Akl
Arapski - Razum, um, inteligencija; percepcija, misao, intelekt itd. Prema nekima, akl je prirodno sredstvo za spoznavanjem istine i greške, bez obzira na autoritet Objave. Iako se akl (razum) i nakl (tradicija) često tumače kao da se međusobno isključuju, u islamu (Kur'an i hadis), akl i nakl predstavljaju cjelinu i svaki djeluje u svom domenu. U islamskoj filozofiji i u tesavvufu akl je metakosmički, kosmički i ljudski mikrokosmički razum. Aklul-evvel (prvi intelekt). Aklul-feaal (intelekt djelovanja). Aklul-kamil (potpun, savršen intelekt). Aklul-mead (razum vezan za ahiret) itd.
Smailagić navodi da je prema islamskim filozofima, aktivni um ('aql fa"al) najniža je od odvojenih inteligencija, koja daje individualne oblike materijalnim predmetima, te univerzalne oblike ljudskom umu - odatle njezino ime: wahib as-suwar (dator formarum poznije skolastike). Prema al-Farabiju, prva faza ozbiljenja uma sastoji se u tome da se apstrahiraju oblici od materije pomoću svjetlosti aktivne inteligencije; druga faza je postignuta kada um, tako ozbiljen ('aql bi 'l-fi'l = intellectus in effectu), razmišlja o samom sebi i doseže do spoznaje kategorija, te postaje 'aql mustafiid (intellectus acquisuus).
Prema Ibn Sini, potencijalni um postiže prvu fazu ozbiljenja, kada stječe aksiomatske istine; drugu fazu ('aql bi 'l-fi'l), kada zadobija sekundarne inteligible, počev od prvotnih inteligibli ili aksioma; a konačna faza aql mustafadi, kada realno razmišlja o tim inteligiblima i postaje sličan aktivnom umu. Ibn Sina, na tragu novoplatonizma, tvrdi da se univerzalno ne može zadobiti apstrakcijom pojedinačnih pojava, nego izravnom intuicijom aktivne inteligencije. Konačna faza ljudskog ispunjenja nastupa kada ljudski um čini jedno s aktivnim umom, što, prema obojici filozofa, dolazi samo po smrti, premda Ibn Rušd (Averroes) prihvata da se takvo jedinstvo postiže za zemnog života. Islamski filozofi prihvataju hijerarhiju odvojenih inteligencija, a svaka niža inteligencija proizlazi iz one koja joj je viša.
Ta netjelesna bića, obično deset na broju, te obdarena životom, intuitivna misao i sposobnost ispunjavanja na raznim stupnjevima, stvaraju i upravljaju svojim odnosnim sferama, za koje se drži da su obdarene dušama."
IZVORI
Morina, Q. (2010). Glosar i nocioneve fetare (str. 27). Priština: Fakultet islamskih studija Priština;
Smailagić, Nerkez (1990). Leksikon islama. (str. 23). Sarajevo, Svjetlost.