Etika

Riječ etika potječe iz grčkog jezika (ethos) u kome je, slično kao moral u latinskom, prvobitno značila: naviku, uobičajenu radnju ili vladanje. Danas etika uglavnom označava filozofijsku disciplinu koja se bavi ispitivanjem nastanka, razvoja, ciljeva, zasnovanosti, smisla i povijesti moralnih vrijednosti i normi, shvaćanja i htijenja.

Etika se dijeli na tri osnovne poddiscipline: - normativnu ili preskriptivnu; - deskriptivnu i - metaetiku. Normativna ili preskriptivna etika predstavlja učenje o moralno ispravnom djelovanju, odnosno teoriju moralnosti koja se bavi istraživanjem tačnosti i valjanosti iskaza o moralnom vrijednostima i normama postupanja. Deskriptivna etika istražuje psihološke, biološke, socijalne i historijske osnove iskaza o moralnim vrijednostima i normama postupanja. Metaetika se bavi normativnom ili deskriptivnom etikom, pitajuće se o razgraničenjima moralnih i ne-moralnih vrijednosti i normi postupanja kao i o spoznajnoteorijskim, jezičkofilozofskim i ontološkim osnovama iskaza o vrijednsotima i normama postupanja. Drugim riječima, metaetika je refleksivna teorija etike koja postavlja i rasparavlja pitanje opravdanosti i utemeljenosti načela koja normiraju ispravno djelovanje.

Prema cilju ljudskih postupaka etika se uobičajeno dijeli na:

a) hedonističku etiku, prema kojoj je užitak krajnji cilj i najviše dobro; b) eudaimonističku etiku, prema kojoj je sreća, blaženstvo krajnji cilj i najviže dobro i c) utilitarističku etiku prema kojoj je korist krajnji cilj i najviše dobro. Islamskoj etici najbliža je eudaimonistička etička teorija, budući da zagovara blaženstvo duže kao najviži moralni cilj. Prema islamskom učenju krajnji cilj čovjekovog vjerovanja i činjenja dobra jeste sreća (seade) koja se postiže u zadovoljstvu duže u Božijem zadovoljstvu. Međutim, iz islamske etike nisu potpuno isključeni elementi niti utilitarističke niti hedonističke etike. Naime, mnoge se moralne dužnosti u islamu temelje na motivu opće koristi i korisnosti. Pa i kada se radi o užitku, odnosno povećanju radosti i smanjenju boli, da se izbjegne džehennemska kazna i uđe u džennet - u islamskom učenju je legitiman motiv, odnsono cilj ljudskih postupaka.

IZVORI

Hodžić, Dž. (2005). Etika. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.