesu: 
1.    ako muškarac u stanju džunupluka ili žena u stanju hajza ili nifasa, obave Tavafu-z-zijare a isti ne bi nadoknadili u danima Bajrama. Ovaj kurban, ako do njega mora doći, zaklao bi se nakon isteka vremena u kojem bi se ovaj tavaf mogao obnoviti a to su bajramski dani;
2.    ako bi hodočasnik, nakon boravka na Arefatu a prije brijanja i šišanja na Mini prvi dan Bajrama, imao spolni odnos sa supružnikom. U slučaju da se to hodočasniku dogodi prije boravka na Arefatu, hadž mu je u cijelosti neispravan i mora ga obnoviti u narednim godinama.

Propusti koji obavezuju hodočasnika da zakolje bravče staro najmanje godinu dana su:

1. ako bi se hodočasnik-muhrim namjerno namirisao jakim mirisom po čitavoj jednoj cjelini tijela kao što je ruka, noga, glava...;
2.    ako bi bradu ili glavu farbao jakim mirisavim bojama;
3.    ako bi hodočasnik (muškarac), nosio na glavi čitav dan kapu ili kakav drugi prekrivač;
4.    ako bi hodočasnik (muškarac) čitav dan nosio nemuhrimsku odjeću;
5.    ako bi hodočasnik (muškarac) obrijao četvrtinu ili više od toga: glave, brade ili drugih maljavih dijelova tijela;
6.    ako bi hodočasnik podrezao pet ili više nokata na svojim rukama ili nogama;
7.    ako bi hodočasnik (muškarac) u stanju džunupluka ili žena u stanju hajza ili nifasa obavili Tavafu-l-kudum ili Tavafu-s-sadr;
8.    ako bi hodočasnik Tavafu-z-zijare obavio bez abdesta;
9.    ako bi izostavio Tavafu-s-sadr u cjelini ili četiri i više njegovih obilazaka oko Kabe;
10.    ako bi izostavio jedan, dva ili tri hoda oko Kabe od Tavafu-z-zijareta;
11.    ako bi se sam, bez svoga vođstva, vratio sa Arefata u Meku;
12.    ako bi izostavio saj između Safe i Merve;
13.    ako bi izostavio boravak na Muzdelifi;
14.    ako bi potpuno izostavio sva tri džemreta, sva tri dana;
15.    ako bi izostavio jedan remj, od propisana tri dana;
16.    ako bi na Džemretu-l-Akabi izostavio četiri i više hitaca ili ga ne bi izvršio nikako;
17.    ako bi umranski saj ili tavaf obavio bez abdesta;
18.    ako bi imao spolni odnos sa supružnikom prije Arefata, iako mu je hadž neispravan, on je tada dužan da čitav hadž ponovo obavi, i to u narednim godinama; 
19.    ako bi imao spolni odnos sa supružnikom nakon brijanja i šišanja na Mini prvi dan Bajrama a prije obavljenog tavafu-z-zijareta;
20.    ako bi ulazio u emotivne igre sa supružnikom i bez samog odnosa; 
21.    ako bi nakon obavljenog umranskog tavafa, a prije umranskog saja, imao spolni odnos sa supružnikom; 
22.    ako hadž ne bi obavljao po propisanom redoslijedu.

