Muhammed Abduhu (1849–1905) – Sofisticirani život reformatorskog komentatora religijskih izvora. U ovom dijelu serijala Dragulji muslimanske učenosti upoznajemo se s likom i djelom egipatskog učenjaka Muhameda Abduhua (Muhammad 'Abduh)
Muslimane je neminovno osloboditi za staložene i zrele reformatorske korake!
1. Ko je bio Muhammed Abduhu?
Preporoditelj, reformator, novinar, komentator, poznati erudit islamskih znanosti, Muhammed Abduhu vodi porijeklo iz Egipta, a rođen je 1849. godine u mjestu naslovljenom „Mahallatu Nasr“. Naobrazbu je započeo u kući svoga oca, počevši s učenjem čitanja i pisanja, a 1862. godine kreće s časovima učenja Kur'ana u džamiji El-Ahmediji. Dvije godine kasnije, u istoj džamiji, započinje edukaciju iz raznih oblasti islamskih znanosti. Godina 1865. bješe značajna za ovog velikana iz nekoliko razloga. Pored upotpunjavanja svoje vjere, stupanjem u brak, mladi Muhammed se vraća u džamiju na dalje obrazovanje, a iste godine pristupa i nastavi na svjetski poznatom univerzitetu El-Azhar u Kairu. Nakon susreta s poznatim reformatorom Džemaluddinom el-Afganijem 1869. godine u Egiptu, Abduhu doživljava svojevrsno prosvjećenje te se od 1873. godine počinje oglašavati, na sebi svojstven način, objavljujući članke. Kako je vrijeme prolazilo, Abduhu je bivao sve poznatijim, ali i uspješnijim. Nakon sticanja titule alima (učenjaka) 1877. godine, izabran je za profesora u sklopu obrazovne institucije „Daru l-ulum“, počevši s radom na toj funkciji 1878. godine. Značajno je napomenuti da je 1880. godine imenovan za urednika novina „Egipatska zbivanja“. Uslijed sprovođenja političkih aktivnosti protiv britanske kolonijalne vlasti, protjeran je iz Egipta, a za to vrijeme (1882–1884) boravio je pretežno u Bejrutu te jedan period i u Parizu. Nakon povratka u Bejrut 1885. godine, povremeno je održavao časove u školama koje su bile reformski orjentirane. Njegovo pero nije mirovalo ni u godinama internacije, bio je izrazito aktivan u pisanju komentara i prevođenju. Stabiliziranjem političkog stanja u Egiptu, Abduhu se vraća u svoju zemlju 1889. godine. Za apelacionog sudiju biva imenovan 1891. godine, a zahvaljujući impresivnoj reformatorskoj reputaciji koju je stekao, biva imenovan članom upravnog odbora Univerziteta El-Azhar 1895. godine. S ove funkcije se povukao 1905. godine. Cjelokupna Abduhuova karijera se može opisati kao izrazito epizodična. Tako je još u doba mladosti poprimio tradicionalni i sufijski nauk, za razliku od studentskih dana u kojima se susreće s reformatorskim strujanjima, pod čijim velom kasnije izrasta u revolucionara.[1]
2. Osloboditeljska misao Muhammeda Abduhua
Neizbježno je muslimane osloboditi za susret s drugim i drugačijim, što podrazumijeva susret sa zapadnom kulturom i društvenim institucijama, smatra Abduhu. Također, neizostavno je muslimane lišiti neučinkovite literature i arhaične tradicije prethodnih naraštaja. Abduhu, uz puno uvažavanje prvih muslimanskih generacija, iznosi stav da te generacije, ma koliko bile uvažavane i značajne, ipak nemaju odgovore na sva ona pitanja, koja se današnjim muslimanima nameću. Definirajući pripadnike prvih pokoljenja muslimana članovima ljudske vrste, Abduhu smatra da svaki naraštaj treba pristupati tumačenju religijskih izvora u skladu sa svojim mogućnostima, obzirom da je Objava poslana cijelom čovječanstvu. Novo vrijeme zahtijeva svježa tumačenja religijskih izvora, pa i same Objave, jer Kur'an je zarad čovjeka, a ne čovjek zarad Kur'ana. Čitajući Kur'an i tumačeći njegove poruke i pouke, čovjek uzima uputu koja mu služi u svakom vremenu u kojem se zadesi. Muslimanima je nužno da iz Objave uzimaju inspiraciju, prije svega onu vjersku, ali, pristupajući njegovom sadržaju mudro s dozom svježine pri svakom čitanju, jer nije moguće iz Kur'ana izvoditi gotove i jednom za svagda primjenjive strategije. Svekoliko Abduhuovo djelovanje, usmjereno je ka različitim formama oslobođenja, koje podrazumijevaju oslobođenje od kolonijalizma i tiranske vlasti bilo kojeg oblika, pa čak i hilafeta, ukoliko je potrebno, oslobođenje od bezlične literature te oslobođenje za prihvatanje dobrih stečevina zapadne civilizacije. Njegovo tumačenje povratka religijskim izvorima podrazumijeva povratak istim u kontekstu današnjice, iz današnjih perspektiva, s ciljem spoznaje Boga, Objave i religije.[2]
