Ajvatovica

Tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija. Ona ima za cilj okupiti na jednom mjestu veliki broj muslimana i osnažiti ih za budućnost. Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Uzvišenom Bogu raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu.

Od 1949. godine, kada su krvavo spriječili održavanje Ajvatovice, komunistički režim je bio zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do godine 1990. godine, a od tada je Ajvatovica vjersko-kulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u Bugojnu, Travniku, Donjem Vakufi i Pruscu.

Za jedne je Ajvaz-dedo je bio sasvim poznata, konkretna historijska ličnost, sufija, islamski misionar, koji je došao u srednjobosanske krajeve zajedno s osmanskom vojskom. U Pruscu i njegovoj okolini uspješno je obavljao misionarsku zadaću te postao nadaleko poznat i cijenjen... Koliko se zna, prvu veliku opravku Ajvaz-dedina vodovoda načinio je čuveni učenjak Hasan Kafija Pruščak, to znači na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Ibrahim B. Salih iz Prusca napisao je bilješku u kojoj kaže da je bosanski namjesnik Miralem-paša, početkom 1785. godine, obnovio vodovod Ajvatovicu u gradu Pruscu, da je od rijeke do Musale bilo poredano 3.560 tormuka (drvenih cijevi), koji su iznosili po sedam pedalja, i da je svakih deset tormuka povezano u jedno uže. Historijski izvorin navode kako je više puta obnavljano I turbe Ajvaz-dede.