Fundamentalizam
Termin fundamentalizam nema pravi ekvivalenat u arapskom jeziku. Ovaj fenomen je nastao u kršćanskom okruženju i bio je prvotno skovan za američke evangelističke kršćane koji su devetnaestom stoljeću ozbiljno pokušavali bukvalno razumijevati Bibliju. Termin se može primijeniti i na učenja Jevreja hasidijskih lubavita" rabina Menachema-Schneersona u Americi. Prema Hoffmanu (2018) hanbelijska pravna škola izvršila je jak utjecaj na sunijski islam u formi fundamentalizma koji dopušta literalističko razumijevanje, a ono se kasnije prepoznaje u stavovima Šaha Velijullaha, Muhameda ibn Abdulvehaba, organizacije Džematu-l-islam, Muslimanske braće... Hoffman prepoznaje i drugi oblik fundamentalizma – racionalni fundamentalizam koji se počeo razvijati krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća sa selefističkim reformatorskim pokretom, koji je nastao kao odgovor na dekadencu islamskog suverenog svijeta. Značajne ličnosti su: Muhamed Abduhu, Rešid Rida, alžirci šeici Ibn Badis i Ibrahimi.
IZVORI
Hoffman, M. (2018). Islam kao alternativa. Sarajevo: Kupola;
Alibašić, A. i Jusić, M. (2015). Savremene muslimanske dileme. Sarajevo: Centar za napredne studije i Centar za dijalog – Vesatijja;
Karčić, Fikret (1990). Društveno-pravni aspekti islamskog reformizma. Sarajevo, Islamski teološki fakultet.