Racionalni tefsir (Et-tefsiru bi-r-re'ji) podrazumijeva tumačenje i razumijevanje Kur'ana vlastitim razumom. Krajem XIX i početakom XX stoljeća u Egiptu se rađa reformatorski pokret, savremena racionalističko-reformatorska škola tefsira pod imenom el-Menar. Škola tumačenja Kur'ana pod imenom el-Menar je najkonkretnije prionula na polju djelotvornog prosvjetiteljskog i dinamičkog tumačenja i interpretacije tradicije. Kao najsitaknutije ličnosti savremene racionalističko-reformatorske škole tefsira su Muhammed Abduhu i njegov učenik Rešid Rida, koji su bili najglasniji prenositelji buđenja muslimana i islamske tradicije.[1] Oni su, preko el-Menara, potakli metodu dinamičkog čitanja islama. Dinamički pristup tumačenju Kur'ana podrazumijeva tumačenje Kur'ana iz svoga vremena i u kontekstu društvenih, kulturnih i civilizacijskih problema sadašnjosti, s ciljem da se tim tumačenjem Kur'ana utječe na promjenu stanja.[2]

Rešid Rida je rođen 1865. u selu Kelemun, koje se nalazi južno od Trilopija u Libanu (tadašnji Šam). Od rane mladosti zanimao se za nauku pa je vremenom izrastao u jednog od najistaknutijih učenjaka svoga vremena. Dok je radio kao učitelj po džamijama u Tripoliju (Liban), do njega je stigao primjerak časopisa el'-'Urvetu-l-vuska [3] kojega su u Parizu objavljivali Džemaluddin el-Afgani (1839-1897) i njegov učenik Muhammed Abduhu (1849-1905).[4] Ideje te tvojice velikih učenjaka koje je Rida pročitao u tom časopisu, toliko su ga oduševile da su napravile preokret u njegovom životu. I sam je postao protagonist tih ideja i mišljenja. Pokušavao je stupiti u kontak sa El-Afganijem ali nije uspio zbog njegove smrti, ali je uspio upoznati Abduhua i kasnije postati njegov najbolji učenik.

Kao jedan od najvećih reformatora spočetka XX stoljeća, Rida je svoje reformatorske ideje i razmišljanja u najvećoj mjeri izložio u časopisu el-Menar[5] kojeg je utemeljio slavni Muhammed Abduhu. Muhammed Rešid Rida je za 37 godina njegovog izlaženja bio istaknuta ličnost i moglo bi se reći njegov glavni i odgovorni urednik.[6] U tim svojim razmišljanjima nastojao je uspostaviti sklad između islama i života u savremenom dobu. Kroz cijeli period objavljivanja časopisa Rida je pisao o mnogim temama i kao reformator i kao kritičar.

Važno je napomenuti na početku da su na našim prostorima ideje Rešida Ridaa kao i njegovog učitelja Abduhua i Afganija, između ostalih, slijedili Džemaludin Čaušević, Mehmed Handžić i Husein Đozo. Utjecaj Rešida Ridaa kod nas posebno je vidljiv iz djela Šukrije Alagića koji je u skraćenom obliku na bosanski jezik preveo i objavio blizu pet džuzova i to štampao u četri knjige. Pored prevođenja spomenutog komentara Kur'ana, Alagić je iz Menara preveo još oko dvadeset kraćih i dužih članaka i rasprava.[7]

Neka od  njegovih napisanih djela su: Tefiru-l-Kur'ani-l-hakim (Tumačenje Kur'ana mudroga) – komentar Kur'ana kojega je pisao sa Abduhuom ali i nakon njegov smrti; Tarihu-l-ustazi-l-imami Muhammed Abduhu (Biografija šejha Muhammeda Abduhua) - štampana u tri toma; El-Hilafe evi-l-imametu-l-'uzma - djelo o hilafetu; Muhaveretu-l-muslihi ve-l-mukallid (Dijalog reformatora i zagovornika taklida); El-Menar ve-l-Azhar; Nida' li-l-džins-l-latif (Nevaljalo u lijepom tijelu); El-Vahdetu-l-islamijje (Islamsko jedinstvo); Er-Riba ve-l-muameletu fi-l-islami (O kamati i poslovanju u islamu); Risale fi Ebi Hamid El-Gazali (Traktat o Ebu Hamidu el-Gazaliju); Fetava es-sejjid Rešid Rida (Fetve Rešida Ridaa) i dr.[8]

 

