Buharija

Profesor Fadil Maljoki kaže: Anticipiranje mogućih budućnosti jeste jedna od temeljnih karakteristika Poslanikovog, s.a.v.s., strateškog planiranja. Ovo pravilo podrazumijeva da se u obzir uzmu mogući i realni tokovi budućnosti, te izvrše neophodne pripreme i razradi strategija djelovanja za svaku od njih. Ovo pravilo može se zapaziti u brojnim Poslanikovim, s.a.v.s., strateškim odlukama koje su vezane za bitke koje je vodio. Tako je, naprimjer, pred Bitku na Uhudu naredio pedeseterici strijelaca da se utabore na brdu Uhud, jer bi se moglo desiti da neprijateljska vojska muslimane s leđa napadne.[1] Kada je određivao ko će biti vojskovođa muslimanske vojske u Bitci na Mu’ti, imao je u vidu da bi vojskovođa mogao biti ubijen, pa je kazao da vojskovođa bude Zayd b. Ḥārita, a ako on bude ubijen, da vojskovođa bude Ğa‘far b. Abī Ṭālib, a ako i on bude ubijen, da njegovu funkciju preuzme ‘Abdullāh b. Rawāḥa.[2] Jedan od primjera koji potpada pod anticipiranje mogućih budućnosti je i njegova naredba Zaydu b. Tābitu da nauči hebrejski jezik, jer je imao osnovanu sumnju da bi mu jevreji mogli namjerno pripisati nešto što nije rekao ili napisao (zbog toga što su pravili razne smicalice i kovali zavjere protiv muslimana).[3]

[1] Al-Buhārī, Aṣ-Ṣaḥīḥ: Bitke, Bitka na Uhudu, br. 4043.; Ibn Hišām, As-Sīratu n-nabawiyyah, tom III, str. 29.

[2] Al-Buhārī, Aṣ-Ṣaḥīḥ: Bitke, Bitka na Muʼti u Šamu, br. 4261.

[3] Abū Dāwūd, As-Sunan: Nauka, Prenošenje od Sljedbenika knjige, br. 3645. Hadis bilježe i at-Tirmidī i Aḥmad b. Ḥanbal.