Hidžretski kalendar

Nakon smrti poslanika Muhammeda, s.a.v.s., halifa Omer r.a. donosi odluku o uvođenju novog, lunarnog kalendara, umjesto solarnog koji je među Arapima do tada bio u upotrebi. U Kur'anu se navodi da se vrijeme treba računati na osnovu mjesečevih mijena, a osim toga, korištenje drugih kalendara bi značilo identifikaciju sa drugim religijama i kulturama. Početak računanja vremena po tom kalendaru je preseljenje Poslanika, s.a.v.s. iz Mekke u Medinu (16. juli 622. godine), pa je taj kalendar nazvan hidžretskim. Međutim, nazivi hidžretskih mjeseci ostali su stari. Preuzeti su iz kalendara koje su Arapi koristili prije islama, a ti kalendari su bili solarni ili kombinacija lunarnih i solarnih. Naime, imena za mjesece solarnog kalendara odgovraju godišnjim dobima, dok lunarni kalendar ne prati godišnja doba. Tako pojam ramadan (ramazan) znači jaka vrućina" ili spržena zemlja" jer je kod pred-islamskih Arapa padao u ljetne mjesece koji odgovaraju gregorijanskom julu i augustu. Međutim ramazan po hidžretskom kalendaru ne pada svake godine u ljetni period. Lunarni kalendar ima 354 dana, 11 dana manje od solarnog kalendara (sunčeve godine), i upravo zbog toga mjesec ramazan (kao i drugi hidžretski mjeseci), za period od 33 godine prođe kroz sva godišnja doba, iako njegovo ime govori drugačije.