Na suštinsku važnost uma i razuma upućuje činjenica da su oni čovjekov dar od Boga. Razmišljanje o Božijim ajetima, kako onima u vrloj Knjizi tako i onima u domenu stvorenoga svijeta, čini čovjeka samosvjesnim i bogobojaznim. Ovakva vrsta prosvjetiteljskog razmišljanja čovjeka čuva od taklida (slijepog slijeđenja), koji ponekad ima moć odvođenja ljudi u kufr (nevjerstvo). Vraćanje na djela vrlih prethodnika, zarad uzimaja poruka i upoznavanja tradicije jeste poželjno u onoj mjeri u kojoj to vraćanje ne odvede čovjeka u taklid (slijepo slijeđenje). Kur'an je predvodnik muslimanima današnjice, on je imam, stoga je neophodno pravilno ga razumijevati, poručuje nam Abduhu.[3]
Referirajući se na činjenicu naglašavanja važnosti učenja u okvirima svekolike Božije Objave, zaključujemo da ljudski umovi nimalo nisu slabi. Ova tematika dobija na značaju naročito kada je riječ o muslimanima, odabranoj skupini ljudi, koja živi slijeđenje religije islama i Božije Objave. Abduhu podstiče muslimane na razmišljanje i razumijevanje vjere, ali i poznavanje savremene civilizacije koju ne smatra stranom niti neprihvatljivom islamu. On naglašava da u našem vjerovanju ne nalazimo ništa što je suprotno savremenoj civilizaciji, izuzev nekolicine pitanja o kamati, ističući da su iskonske civilizacijske vrijednosti jedna tradicijska kultura, koja pored pripadanja svima, pripada i muslimanima.[4] Njegova misao se u praksi implementirala u periodu devedesetih godina 19. stoljeća, kada je nastojao, na tlo Egipta, selektivno integrirati velika zapadna postignuća u obrazovanju, politici i nauci, smatrajući ih korisnim. Ono što je smatrao „zabludom“ u preuzimanju od Evrope i Zapada jeste „raskoš“ i sav onaj hedonizam koji je preplavio Istok dolaskom kolonijalizma. [5]
Tomovi napisanih knjiga ne koriste onima čiji su umovi uspavani i srca slijepa. Muhammed Abduhu, kao privrženik žive riječi u tumačenju Kur'ana nije smatrao važnim pisanje traktata koji će skupljati prašinu na policama biblioteka zajedno s izdanjima prethodnika. Zagovarajući da slušatelji razumiju više sadržaja kojeg govornik govori, za razliku od čitatelja i njihovog odnosa prema napisanom, Abduhu se opredjeljuje za živu riječ u tumačenju Kur'ana.[6] Proklamirajući svježe i neposredovano tumačenje Kur'ana zahtijevao je despecijalizaciju tumačenja Kur'ana te bio žustri zagovornik pisanja komentara Kur'ana dostupnih širim masama, koji će biti razumljivi raznolikom čitateljstvu.[7] Stavljao je akcenat na važnost usmenog govora i predavanja te učio svoje učenike da pogled govornika, način izgovaranja i vrste gestikulacija pomažu u učenju i shvatanju diskursa. Prednost usmenog izlaganja ogleda se i u mogućnosti konverzacije te postavljanja pitanja od strane učenika. Bio je usmjeren reformatorskom tumačenju i osloboditeljskom pristupu kada je u pitanju odnos prema kur'anskom sadržaju.[8]
3. Avangardan opus Abduhuovih učenja (Nekoliko primjera)
Muhammed Abduhu, reformator oslobodilačke misli i djelovanja zauzimao se za tumačenje pojedinačnih ajeta, vjerujući da život nije dovoljan da se napiše sveobuhvatan komentar Kur'ana. Iz ovakvog njegovog pristupa možemo zaključiti da on u svoja učenja inkorporira tzv. „tematsko tumačenje Kur'ana“, kada je riječ o tefsiru.
3.1. O tefsiru
Smatrajući da je tumačenje Kur'ana višestruko teško, Abduhu je ohrabrivao učenjake u tim koracima, zagovarajući da čovjek ne treba odstupiti od svake teške stvari. Vjerujući da Kur'an sadrži uzvišene spoznaje i ciljeve, kao najveću teškoću navodi činjenicu da je Kur'an Božiji govor čija potpuna značenja mogu pojmiti samo oni senzualnog uma i čiste duše. Naučava i o osam specifičnih vidova tefsira, zagovarajući da insistiranje na samo jednom tumačenju, odvraća ljude od istinskih ciljeva Božije knjige.[9]
3.2. Usporedba Amerike i Afganistana
Pored bavljenja tumačenjem Kur'ana, Abduhu se, kao vrsni putnik i poznavalac raznih destinacija, istakao i u drugim oblastima naukovanja, unutar svoje oslobodilačke misli. Uporedivši odnose Amerikanaca i Afganistanaca prema svojim državama, Abduhu izvještava o koracima koje muslimani trebaju načiniti, kako bi njihova društva postala samoodrživa i autonomna. Taj komentar imenovao je kao Pogreške mudrih/Pogreške razumnih.[10]
3.3. Nekoliko izreka Muhammeda Abduhua dragocjenih za spomenuti
"Kur'anska kazivanja su radi pouke i opomene."