Metod tumačenja Kur'ana Muhammeda Rešida Ridaa

Muhammed Rešid Rida nije napisao tefsir cijeloga Kur'ana. Zajedno sa svojim učiteljem Šejhom Abduhuom napisao je tefsir prvih dvanaest džuzeva Kur'ana. Rešid Rida je bilježio Šejhovo tumačenje Kur'ana kojeg je on kazivao na Al-Azharu i nakon Abduhovih dopuna ista objavljivao u časopisu al-Menar. Na taj način protumačeno je do 125. ajeta sure En-Nisa, tj. nepunih pet prvih džuzeva.[9]

Nakon smrti Muhammeda Abduhua, Rešid Rida je nastavio tumačiti Kur'an i to objavljivati u Menaru. Tako je protumačio Kur'an do 53. ajeta sure Jusuf. Pored objavljivanja tog komentara u Menaru, on je štampan i kao posebno djelo pod nazivom Tefsiru-l-Qur'ani-l-hakim, ali ga mnogi nazivaju i Tefsiru-l-Menar. [10] Štampan je u dvanaest tomova ili svezaka, svaki tom obuhvata jedan džuz Kur'ana i sadrži približno petsto stranica. Odstupajući od uobičajne prakse, sure i ajeti su numerisani. Ajeti su grupisani zajedno po logičkim jedinicama, pet do deset ajeta, koji su popraćeni komentarom na nekoliko stranica. Vanjski izgled tefsira podsjeća na komentar Kur'ana od Ibn Kesira.[11]

U početku njegova metoda tumačenja Kur'ana nije se razlikovala od metode njegovog učitelja Muhammeda Abduhua, koji je bio zagovarač reformi i oslobađanja od okova taklida.[12] Nije se strogo rukovodio onime što su kazali mufessiri koji su mu prethodili i nije značenje kur'anskih ajeta prilagođavao uvjerenjima. Značenja Kur'ana predstavljao je na jedan privlačan i jednostavan način.[13] Međutim, nakon Abduhove smrti, Rešid Rida je, donekle, promijenio metod i malo se udaljio od metoda svoga učitelja, ali je i dalje njegovo tumačenje Kur'ana bilo vrlo slično Abduhuovom. Poput svoga učitelja izbjegavao je israilijjate, zatim nije navodio patvorene hadise, nije navodio detalje koji ni u Kur'anu nisu navedeni. Njegova odlika je bila sloboda u mišljenju, oslanjao se na svoje mišljenje i poput svoga učitelja, nije obraćao pažnju na svoje protivnike.

Ono u čemu je odstupio od svoga učitelja u metodi tumačenja Kur'ana jeste da se više služio tumačenjem ajeta drugim ajetima; više je navodio vjerodostojne hadise; više se koristio jezičkim tumačenjem radi pojašnjenja pojedinih izraza; opširno je obrađivao određene teme za koje je smatrao da postoji velika potreba za njihovom valorizacijom.[14]

Dakle, možemo reći da je u tumačenju Kur'ana koristio i sljedeće metode:

  1. Pojedine ajete tumačio je drugim ajetima - npr. prilikom tumačenja 87. ajeta sure El-Ma'ide: O vjernici, ne uskraćujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dozvolio, samo ne prelazite mjeru, jer Allah ne voli one koji pretjeruju - Rešid Rida navodi ajet: Ijedite i pijte, samo nepretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. (El-A'raf, 31)[15]
  2. Koristio se hadisima pazeći da navodi samo provjerene hadise. Prilikom tumačenja kur'anskog ajeta: A da ne šaljemo čuda, zadržava Nas samo to što drevni narodi nisu u njih povjerovali; Semudu smo kao vidljivo čudo kamilu dali, ali oni u nju nisu povjerovali. A čuda šaljemo samo da zastrašimo (El-Isra', 59), on se poziva na hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: „Svakom vjerovjesniku je dato nešto na osnovu čega su mu ljudi vjerovali. A ono što je meni dato jedino je objava koju mi je Allah, dž.š., objavio, pa se nadam da ću do Sudnjeg dana imati više sljedbenika od njih.“ (El-Buhari i Muslim)
  3. Navodio je stavove istaknutih ashaba i tabiina - npr. kod tumačenja riječi 83. ajeta sure El-Ma'ide: Gospodaru naš, mi vjerujemo, pa upiši i nas među one koji su posvjedočili - navodi mišljenje Ibn Abbasa koji kaže: „Riječ svjedoci (šahidin) u ajetu odnosi se na šehide (šuhedau).“[16]
  4. Radi pojašnjenja nekih izraza, koristio se i disciplinama arapskog jezika. Primjer korištenja metafore kod Ridaa je u tumačenju riječi: prije nego što izbrišemo crte lica i ne damo im oblik kakav je straga (En-Nisa', 47). On ove riječi tumači: prije negoli otkrijemo pravo lice onoga što činite predstavljajući se kao vjernici te ga odbacimo i učinimo beskorisnim, ističući pobjedu islama nad vama.[17]
  5. Mnoge ajete tumačio je na osnovu vlastitog shvatanja, primjer za to je njegovo shvatanje ajeta: Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno učini oporuku roditeljima i bližnjima. (El-Bekare, 180), ne obazirući se na stav ehli-sunnetskih učenjaka koji su smatrali da je ovaj ajet derogiran ajetom o nasljedstvu te hadisom: „Nema oporučivanja nasljedniku“ (Et-Tirmizi), Rešid Rida je smatrao da propis o oporučivanju kojeg sadrži ajet nije derogiran i da je i dalje na snazi, jer ajet kojeg učenjaci navode kao onaj koji je derogirao, po njemu ne proturiječi ovom ajetu nego ga potvrđuje, a hadis ne može derogirati ajet.[18]