Kada će muhrim biti obavezan da izdvoji sadaku u iznosu vrijednosti sadekatu-l-fitra zbog svojih muhrimskih propusta? To su sljedeći slučajevi:
1.    Ako bi se namirisao jakim mirisom samo po jednom dijelu jedne cjeline tijela kao po dijelu ruke, noge.
2.    Ako bi (muškarac) nosio na sebi nemuhrimsku odjeću samo dio dana, nekoliko sati.
3.    Ako bi (muškarac) na glavi nosio kapu ili drugi prekrivač samo neki dio dana, npr. par sati.
4.    Ako bi (muškarac) obrijao neki dio tijela, glave brade, do jedne četvrtine.
5.    Ako bi odrezao bilo koji nokat u ruke ili noge. Za svaki nokat dužan je posebno izdvojiti po jednu gore definiranu sadaku.
6.    Ako bi obrijao ili ošišao drugo lice ili mu podrezivao nokte.
7.    Ako bi tavafu-l-kudum ili tavafu-s-sadr obavio bez abdesta.
8.    Ako bi kod tavafu-s-sadra izostavio jedan, dva ili tri obilaska oko Kabe. Za svaki izostavljeni hod ili ševt dužan je izdvojiti po jednu propisanu sadaku.
9.    Ako bi izostavio po jedno, dva ili tri bacanja kamenčića na džemretima od predviđenih sedam. Za svaki hitac treba izdvojiti po jednu sadaku. 
Ako bi muhrim morao, zbog neodložnog posla, obući svakodnevnu odjeću, obrijati se ili ošišati, on bi na to ime bio dužan da zakolje kurban. Ako to ne bi mogao da uradi iz bilo kojih razloga onda će biti dužan da izdvoji po šest sadaka ili će postiti tri dana, makar taj prekid muhrimskog ponašanja bio i iz opravdanih razloga. 
Ako bi muhrim ubio makar i najmanje živo biće kao što je skakavac i tada je dužan izdvojiti bar neznatnu sadaku jer se on kao muhrim nalazi u potpunom miru sa samim sobom i sa svim živim svjetovima oko sebe: ljudskim, biljnim i životinjskim, te se shodno tome mora i ponašati. 
Hodočasnik je također dužan da nadoknadi svaku vrstu štete koju bi eventualno nanio infrastrukturnim objektima u prostoru hadžskih obreda, i to u visini učinjene štete. Visinu štete utvrđuju stručne službe države koja upravlja infrastrukturom hadžskih objekata. Ako je šteta načinjena građaninu pojedincu onda će nezavisna komisija procijeniti štetu koju će počinilac platiti. Ovom nadoknadom učinjene štete hodočasnik se i samog grijeha oslobađa. 
U slučaju kada bi hodočasnik ulovio neku divlju životinju a postoji slična domaća, prema Imami-Muhammedu, mogla bi se ta domaća životinja zaklati i podijeliti njeno meso sirotinji na ime tog prekršaja. Ako je ulovljena životinja jednaka kurbanu (ovci ili kozi) onda prekršitelj treba zaklati taj kurban i onda njegovo meso podijeliti sirotinji, i to u visini sadekatu-l-fitra za svakog siromaha. Druga mogućnost za prekršitelja je da kupi hrane u vrijednosti jednog kurbana i da je onda podijeli sirotinji u visini od po jednog sadekatu-l-fitranskog iznosa. Treća mogućnost za prekršitelja je da posti onoliko dana koliko ima sadekatu-l-fitranskih dijelova u jednom prosječnom kurbanu. 
Ako osoba koja nije muhrim napravi neku štetu u Haremu ona ne može činiti iskup bilo koje vrste, nego mora štetu nadoknaditi u novcu. Muhrim ne smije kupovati niti prodavati lovinu koju je drugi ulovio u vrijeme hadža. 

Allah, dželle še'nuhu, je propisao hadž ženi kao i muškarcu, s tim da postoje određene razlike koje se odnose na: Ihrame, Tavaf i S’aj, boravak na Muzdelifi, Tavafuz-Zijare, Tavafu-l-Veda, bacanje kamenčića, skraćivanje kose i mahrema.

Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je rekla: „Allahov Poslaniče, mi smatramo borbu na Allahovom putu najboljim djelom, pa zašto i mi ne idemo da se borimo na Allahovom putu?”. „Ne!”, odgovori Poslanik, „Najbolja borba na Allahovom putu za vas, žene, je hadž obavljen bez griješenja i kod Allaha primljen.” (Buharija)

Oblačenje ihrama

Žena nije obavezna da oblači posebnu odjeću u toku obavljanja hadža. Ona će nositi svoju uobičajenu odjeću, koja ne smije biti prozirna, tijesna i kratka. Primjetno je da neke žene sebi šiju „ihrame” bijele boje koji su, ponekad, prozirni i uski. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „…žene koje će biti obučene, a bit će, zapravo, gole, svojim ponašanjem će izazivati pažnju muškaraca i hodat će zavodljivo. Njihove glave će biti kao devine grbe. One neće ući u džennet, niti će osjetiti njegov miris.” (Muslim)

Lijepo je da se žena, koja nije u hajzu ili nifasu, okupa, obreže nokte, odstrani dlake sa skrivenih dijelova tijela i obuče čistu odjeću. Žena koja je u hajzu, ili nifasu, obavezna je da se okupa. Prenosi Aiša, radijallahu anha, da  je rekla Esma, Umejsova kćerka, radijallahu anha, je rodila Muhammeda, sina Ebu Bekra, radijallahu anhu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio Ebu Bekru, radijallahu anhu, da joj kaže da se okupa i obuče ihrame.” Žena će tiho učiti telbiju, ne podižući glas.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Žena u ihramu ne pokriva lice i ne oblači rukavice.”  (Buharija).

Tavaf

U toku obavljanja Tavafa žena se neće kretati ubrzanim hodom (reml), neće otkrivati ruku (idtiba‘) kao što to čine muškarci. U gužvi neće doticati Hadžeru-l-Esved.

Ako žena dobije hajz, ili nifas, a već je u ihramima, dužna  je da se okupa i obavljat će sve obrede hadža, izuzev tavafa oko Kabe, dok ne bude čista.

Ako je žena zanijetila temettu‘ hadž, a zatim dobije hajz prije tavafa za umru, zabranjen joj je taj tavaf, jer je on vrsta namaza, kao što joj je, u tom stanju, zabranjen i ulazak u džamiju.

Ako žena bude primorana da napusti Meku prije prestanka hajza, ili nifasa, a nije obavila Tavafu-l-Ifadu, okupat će se i dobro zaštiti, zatim će obaviti Tavaful-l-Ifadu, potom Sa‘j između Saffe i Merve, i dužna  je zaklati kurban i to devu od pet godina ili goveče od dvije godine, postupajući po hanefijskom mezhebu, da bi tavaf bio ispravan.

Dopušteno je uzimati tablete za odgodu hajza, uz uvjet da tablete ne djeluju štetno na zdravlje žene.

S’aj

S’aj se obavlja odmah poslije tavafa, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako postupao, rekavši: „Od mene uzmite obrede hadža.” (Ahmed) S‘aj se počinje od Saffe, a završava na Mervi. Žena neće trčati na označenom mjestu između Saffe i Merve.

Muzdelifa

Boravak ili zadržavanje na Muzdelifi je vadžib, dok je na Arefatu farz. Za boravak ili prolazak kroz Muzdelifu nije uvjet biti čist od džunupluka, hajza ili nifasa, kao ni za boravak na Arefatu, niti za bacanje kamenčića na Mini.

Iako je boravak na Muzdelifi vadžib, hadžija koji iz opravdanog razloga: bolesti, iznemoglosti; ili žena zbog hajza ili nifasa, ili zbog gužve, izostavi stajanje na Muzdelifi, nisu dužni izvršiti iskup. Međutim, ako bez opravdanog razloga izostave boravak na Muzdelifi dužni su zaklati kurban.

Tavafuz-Zijare

Ako žena, zbog hajza ili nifasa, odgodi obavljanje Tavafuz-Zijareta, nije obavezna izvršiti nikakav iskup.

Tavafu-l-Veda

Ako žena, zbog hajza, izostavi obavljanje Tavafu-l-Veda, takođe nije obavezna izvršiti nikakav iskup. Dopušteno joj je da dođe do vrata Harema i kod njih čini dovu. Lijepo bi bilo da, ako može, podijeli sadaku, a potom napusti Meku.

