Buharija

HADIS

Pričao nam je Muhammed b. Beššar, pričao nam je Gunder, pričao nam je Šube, koji je prenio od Ebu Imrana, tj. El-Dževnija, da je rekao: - Čuo sam Enesa b. Malika, r.a., kako prenosi riječi Vjerovjesnika, s.a.v.s.:

Reći će Uzvišeni Allah na Sudnjem danu stanovniku Džehennema, koji će u njemu biti najblaže kažnjen: - Da sada imaš sve ono što se nalazi na zemlji, da li bi to sada žrtvovao? - Čovjek će odgovoriti da bi, a On će mu kazati: - Htio sam od tebe i manje od toga, dok si još bio u kičmi Ademovoj, da Mi ne pripisuješ sudruga! Ti si odbio da mi širk ne činiš!

ARAPSKI

حدثنى محمد بن بشار، حدثنا غندر، حدثنا شعبة، عَنْ أَبِى عِمْرَان – أى الجونى – قَالَ: "سَمِعْتُ أَنَسَ بْنَ مَالِكٍ – رضى الله عنه– عَنِ النَّبِىِّ – صلى الله عليه وسلم– قَالَ: "يَقُولُ اللهُ تَعَالَى لأَهْوَنِ أَهْلِ النَّارِ عَذَابًا يَوْمَ القِيَامَةِ: "لَوْ أَنَّ لَكَ مَا فِى الأَرْضِ مِنْ شَىْءٍ أَ كُنْتَ تَفْتَدِى بِهِ؟!"، فَيَقُولُ: "نَعَمْ."، فَيَقُولُ: "أَرَدْتُ مِنْكَ أَهْوَنَ مِنْ هَذَا، وَ أَنْتَ فِى صُلْبِ آدَمَ: "أَنْ لاَ تُشْرِكَ بِى شَيْئا!"، فَأَبَيْتَ أَنْ لاَ تُشْرِكَ بِى

KOMENTAR HADISA

Naveo ga je imam Muslim, Uzvišeni Allah mu se smilovao, u Knjizi o iskupima, 10. džuz. 

Pričao nam je ‘Ubejdullah b. Mu’az el-Anberi, pričao nam je moj otac, pričao nam je Šu’be, koji je prenio od Ebu ‘Imrana el-Dževnija, a on od Enesa b. Malika, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: - Reći će Allah, Uzvišeni i Slavni, stanovniku Džehennema, koji će u njemu biti najblaže kažnjen: - Da sada imaš sve ono što se nalazi na zemlji, bi li to danas žrtvovao? Čovjek će potvrdno odgovoriti,  a On će mu reći: - Ja sam od tebe htio i manje od toga, dok si još u kičmi Ademovoj bio: da Mi ne pripisuješ sudruga! I ne bih te uveo u Vatru, ali si ti odbio da mi širk ne činiš. Također, naveo ga je Muslim putem drugog lanca prenosilaca od Enesa b. Malika, r.a.: 

Od Enesa b. Malika se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: - Bit će kazano nevjernku na Sudnjem danu: - Vidiš, kada bi ti imao zlata koliko je zemlja teška, da li bi ga danas žrtvovao? - On će reći da bi, a zatim će mu biti kazano: - Od tebe je bilo traženo i lakše od toga! 

A u drugoj njegovoj predaji stoji: Lažeš! Od tebe je bilo traženo i lakše od toga!

Komentar hadisa preuzet iz En-Nevevijevog komentara Muslimovog Sahiha

 

Rekao je En-Nevevi, Uzvišeni Allah mu se smilovao: - Značenje riječi, koje se nalaze u prvoj Muslimovoj predaji أردت منك htio sam od tebe jeste: طلبت منك tražio sam od tebe i أمرتك naredio sam ti. U ostale dvije predaje upotrijebljen je izraz: Od tebe je bilo traženo i lakše od toga سئلت. Neophodno je zato uzeti značenje izraza htio u smislu tražio za sve predaje, zbog toga što je, po shvatanju sljedbenika islama, nemoguće da Uzvišeni Allah nešto hoće, a da se to ne ostvari. Stav sljedbenika islama je da je Allah Uzvišeni za svako stvorenje želio i dobro koje oni učine i zlo. Prvo je iman (vjerovanje), a drugo kufr (nevjerovanje). Stoga je Uzvišeni želio da vjernici vjeruju, kao što je želio da nevjernici ne vjeruju. Mu’tezile smatraju da je On želio da nevjernici vjeruju, a nije želio da oni ne vjeruju, Uzvišen neka je Allah od ovakvog njihovog neispravnog mišljenja. Iz ovakvog njihovog stava proizlazi da u Vlasti Uzvišenog postoji nemoć i da se u njoj dešava ono što On ne želi!

Značenje hadisa smo već pojasnili. Izjava: Lažeš! svojim vanjskim značenjem ukazuje na moguće pitanje: Kada bismo te vratili na dunjaluk i ti imao sve ono što se nalazi na njemu, bi li sve to žrtvovao? Čovjek će odgovoriti potvrdno. Nakon toga će mu biti kazano: Lažeš! Od tebe je bilo traženo i lakše od toga, pa si to odbio uraditi.  U tome je značenje riječi Uzvišenog: A kada bi i bili povraćeni, opet bi nastavili da rade ono što im je bilo zabranjeno (sura El-En’am, 28). Ovo tumačenje je neophodno kako bi se značenje hadisa usaglasilo s riječima Uzvišenog: Kad bi mnogobošci imali sve što je na Zemlji, i još toliko, na Sudnjem danu oni bi sve to dali da bi se teške patnje iskupili (sura Ez-Zumer, 47), tj. kada bi oni sve to imali na Sudnjem danu i kada bi im bilo omogućeno da to žrtvuju, kako bi se spasili, oni bi to učinili.

Hadis u sebi nosi dokaz da je čovjeku dozvoljeno da kaže: Reći će Allah, dok pojedini pripadnici ranijih generacija to negiraju i kažu: - Nije dozvoljeno reći: Reći će Allah, nego bi trebalo reći: Rekao je Allah. Već ranije smo istakli slabost ovog stava i pojasnili ispravnost dozvole. Tako je govorila većina islamskih učenjaka, i od ranijih i od kasnijih generacija, a tako se navodi i u Kur’anu časnom, u riječima Uzvišenog: A Allah istinu govori i na pravi put izvodi. (sura El-Ahzab, 4). A i u El-Buharijinom i u Muslimovom Sahihu se navode mnogobrojni hadisi u kojima se ovaj izraz ovako upotrebljava. A Allah najbolje zna!

El-Kastalani u 5.džuzu, na str.324, kaže da se u riječima koji ga prenosi od njega misli na Vjerovjesnika, s.a.v.s. Riječi to žrtvovao znače: da bi se spasio od onoga što ga je snašlo, daje sve što posjeduje. U izjavi: Tražio sam od tebe još lakše od toga misli se na trenutak kada je prihvatao zavjet, pa je to odbio, kada ga je Uzvišeni na dunjaluk poslao, da Mu širk ne čini.