U svijetu nabujale moralne krize, kada psihoaktivne supstance i druge anomalije  uzimaju sve više maha, nužno je rasvijetliti etički aspekt odgajanja koji je bio inkorporiran u ličnosti posljednjeg Božijeg Poslanika. Svojevremeno, Muhammed, a.s., je uspio svoje savremenike izliječiti od svih anomalija toga vremena, čak i od idejne ovisnosti koja predstavlja najveći stepan ovisnosti. Na kojim vrijednostima počiva savremena pedagogija? Zašto, pored ovolikog broja pedagoga imamo toliki broj neodgojenih osoba?  Da li će administrativno djelovanje  pedagoga polučiti odgojne rezultate, ili je  spas u nužnoj sintezi pedagogije savremenih teoretičara odgajanja sa Muhammedovim, a.s.,  odgojnim metodama? Ovo su pitanja na koja je nužno dati odgovor. U ovome radu ćemo se osvrnuti na Muhammedovu, a.s., paradigmu odgoja koja predstavlja pravi model   u odgojnom djelovanju. 

Poslanikov odgojni uticaj je ostavio dubokog traga na njegove savremenike. Odgojni takt kojeg je Muhammed, a.s., posjedovao, svjedoči da je ovog Poslanika odgajao Njegov Gospodar, koji mu je podario savršen odgoj. Pedagoški  pristup posljednjeg  Božijeg Vijesnika je bio ukrašen brojnim vrlinama, od kojih je posebno bila izražena ljubaznost i srdačnost. El-Karadavi(2005)  spominje Poslanikovu ljubaznost u odgoju prema najmlađima. U vezi stim, on navodi:   '' Ovo je jedna od značajnih odgojnih vrijednosti koju je Poslanik, a.s., preporučio učiteljima u radu sa učenicima, a kako bi proces poučavanja dao što bolje rezultate.’’   ( El- Karadavi, 2005:148)

Ovaj hadis se prvenstveno odnosi na odgoj mlađih generacija. Naime, potrebno je da se odgajatelj uzdigne na nivo mladog odgajanika ljubaznim pristupom, jer  je najlakše pogriješiti prema djeci, a svojstvo ljubaznosti predstavlja mehanizam zaštitite od tih propusta. 

Ova dimenzija ljubaznosti je prisutna u brojnim primjerima Poslanikovog djelovanja. U hadisu kojeg Bilježi Tirmizi Poslanik se veoma ljubazno obraća dječaku Abdullahu kada mu kaže:    '' Dječače. Zapamti, ako budeš čuvao Allaha, i on će tebe čuvati, čuvaj Allaha i uvijek će ti biti na pomoći. Kada nešto tražiš, traži od Allaha, kada trebaš pomoć, traži da ti Allah pomogne i znaj da kada bi se svi ljudi skupili da ti nešto pomognu, ne bi ti mogli pomoći ako ti to Allah nije propisao,  a kada bi se skupili da ti neku štetu nanesu, ne bi ti mogli nauditi ako ti to Allah nije propisao. Pera su odložena a listovi su se osušili( tako je zapisano i tako će zauvijek ostati).' Osvrčući se na ovaj način obraćanja, Abdulhamid(2011) kaže:   '' Šta nalazimo u ovom načinu obraćanja? Nalazimo dva osnovna pedagoška polazišta koja predstavljaju osnov svakog pravilnog odgoja slobodnog čovjeka vjernika  koji teži dobru i napretku. Prvo je uspostavljanje ljubavi i odanosti  između dječaka i njegovog Uzvišenog Stvoritelja koji motri na muslimana , čuva ga i brine o njemu, a drugo je razvijanje duha hrabrosti  i odvažnosti na osnovu osjećaja srca, uvjerenja razuma, odgovornosti savjesti, odgovornosti čovjeka kao Božijeg namjesnika na zemlji.'' ( Abdulhamid, 2011:155)

Nužno je potrebno da mlada osoba bude svjesna Božanskog prisustva i monitoringa meleka koji bilježe ljudsko ponašanje. Kada odgajanik izgradi svijest o praćenju od strane Stvoritelja, zasigurno neće posezati za negativnim modelima ponašanja.  Iz navedenog  primjera su vidljivi brojni odgojni kvaliteti koje je posjedovao Muhammed, a.s., u odgajanju svojih savremenika. Neke od navedenih vrijednosti koje se mogu primjetiti u prethodnom hadisu su: blagost, samilost, osjećajnost, brižnost, primjerenost uzrastu i dr. Navedene vrline, Muhammed, a.s., je upotrebljavao i prema onima koji griješe. Primjer blagosti i osjećajnosti Poslanika prema griješnicima navodi El- karadavi(2005) u svojoj knjizi Poslanik i nauka, a prenosi ga Ebu Ejjub gdje se kaže:   ''Jedan beduin se ispriječio pred Poslanikom, a.s., na jednom putovanju, uzeo za povodac njegove deve i rekao: '' O Allahov Poslaniče'', '' obavijesti me o onome što će me približiti Džennetu a udaljiti od Džehennema.'' Poslanik, a.s., suzdržao se, zatim pogledao u ashabe i rekao: Na pravom je putu. Šta si ono pitao? Beduin je ponovio pitanje, pa je Poslanik, a.s., rekao: Robuj Allahu, dž.š., ne pripisuj Mu druga, obavljaj namaz, dijeli zekat i vodi računa o rodbini. A sada pusti devu. '' 

