Ummu Seleme je bila porijeklom iz plemena Kurejš. Bila je jedna od Poslanikovih, s.a.v.s., supruga. Poslanik, s.a.v.s., ju je oženio četvrte godine po Hidžri, u mjesecu ševvalu. Dakle, između dva bajrama, tako da se u tom periodu dozvoljeno ženiti i udavati i to nije pokuđeno kao što neki smatraju. 

Ummu Selema, r.a., je prihvatila islam među prvim ashabima. Skupa sa svojim mužem, Ebu Selemom je činila hidžru u Abesiniju i tamo im se rodio sin Seleme, po kojem su se oboje zvali. Nakon povratka u Meku ponovo su učinili hidžru, ali sada u Medinu. Tamo je rodila još dvije kćerke i sina. Njen muž Ebu Seleme, r.a., je ranjen u bici na Uhudu, te je nakon izvjesnog vremena i umro. 

Interesantan je njihov razgovor prije njegove smrti. Ummu Selema je jednog dana rekla svome mužu: -Čula sam da, kada jedan bračni drug umre i bude od stanovnika Dženneta, ako se onaj njegov bračni drug koji je ostao ne oženi, ili ne uda, biće s njim skupa u Džennetu. Pa hajde, da se dogovorimo, da se ti poslije mene ne ženiš, a ni ja se neću udavati nakon tebe, ako umreš prije mene. Tada joj Ebu Seleme, r.a., reče: -Hoćeš li ti mene poslušati? Ona odgovori da hoće, a on joj reče: -Kada ja umrem ti se udaj. Zatim je zamolio Allaha, dž.š., ovom dovom: -Allahu moj, podari mojoj ženi, poslije mene boljeg čovjeka od mene, koji je neće ožalostiti, niti je uznemiravati. Kada je Ebu Seleme umro Ummu Seleme je rekla: -A ko bi mogao biti bolji od Ebu Seleme. Nakon što joj je istekao iddet (period koji žena treba provesti nakon razvoda ili smrti muža) došao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i zaprosio je sebi za ženu. 

Kada je Ebu Seleme, r.a., umro ona je učila ovu dovu, koju je čula da je lijepo učiti u ovakvim situacijama: „Gospodaru moj, oprosti grijehe i nama i njemu i daj mi boljeg nasljednika od njega!“ Tada se zapitala: -A ko meni može biti bolji od Ebu Seleme. Nakon toga je došao Poslanik, s.a.v.s., i zaprosio je. Tek tada je razumjela mudrost te dove. 

U predajama se kaže da su je prvo prosili Ebu Bekr, pa Omer, r.a., i ona se nije htjela udati. Kada ju je zaprosio Poslanik, s.a.v.s., ona je pokušala to izbjeći rekavši: -Poslaniče, ja sam već u godinama, imam i dosta male djece, ali sam i ljubomorna. Tada joj Poslanik, s.a.v.s., odgovori: -Što se tiče godina, ja sam stariji od tebe, što se tiče tvoje djece, ja ću se s Božijom pomoći pobrinuti za njih, a što se tiče ljubomore, molit ću Allaha da je odagna od tebe. 

Ummu Seleme, r.a., je bila od vrlo pobožnih, učenih i pronicljivih žena. Ubraja se među one koji su poznavali fikhske propise. Kao dokaz njene oštroumnosti spominje se događaj na Hudejbiji. Kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., potpisao ugovor sa Mekelijama i dogovorio se da odustanu od obavljanja umre te godine, onda je naredio ashabima da zakolju svoje kurbane i da se obriju (ili skrate kosu) te da skinu ihrame. Ashabi su, bivši nezadovoljni tim što nisu mogli ući u Mekku, oklijevali s tom Poslanikovom naredbom. On je tada ušao u šator kod svoje supruge Ummu Seleme i požalio se na tu situaciju. Tada mu Ummu Seleme, r.a., reče: „Allahov Poslaniče, ništa im ne govori, nego samo iziđi, pozovi bricu i obrij svoju glavu!“ Kada je Poslanik, s.a.v.s., to učinio ashabi su požurili da to što prije urade, povodeći se za Poslanikom, s.a.v.s. Ummu Seleme je od Poslanika, s.a.v.s., prenijela 378 hadisa koje bilježe najpoznatiji autori hadiskih zbirki. 

Ummu Seleme, r.a., je najduže živjela od svih Poslanikovih, s.a.v.s., žena. Umrla je 62. godine po Hidžri i tada je imala oko 90 godina. 

 

Autor: Fuad Sedić