Bacanje kamenčića

Ženi nije pokuđeno da, zbog gužve, odgodi bacanje kamenčića izvan vremena u kome ih je pohvalno bacati. Ako baci kamenčiće prije zore prvog dana bajrama, ili odgodi bacanje kamenčića do noći trećeg dana bajrama, kao i ako bi bacila kamenčiće prije podne trećeg dana bajrama, nije dužna izvršiti iskup.

Šišanje

Ženi je zabranjeno brijati glavu, s tim da je dužna skratiti vrhove kose, što je sunnet za žene, po riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žene ne briju glave, nego samo skraćuju svoje kose.” (Muslim)

Mahrem

Žena je dužna obaviti hadž, kao i muškarac, i to kada se ispune svi uvjeti obaveznosti hadža, s tim što ženu na hadž mora pratiti muž ili mahrem. Dok je u stanju pričeka zbog razvoda braka, ili smrti muža, zabranjeno joj je ići na hadž ili umru. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Neka žena putuje samo sa svojim najbližim od rodbine i neka kod nje ulazi muškarac samo kada je kod nje neko od njene najbliže rodbine.” Potom je jedan čovjek rekao: „Allahov Poslaniče, ja namjeravam ići u vojni pohod, a moja supruga na hadž?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: „Idi sa njom!” (Muslim)

Muž nema pravo da uskrati saglasnost supruzi obavljanje obaveznog hadža, ako ona ima mahrema s kojim će putovati, zato što je obavljanje farza preče od prava muža, a hadž je farz. Međutim, muž ima pravo da joj uskrati saglasnost za dobrovoljni hadž. Ako bi žena obavila hadž bez mahrema, njen hadž bi se smatrao ispravnim, s tim da je počinila grijeh.

Za hadž je potrebno mnogo strpljivosti, snage i izdržljivosti. Čak i kada bude umorna, žena ne bi trebala leći i spavati pred muškarcima koji su joj zabranjeni: na Muzdelifi, ili na nekom drugom mjestu. Ona treba čuvati svoju čast i dostojanstvo.

Allah, dželle še'nuhu, kaže: „A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dopuste da se od ukrasa njihovih vidi išta osim onoga što je, i onako, spoljašnje; i neka vela svoja spuste na grudi svoje…”. (En-Nur, 31.)

Počevši od obaranja pogleda, nošnje i cjelokupnog ponašanja pri odlasku na hadž, a i kasnije, svaka žena govori o sebi i o tome koliko je to posebno i najljepše putovanje ostavilo na nju traga. Jedan od znakova da je žena ispravno obavila hadž je ako ona bude čuvala svoj iman, kelime-i-šehadet, namaz, post, zekat, hadž, ako se bude čuvala laži, prevare, ogovaranja, i drugih grijeha sve do svoga preseljenja na ahiret.

Allah, dželle še'nuhu, kaže u suri ez-Zilzal: „…onaj ko bude uradio koliko trun dobra–vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla– vidjet ćega”. (El-Zilzal, 7. – 8.)

Allah, dželle še'nuhu, naredio je obavljanje hadža svima onima koji su materijalno i fizički sposobni za izvršenje tog propisa. Ako osoba, zbog zdravstvenog ili drugog opravdanog razloga nije u stanju obaviti hadž, dopušteno joj je da, umjesto sebe, pošalje zamjenu – bedela. U ovom slučaju, osoba koja ne može obaviti hadž ima isti status kao i umrla osoba, pa se zamjena u obavljanju ovog propisa dopušta. Dokaz ovome imamo u hadisu Fadla b. Abbasa, radijallahu anhuma, kada kaže: „Jedna žena iz plemena Has’am je rekla: ‘O Allahov Poslaniče, Allahovo naređenje ljudima da obave hadž zateklo je moga oca u poznim godinama, i nije u stanju da se održi na jahalici, pa mogu li ja obaviti hadž za njega?’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ‘Da.’ Ovaj slučaj se dogodio kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, išao na Oproštajni hadž.”