Poslanik u ovom primjeru ne kritikuje surovog beduina već ga prvo ohrabruje i hvali,  a zatim mu ukazuje na ono što bi trebao činiti. S obzirom da ljudi  vole  javnu pohvalu, vjerovatno je Poslanik procjenio tu njegovu želju te ga pohvalom potakao na činjenje onoga što mu je Poslanik predložio.   Posljednji Božiji Vijesnik je kao što smo naveli  koristio i demokratsku pedagogiju pohvaljivanja i ohrabrivanja. U vezi stim El- Karadavi(2005) kaže: '' U poglavljima različitih hadiskih zbirki koja sadrže hadise koji tretiraju odlike i vrline  nalazimo hadise u kojima Poslanik, a.s., hvali nekog pojedinca ili skupinu ashaba. Poslanik, a.s., nije to činio nasumice ili da bi nekom laskao, nego je to bilo iz poštovanja prema onome ko to poštovanje zaslužuje, kao što je slučaj sa Ebu Bekrom, Omerom, Osmanom, Alijom i drugim ashabima koje je Poslanik, a.s., hvalio na različitim mjestima.''  ( El- Karadavi, 2005:165)

Ovaj Božiji Vijesnik nije htio pohvaliti onoga ko to ne zaslužuje, već je i u tom kontekstu bio odmjeren. Jedan  od prepoznatljivih Poslanikovih osjećaja jeste i senzibilitet za igru sa najmlađim generacijama. To je bila jedna od njegovih odgojnih metoda. U vezi stim Ahmed u svom Musnedu prenosi od Abdullaha ibn el- Harisa da je Allahov Poslanik, a.s., znao poredati Abdullaha, Ubejdullaha, i mnogu djecu ibn Abbasa a zatim bi rekao: Ko prvi dođe do mene dobit će to i to. Oni bi trčali a onda popadali po njegovim leđima i prsima a on bi dao ono što bi im obećao.

Ovaj primjer svjedoči koliko je Poslanik pridavao pažnju odgoju kroz igru djece. Hejkel(2004) u svome djelu :    ''Život Muhammeda, a.s., '' spominje: '' Doista, bio je toliko milosrdan i blag da mu nije smetalo da se unuci igraju snjim dok je klanjao. Jednom je klanjao dok mu je Umama, Zejnebina kći, sjedila na ramenima i trebali su je skinuti kada je Poslanik činio sedždu.'' ( Hejkel, 2004: 253). Iako je namaz izuzetno važan stub vjere, Poslanik, ipak duboko razumijeva dječije potrebe te im udovoljava i prilikom obavljanja molitve. Muhammedovo, a.s., razumijevanje dječijih potreba se uklapa u savremene tokove odgoja i obrazovanja

Pravi odgajatelj pridaje  pažnju i individualnim razlikama i okolnostima prilikom odgojnog djelovanja. I ovaj metod je bio dio Poslanikovog odgojnog pristupa. Davao je različite savjete ludima, vodeći pri tome računa o njihovom obrazovnom nivou. U vezi stim, El- Karadavi(2005) kaže:  '' Sve ono što odgovara jednoj osobi ne mora odgovarati i drugoj. Sve ono što odgovara jednoj sredini ne mora odgovarati i drugoj. Sve ono što odgovara jednoj skupini ili rasi, ne mora odgovarati drugoj. Sve ono što odgovara jednom vremenu ne mora odgovarati i drugom.’’   (El- Karadavi, 2005: 171). 

Shvatao je Poslanik norme pri razumijevanju odgajanika te je koristio ciljno usmjeren pojedinačni pristup kako bi zadovoljio potrebe svakog odgajanika. Zato, davanje različitih odgovora na dva ili više istih pitanja je bio rezultat Poslanikovog uvažavanja individulanih razlika.   S tim u vezi jeste i slučaj koji bilježi Ahmed u svome Musnedu,  a prenosi Abdullah b. Amr b. el- As, koji kaže da je jednom prilikom Poslaniku došao jedan friško oženjen mladić , dok su oni bili kod njega , te upitao: '' O Božiji Poslaniče, da li mi je dozvoljen poljubac dok postim?'' Poslanik, a.s, odgovorio je: Ne. Onda je došao jedan starac i upitao: O Božiji Poslaniče, da li mi je  dozvoljen poljubac dok postim?'' Poslanik, a.s., je odgovorio: Da.  Ashabi su se zgledali, pa je Poslanik, a.s., rekao: Znam zašto se zgledate. Starac vlada sobom( može se obuzdati).

Kada usmjerimo pogled na odgojno- obrazovnu strategiju Muhammeda, a.s., možemo biti fascinirani njegovim odgojnim pristupom prema mlađim, srednjim i starijim generacijama. Njegove metode su doprinjele da posljednji Božiji Vijesnik odgoji najbolju generaciju ashaba koji su također kao i Muhammed, a.s., vjerno i odgovorno prenosili islamsko učenje. Na temelju navedenog, možemo konstatovati da je Muhammed, a.s., posjedovao odgojne kvalitete kao što su: blagost, srdačnost, ljubaznost, odmjerenost, uvažavanje i druge. 

Autor: Nihad Salihović