Avret

Avret (ʻAwrat) etimiološki znači nezaštićeni dio (granice), slabost, nepotpunost, golotinja, izloženost itd. U šerijatskoj terminologiji avretom se označava onaj dio tijela koji se mora pokriti tokom namaza (Tuhmaz). Međutim, osim u namazu, muslimani trebaju da pokrivaju i u javnosti. Prije svega većina šerijatskih normi o oblačenju, podrazumijeva se iz samog općeg bontona.

Prema hanefijskom mezhebu avret kod muškarca predstavlja dio tijela od pupka do ispod koljena, a kod žene avret predstavlja cijelo tijelo osim šaka, lica i stopala. U Kurʼanu riječ avret spominje se u kontekstu govora o tri vremena tokom kojih djeca trebaju tražiti dozvolu prilikom ulaska u sobu svojih roditelja:

O vjernici, neka od vas u tri slučaja (ṯalāṯah al- ʻawrat) zatraže dopuštenje da vam uđu oni koji su u posjedu vašem i koji još nisu spolno zreli: prije jutarnje molitve i kad u podne odložite odjeću svoju, i poslije obavljanja noćne molitve. To su tri doba kada niste obučeni, a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objašnjava propise! A Allah sve zna i mudar je. (Nur, 58)

Muslimanski svijet poznaje posebnu odjevnu kulutura, koja je izraz sukusu šerijatskih normi, ali kulturnih i tradicijskih elemenata jednog naroda. Nema odjeće ili odjevnih predmeta koji su karakteristični islamski, postoje univerzalna pravila poput pokrivanja avreta, međutim postoje odjevni predmet koji su se kao produkt povezanosti religije i kulture etablirali kao muslimski odjevni premdeti. Zbog specifičnosti odjevne kulture kod žena, ona se posebno ističe, ali također muškarci imaju posebna pravila oblačenja (religijski dress code), koja se prije svega ogledaju da odjeća u veličini odjeće i njenoj neprozirnosti.