Ovaj hadis služi i kao dokaz da žena može obaviti hadž (biti bedel) za muškarca i za ženu a i muškarac može obaviti hadž za ženu i za muškarca.

Ako bi se desilo da se osoba teško razboli, ne vjerujući da će jednog dana ozdraviti, i pošalje da neko drugi za nju obavi hadž, ali nakon nekog vremena (po obavljanju hadža), ta ista osoba ozdravi i bude sposobna sama obaviti hadž, morat će to ponovo uraditi, jer u tom slučaju hadž joj postaje obavezan.

Osnovni uvjet osobi koja želi obaviti hadž za drugoga jeste da je već obavila hadž za sebe. Dokaz za to nalazimo u predaji Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo osobu gdje izgovara sljedeće riječi: “Lebbejke an Šubrumete” (tj. Odazivam Ti se Allahu za Šubrumu), pa mu reče: “Jesi li obavio hadž za sebe?” On odgovori: „Ne.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Obavi hadž prvo za sebe, a potom za Šubrumu.” (Ibn Madže)

Ako nekome umre jedan ili oba roditelja koji nisu mogli obaviti hadž mustehab je da to za njih uradi njihovo dijete.

Ako bedel ne obavi hadž zbog svoje greške dužan je sav novac vratiti onome ko ga je poslao da obavi hadž. Bedelu se ne dopušta da nekog drugog angažuje da obavi hadž za koji je on preuzeo obavezu jer taj hadž ne bi bio ispravan ni onome za koga se obavlja a ni onome koji obavlja.

Ukoliko osoba angažuje drugu osobu da za nju obavi hadž, bez valjanog šerijatskog razloga svog neodlaska, tim činom nije izvršila obavezu hadža.

Prilikom odabira osobe koja će obaviti hadž – bedeluk, treba voditi računa da je ta osoba bogobojazna, pouzdana i fizički spremna izvršiti sve propisane radnje. Nerijetko se dešava da se angažuju osobe u poznim godinama i da prilikom obavljanja propisa one angažuju bedela jer dotični propis nisu u stanju obaviti.

Najpreče je da se za bedela angažuje osoba iz najuže familije, ako ne bude takvih onda treba tražiti najbogobojaznije osobe koje su već obavile hadž za sebe. Neki pak, za hadž bedeluk, vodeći računa samo o materijalnim sredstvima, angažuju osobe koje ne znaju ili ih nisu ni vidjeli. Oni misle da je bitno da se obavi hadž bez obzira ko ga obavlja i hoće li ga obaviti kako je on i propisan. Imajući u vidu da, kod Allaha, dželle še'nuhu, primljen hadž nema druge nagrade osim Dženneta, mora se potruditi i za taj propis uraditi ono što je najbolje. Kod dogovora oko obavljanja hadža – bedeluka nema cjenkanja. Osoba koja traži hadž bedeluk nudi određeni novčani iznos a osoba koja to želi izvršiti može samo da pristane ili ne pristane bez komentarisanja veličine novčanih sredstava. U tom pogledu, najbolje je da zainteresirani postupi onako kako bi uradio kada bi on išao i šta bi mu na tom putu sve trebalo. Osobi koja obavlja hadž bedeluk treba platiti sve troškove putovanja, dati određeni iznos da može koristiti za dodatne obroke ili koristiti taksi usluge i da jedan dio sredstava može ostaviti svojoj porodici da im može biti dok se ne vrati s hadža.

Hadž za drugoga će se obavljati isto kao i za samog sebe, izuzev što će se u nijetu, tj. prilikom zaogrtanja ihrama i donošenja hadžskog nijeta, spomenuti ime osobe za koju se obavlja ovaj hadž.