To je glavna razlika između običnih rječnika koji objašnjavaju riječi, termine i koncepte i onih koji se udubljuju malo više u predstavljanju značenja diskursa Objave, Poslaničke Tradicije ili pak vjerske terminologije nastale pod brižom inspiracije i stvaralačkom imaginacijom svijetlih ljudi tokom duge povijesti religijske misli.

Iz rečenog, najvažnija stvar jeste „edukacija“ jezičkih pojmova u duhu vjere, ili bolje rečeno, vjerskom govoru treba se omogućiti duh.

Prema riječima teologa, filozofa i mislioca prof. dr. Metina Izetija, djelo Islamski enciklopedijski rječnik profesora Nexhata Ibrahimija je „nastavak njegovih napora kako bi približio diskurs Objave ljudskoj percepciji našeg podneblja. On kroz svoja djela i urađene prijevode, a još direktnije preko ovog Rječnika, ima za cilj da predstavi mogućnost vjerskog jezika u ovim sredinama...“

Čak i kroz razgovore koje sam imao s profesorom Nexhatom Ibrahimijem shvatio sam da je bila njegova jaka želja da ovaj Rječnik vidi svjetlo dana, a na svu sreću ovo je i realizirano, zahvaljujući izdavačkoj kući „LOGOS-A“ u Skopju i podršci dr. Adnana Ismailija.

Prema riječima autora Islamski enciklopedijski rječnik je rječnik općeg islamskog objašnjenja. Djelo je plod višegodišnjeg rada u nekoliko faza (Nexhat Ibrahimi, Leksikoni Islam, Prishtina, 2007., str. 168; Nexhat Ibrahimi, Leksikoni Islam, Skopje, Knjiga 9, 2009., str. 290; Nexhat Ibrahimi, Leksikoni Islam, Skopje, 2012., str. 380), kao rezultat mogućeg angažmana punog izazova i intelektualne odgovornosti.

Kako je došlo do ideje o pisanju rječnika ovakve prirode i veličine? To najbolje razumijemo iz riječi samog autora koji ističe: "Prije nekoliko godina, na prijedlog mog prijatelja gosp. Qemajla Morine, imenovan sam za člana vjerskog uredništva za izradu Enciklopedijskog rječnika Kosova, a što je pokrenuto i odrađeno od strane Akademije nauke i umjetnosti Kosova u Prištini i koji bi uskoro trebao da bude objavljen od strane ove akademije. Nakon preuzimanja radnog iskustva na ovom Enciklopedijskom rječniku akademije, s jedne strane, a uslijed nedostatka sličnog rječnika za islamska objašnjenja na albanskom jeziku, s druge strane, odlučujem se za rad na izradi jednog takvog rječnika na albanskom jeziku..."

Islamski enciklopedijski rječnik može se analizirati kao lingvistički faktor i kao religijski faktor, koji rade zajedno i međusobno se pojačavaju. Što se više čita, ili što se više doživljava, to se više želi nastaviti i ustrajati u takvom djelovanju.

Semantički sistem zastupljen u Enciklopedijskom rječniku pripremljenog od strane Nexhata Ibrahimija, omogućava daljnje dinamičan sistem istraživanja orijentisan na izgradnji dinamičkog sistema praktičnog religijskog jezika uključujući imperative, ali i interogative u dubini koncepata.

Ovakvi rječnici, opći i obuhvatni, obično se rade od strane profesionalnog tima, sa relevantnim naučnim formiranjem i sa dugim intelektualnim iskustvom (slični rječnici kao npr.: John L. Esposito, Oxford of Dictionary of Islam, Oxford, Nju Jork, 2003.; Jonathan Z. Smith (ed.), The Harper Collins Dictionary of Religion, San Francisko, SAD; Xavier Leon-Dufour, Rječnik Biblijske Teologije, Zagreb, 1988.), ali između timskog rada i individualnog rada, kompilator ovog rječnika je izabrao zadnju opciju, iako u ovom slučaju individualna odgovornost se povećava, jer se autor suočio s poteškoćama takve prirode za koje nije mogao ni slutiti.

U Islamskom enciklopedijskom rječniku je prikazano i obrađeno 2.845 glasova (imena, pojmova, institucija, spoj riječi ili kratkih fraza), a na desetine podglasova, klasične ili moderne konstrukcije na bazi riječi, čineći napor da se obratiti pažnja na porijeklo riječi i njenu putanju do nas. 

U rječniku su, također, uključena i imena, kao: Ahmed Smajlović, Alija Izetbegović, Bejadi Bosnevi, Bosna i Hercegovina, Husein Đozo, Mehmed Handžić, Sevdalinka, itd.

U rječniku su uključeni pojmovi iz slijedećih oblasti: religije, akaida, kelama, tefsira, hadisa, fikha, kiraeta, tedžvida, filozofije, etike, povijesti, sociologije, psihologije, lingvistike, jezika, književnosti, leksikografije, arheologije, komparativne religije, arhitekture, astronomije, medicine, botanike, zoologije, glazbe, umjetnosti, borilačkih vještina, kulinarstva itd.

Rječnik je uglavnom namijenjen muslimanskim vjernicima, ali će, također, biti od koristi i drugima, bez obzira na godine ili profesiju, štaviše, u njemu će čitalac naći i interpretaciju islamske povijesti i kulture za razliku od one „nametnute“ na svim nivoima školstva.

Također, ne trebamo izostaviti jednu vrlo važnu stvar kada je u pitanju ovaj rječnik, a koju spominje i sam autor: "Rječnik je u korist istine, a ne određene nacionalne ili filozofske ideologije, jer, istina je vječna za sve, atribut Boga, a ideologije su "slatke" samo za određeni broj ljudi i za određeno vrijeme i prostor."

Nadamo se da će ovo djelo otvoriti i trasirati put, te motivirati istraživače ovih prostora da sa više hrabrosti i slobode prodru u prostor misli i islamske duhovnosti, a time i podstaći još više iskustva u objavljivanju islamskih enciklopedija na albanskom jeziku u budućnosti.

Poštovanom autoru želimo zdravlja, čestitamo na objavljivanju ovog rječnika i krunisanju njegove izdavačke i prevodilačke djelatnosti, te molimo Dragog Boga da ga obilato nagradi za njegov neumorni trud, rad, i cjelokupno djelovanje!

 

Autor: Azmir Jusufi