Iako sam naslov ukazuje da je riječ o naučnom časopisu koji se bavi proučavanjem filologije, Prilozi su odavno premašili svoj naslov, te su svojim znanstvenim radovima iz oblasti historiografije postali nezaobilazan časopis i u ovoj naučnoj oblasti. Ovaj broj sadrži izuzetno zanimljive radove podijeljene u četiri rubrike: Izvorni naučni radovi, Prilozi, Bibliografije i Ocjene i prikazi.

Prvi dio rezervisan je za izvorne naučne radove iz dvije oblasti: filologije i historije i diplomatike. Filologija kao primarna naučna oblast Orijentalnog instituta obuhvata prvo poglavlje, koje je ujedno i najobimnije u ovom broju. Dijeli se na dvije tematske cjeline: Jezik i Književnost. U dijelu posvećenom jeziku nalaze se tri naučna rada. Prvi je rad Mustafe Jahića Rečenica u djelima tradicionalnih arapskih gramatičara, u kojem autor hronološki prikazuje i objašnjava način proučavanja rečenice u periodu prije pada memelučke vlasti i Abasidskog hilafeta u korist turskog sultana. Naredni članak napisao je Ekrem Čaušević pod naslovom Determinatori u ustroju turske atributne sintagme (kontrastivni osvrt). Čaušević u ovom radu objašnjava sintaktički ustroj turske sintagme i linearnu poziciju determinatora u odnosu na njen upravni član. On također govori i o mogućnostima i ograničenjima aktualnog raščlanjivanja turske atributne sintagme. U radu Sabahete Gačanin, pod naslovom Interpretacija dviju kasida Mehmeda Rešida na perzijskom jeziku predstavljeno je lingvostilističkom analizom i interpretacijom dviju panageričkih kasida književno stvaralaštvo Mehmeda Rešida, sarajevskog pjesnika iz 17. stoljeća. Na kraju teksta priloženi su faksimili ove dvije kaside.

Druga tematska cjelina posvećena književnosti započinje radom Fatme Sabihe Kutlar pod naslovom Cevher konulu eserler: Cevahir-nameler ve digerleri, tj. Djela o dragom kamenju: Dževahirnama i ostala. U ovom radu autorica govori o knjigama koje tematski govore o dragom kamenju, objašnjavajući karakteristike ovakvih književnih djela. Nažalost, ovaj rad je na turskom jeziku, tako da će njegov sadržaj ostati nedostupan široj javnosti. Koncept ljubavi u stihovima Zekerijaa Sukerije, jeste naslov rada Amine Šiljak-Jesenković, u kojem autorica, nakon iscrpne analize pjesnikovih bilježaka, zaključuje da je ovaj sarajevski pjesnik iz 17.stoljeća kao sljedbenik mevlevijskog tarikata pisao o mističnoj ili istinskoj Ljubavi, a ne profanoj ljubavi, kako se to do sada mislilo. Naredni rad posvećen je Gjuriju Adamu Buttneru, svećeniku Srijemske biskupije i prvom župniku u Zemunu nakon odlaska Osmanlija. Autorica Marta Andrić pod naslovom O svećeniku Gjuriju Adamu Buttleru i njegovoj ostavštini na turskom jeziku, nakon biografije biskupa Buttlera opisuje njegovu rukopisnu ostavštinu koja sadrži 4 sveščića, 3 listića i njemačko-turski riječnik. Andrić je ovu zbirku prevela i detaljno analizirala u ovom radu. Iako mala zbirka, ona ima značajnu izvornu vrijednost zbog tematske šarolikosti koja je zastupljena u njoj.

Poglavlje posvećeno historiji i diplomatici sadrži tri rada koji se bave 16. stoljećem. Prvi je rad Aladina Husića, Vojne prilike u splitsko-zadarskom zaleđu u 16. stoljeću (osmanski serhat 1530-1573). Husić na osnovu novih saznanja o vojnim prilikama u splitsko-zadarskom zaleđu u prvim decenijama osmanske vladavine zaključuje da je granični pojas na tim prostorima uspostavljen do tridesetih godina 16. stoljeća. Autor je također tabelarno izložio naziv utvrđenih mjesta i sastav posada u njima, broj posadnika, ulufedžija, u tvrđavama kao i zastupljenost pojedinih rodova i džemata 1573. godine. Fortifikacijski kompleks Banje Luke u 16. stoljeću jeste naslov rada Elme Korić. Na samom početku rada autorica se osvrnula na kontinuitet postojanja grada Banje Luke, i na njegov obim u osmanskom periodu. U radu su također prezentovani podaci o sastavu gradske posade, njenom porijeklu kao i visini primanja. Od neprocjenjive je vrijednosti Gazi Husrev-begova vakufnama za Medresu u Sarajevu. Upravo ovoj vakufnami posvećen je rad Esada Durakovića Gazi Husrev-begova vakufnama za Medresu u Sarajevu. Duraković je arapski tekst ovog dokumenta prezentovao i preveo, s napomenom da do sada postoje dva prijevoda istog teksta koji su sačinili Fehim Spaho stariji i mlađi. Međutim, Duraković ističe da se u arapskom tekstu nalaze neke greške koje su prenijete iz originalnog teksta, za koje je ponudio kritički osvrt. Duraković je također prezentovao kompletan prijevod ove vakufname.

Drugi dio časopisa pod naslovom Prilozi sadrži jedan rad koji je zajedničko djelo Tatjane Paić-Vukić i Ekrema Čauševića, a nosi naslov Pogled u Bosnu Matije Mažuranića, kao povijesni izvor. U žižu interesovanja u ovom radu stavljen je putopis Matije Mažuranića Pogled u Bosnu iz 1842. godine. Analizom ovog rukopisa autori kritički preispituju navode koje Mažuranić iznosi u putopisu, zaključivši da su mnoge predodžbe koje je zapisao nastale kao rezultat njegovih subjektivnih ideoloških polazišta.

U trećem dijelu posvećenom bibliografijama istaknutih naučnika nalazi se upotpunjena i revidirana Bibliografija radova dr. Adema Handžića. Selektivnu bibliografiju dr. Handžića Mubera Bavčić objavila je u POF-u, vol. 47-48, na strani 191-199. Bavčić je ovaj put dopunila bibliografiju dr. Handžića sa 75 bibliografskih jedinica, koje su izložene hronološki.

Posljednji dio rezervisan je za Ocjene i prikaze, kojih u ovom broju ima deset, a obuhvataju neka od najznačajnijih djela iz oblasti lingvistike i historije, objavljena u periodu 2005-2007. godine.

Važno je istaći da u ovom časopisu svoje radove objavljuju naučnici ne samo iz Bosne i Hercegovine nego i šire (Turske i Hrvatske), što ukazuje na vrijednost i važnost ovog godišnjaka. Raznovrsnost tema, izvornost istraživanja, njihova stručna prezentacija predstavljaju najbolju preporuku za najnoviji broj Priloga za orijentalnu filologiju.

Orijentalni institut, Sarajevo, 2007, vol. 56/2006, str. 236

 

 

Autor: Hana Younis