Kod Ramazanskog bajrama, prije odlaska na bajram-namaz, praksa poslanika Muhammeda, a.s. bila je da se nešto pojede, a najbolje je da to bude neparan broj hurmi. To se temelji na predaji od Enesa, r.a., koji je rekao: ,,Allahov Poslanik a.s., nije odlazio na ramazanski bajram-namaz, a da nije pojeo nekoliko hurmi, čiji je broj bio neparan.“

Sunnet je, naravno, okupati se, očistiti zube, namirisati se, obući najljepše odjelo i učiti u sebi tekbire, idući prema mjestu klanjanja bajram-namaza. Prije namaza dužnost je dati sadekatul-fitr, ako ovu obavezu nismo ranije izvršili. Musliman će u toku bajramskih dana nastojati da pokaže vedrinu lica i radost, a nastojat će osigurati poklone članovima porodice, naročito najmlađima u porodici, rodbini, ali i komšiluku. U islamskoj tradiciji Bošnjaka poznat je običaj darivanja djece sitnim novcem, takozvanom bajram-bankom.

Tekbiri-tešrik
keyboard_arrow_down
Čestitanje Bajrama
keyboard_arrow_down
Šta musliman ne bi trebao raditi za Bajram
keyboard_arrow_down

Neće se klanjati nikakva nafila prije niti poslije bajram-namaza, sve dok se ne vrati osoba kući. Od Ibn Abbasa se prenosi da je Poslanik a.s., izašao pa klanjao namaz ramazanskog bajrama dva rekata, a prije i poslije njega nije klanjao ništa.

Klanjač će doći da obavi namaz jednim putem, a vratit će se drugim. To se zaključuje na temelju onoga što se prenosi od Džabira r.a., koji je rekao: ,,Allahov Poslanik a.s., je koristio za bajram različite puteve.“

Sve ove radnje vjernik će činiti i za Kurban-bajram, ali neće ništa jesti sve dok ne klanja namaz. Putem će naglas učiti tekbire, a poslije bajrama će učiti tekbiri-tešrik. Njihovo učenje je vadžib poslije svih farz-namaza od sabaha na dan Arefata ( 9. dan zul-hidždžeta) do ikindije zadnjeg dana tešrika (13. dan zul-hidždžeta). To se temelji na riječima Allaha džellešanuhu: ,,I spominjite Allaha u određenim danima.“ (...)