"Različitosti propisa su prema različitosti vremena."
"Ljude treba poučiti da razumiju Kur'an."
"Čovjekova sreća je u slobodi koja je u skladu sa zakonom."[11]
4. El-Menar i druga djela
Osvrćući se na predanja Muhammeda Rešida Ridaa, primjećujemo da je Abduhu držao predavanja iz tefsira na sličan način kojim ga je pisao. Djelo po kojem je on prepoznatljiv je „Tefsiru l-Menar“. U svojim tumačenjima oslanjao bi se na „Tefsiru l-Dželalejn“, koji slovi za najjezgrovitiji komentar Kur'ana. Krucijalni teološki rad Abduhuovog djelovanja je „Risalatu t-tevhid“ ili, na bosanski jezik prevedeno „Poslanica o monoteizmu“. Od njegovih poznatih djela, poželjno je izdvojiti i „Komentar tridesetog dijela Kur'ana“. Pored ovih djela, autor je i brojnih novinskih članaka te prevodilac i komentator zaostavštine drugih autora. Uradivši impozantan prijevod Afganijevog djela „Pobijanje materijalista“ te pišući komentar na djelo „Meqamat“ od El-Haririja i djelo „Staza rječitosti“ od Ali ibn Ebi-Taliba, dokazao je svoju oštroumnost, vještinu pisanja te elokvenciju.[12] Abduhuova djela i misao naišli su na široku recepciju u Bosni i Hercegovini. Husein Đozo pruživši jedinstven doček djelu i mišljenju Muhammeda Abduhua, potvrđuje ovu činjenicu.[13]
5. Bilješke za kraj
Tokom perioda Urabijeve pobune protiv Engleza, Abduhu je zauzeo stav prosvjetitelja i čovjeka koji se borio za reformu, ustav i predstavničku vlast Egipta. Za vrijeme internacije u zemljama Šama (Liban, Sirija) i u Evropi, bijaše privržen vlastitoj kulturi, patriota koji se riječju i rezonom borio protiv engleske okupacije Egipta. Prilikom povratka u Egipat i samog boravka u istom, postaje realističniji, umjerenijih stavova, ne izgubivši svoju gorljivost za uspostavu predstavničke vlasti.[14]„Ukratko, Muhammed Abduhu je bio čovjek koji je bio sklon da se čuva od zlih ljudi, od zala i da se drži podalje od oluja“.[15]
Zapanjujuća misao i fascinantan angažman Muahmmeda Abduhua ostavljaju intenzivan biljeg na učenost današnjih generacija. Snaga njegovog djelovnog opusa i reformatorske misli nudi širok dijapazon mišljenja, djelovanja i pisanog rada, koji današnjim generacijama nudi paradigmu djelovanja s nakanom oslobođenja muslimanskih naroda od kolonijalizma savremenog doba.
Autor: Azra Lojić
Literatura
1. Đozo, Husein, Izabrana djela 1–5, Fakultet islamskih nauka i El-Kalem, Sarajevo, 2006.
2. Hadžić, Almir, „Reformatorska misao šejha Muhammeda Abduhua“, Novi muallim, br. 49., Sarajevo, 2012.
3. Karić, Enes, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi, El-Kalem, Sarajevo, 2018.
4. Karić, Enes, „Jedna Abduhuova davna usporedba Amerike i Afganistana“, Islam.ba, https://islam.ba/teme/povijest/jedna-abduhuova-davna-usporedba-amerike-i-afganistana, 17.12.2024.
[1] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi, El-Kalem, Sarajevo, 2018., str. 23–26.
[2] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi...str. 10–15.
[3] Ibid, str. 16–18.
[4] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi..., str. 19–21.
[5] Ibid, str. 19–28.
[6] Ibid, str. 13.
[7] Almir Hadžić, „Reformatorska misao šejha Muhammeda Abduhua“, Novi muallim, br. 49., Sarajevo, 2012., str. 93.
[8] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi..., str. 47–50.
[9] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi..., str. 57–95.
[10] Više vidjet na: Enes Karić, „Jedna Abduhuova davna usporedba Amerike i Afganistana“, Islam.ba, https://islam.ba/teme/povijest/jedna-abduhuova-davna-usporedba-amerike-i-afganistana, 17.12.2024.
[11] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi..., str. 255–258.
[12] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi..., str. 23–27.
[13] Vidjeti: Husein Đozo, Izabrana djela 1–5, Fakultet islamskih nauka i El-Kalem, Sarajevo, 2006.
[14] Enes Karić, Muhammed 'Abduhu – Život i komentatorski doprinosi..., str. 238–239.
[15] Ibid, str. 239.
Adress: Kovaci 36, 71000 Sarajevo Bosnia-Herzegovina
email: info@islam.ba