Bajram-namaz
Način obavljanja
Izvorni arapski temin za Bajram je ‘id što, također, znači blagdan. Muslimani imaju dva bajrama, i to Ramazanski i Hadžijski ili Kurbanski (Kurban-bajram). Kod oba ova blagdana klanjaju se u džematu dva rekata bajram-namaza i održi se bajramska hutba. Klanjanje bajram-namaza je vadžib, obaveza po važnosti odmah poslije farza. S obzirom da su namazi za oba Bajrama isti u nastavku će se opisati način klanjanja ovog namaza.
Nijet za bajram-namaz može se učiniti i riječima.
Sve što se poslije nijjeta čini i uči istovjetno je kod oba bajram-namaza, ramazanskog i kurbanskog. Nakon početnog tekbira (Allahu ekber) te proučenog Subhaneke u sebi, imam i s njim prisutne džematlije, izgovaraju tekbir dižući ruke kao kod početnog tekbira. Na isti način izgovorit će još dva tekbira zaredom.
Iza toga se uči Euza i Bismilla - svako u sebi. Potom imam naglas uči Fatihu i jednu suru. Poželjno je da to bude sura El-E‘ala. Ide se na ruku' (pregibanje), obavljaju se sedžde i vraća se na drugi rekat. Na drugom rekatu se uči: Bismilla - svi u sebi, a zatim imam uči naglas Fatihu i suru. Poželjno je da to bude sura El-Gašije. Poslije proučene Fatihe i sure imam izgovara tekbir dižući ruke kao i na prvom rekatu, nakon toga odmah i drugi te treći tekbir na isti način, u čemu ga slijedi džemat kao ranije na prvom rekatu..
Sa slijedećim, četvrtim, tekbirom se ide na ruku' (pregibanje), čine se sedžde i obavlja posljednje sjedenje te predaje selam.
Šema bajram-namaza:
1. rekat TEKBIR - SUBHANEKE - TEKBIR 3X - EUZA, BISMILA, FATIHA I SURA
- ruku' i sedžde
2. rekat BISMILA, FATIHA I SURA - TEKBIR 3X
- ruku', sedžde, sjedenje na kraju namaza (posljednje sjedenje) i predaja selama.
Poslije selama imam odlazi na minber gdje drži hutbu, koja je kod Bajrama sunnetska obaveza. Po svojoj formi, bajramske hutbe su istovjetne džumanskoj osim završnog ajeta, kao i to što se u toku same hutbe izgovaraju tri tekbira, koja su naznačena u samoj hutbi. Kada do njih dođe, imam dâ išaret (mimikom) mujezinu, a ovaj ih izgovara naglas, u čemu ga slijede svi prisutni pratioci hutbe. Nakon završene hutbe imam se vraća u mihrab gdje sjedne okrenut džematu. Sve dok ne sjedne mujezin naglas predvodi učenje tri tekbira.
Tada džemat predvođen mujezinom prouči poznati zikr poslije namaza, s tim da će mujezin kod zikra poslije bajram-namaza ajetul-kursijju naglas proučiti. Nakon proučene dove slijedi čestitanje Bajrama.
Za dane Kurban-bajrama ili Hadžskog bajrama, postoji jedna specifičnost, a to je obaveza izgovora ili učenja tekbiri-tešrika, i to iza svakog farz-namaza, počevši od sabah-namaza devetog zul-hidžeta pa do iza ikindijskog namaza, četvrti dan Bajrama. Na kraju svakog farz-namaza i predaje selama u ovom periodu svaki klanjač je obavezan da prouči ovaj tekbir.
Kada se klanja u džematu onda mujezin ovaj tekbir uči naglas u čemu ga slijede džematlije. Ukupno je dvadeset i tri farz-namaza iza kojih se uči ovaj tekbir u toku kurban-bajramskih dana.