Da bismo bolje razumjeli i vidjeli metod tumačenja Kur'ana kod Rešida Ridaa, najbolje je da pogledamo još nekoliko primjera njegovog tefsira:

Kod tumačenja 275. ajeta sure El-Bekare: Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: "Kamata je isto što i trgovina." A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.

U komentaru prvog dijela ajeta Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio... - Rešid Rida, koji je sumnjao u postojanje džina u vanjskom svijetu, je kazao kako je moguće da su nevidljiva bića koja su otkrivena u savremenom dobu pomoću mikroskopa, a koja se nazivaju mikrobima, ustvari jedna vrsta džina.[19]

U komentaru nastavka navedenog kur'anskog ajeta, on smatra da je onaj koji se bavi kamatom u pogledu grijeha isti kao onaj koji izvrši suicid, jer se nije pokajao dok je bio živ, obojica nikad iz Džehennema neće izaći. Kaže: „Oni koji se nastave baviti kamatom nakon što ju je Allah, dž.š., zabranio, daleko su od toga da prime pouke Gospodara, koji zabranjuje ono što donosi štetu pojedincu ili zajednici. Oni su stanovnici Džehennema od kojeg se neće odvajati kao što se prijatelji jedan od drugog ne odvajaju, vječno će u njemu boraviti.“[20]

Za Allahove, dž.š., riječi: I pouči On Adema nazivima svih stvari.(El-Bekare, 31) Rida kaže da je Allah, dž.š., čovjeka odlikovao, i dao mu mogućnost želje i izbora, da dadne prednost onome što će ga uzdići iznad meleka ili onome što će ga učiniti nižim i od šejtana.[21]

Zatim, komentirajući 7. ajet sure El-En'am: A i da ti Knjigu na papiru spustimo i da je oni rukama svojim opipaju, opet bi sigurno rekli oni koji neće da vjeruju: "Ovo nije ništa drugo do prava vradžbina." On kaže da ovaj ajet ukazuje na to da je sihr samo privid i da u njemu nema realnosti.[22]

 

ZAKLJUČAK

Muhammed Rešid Rida je bez sumnje jedna od najznačajnijih ličnosti islamskog svijeta u XX stoljeću. Kao reformator i tumač Kur'ana ostavio je neizbrisiv trag. Utjecaj kojega je zajedno sa svojim učiteljem šejhom Abduhuom, preko časopisa el-Menar imao, vidljiv je u mnogim zemljama. U tim svojim razmišljanjima nastojao je uspostaviti sklad između islama i života u savremenom dobu. Kroz cijeli period objavljivanja časopisa Rida je pisao o mnogim temama i kao reformator i kao kritičar.

Muhammed Abduhu i njegov učenik Rešid Rida, koji su bili najglasniji prenositelji buđenja muslimana i islamske tradicije su, preko el-Menara, potakli metodu dinamičkog čitanja islama.

Na našim prostorima ideje Rešida Ridaa kao i njegovog učitelja Abduhua i Afganija, između ostalih, nalazimo kod Džemaludina Čauševića, Mehmeda Handžića i Huseina Đoze te kod Šukrije Alagića koji je prevodio njihov tefsir.

Ovdje je uputno spomenuti i jednu fetvu koju je Muhammed Rešid Rida izdao na pitanje učenika Fejzije medrese iz Travnika. Riječ je o Muhamedu Zahirudinu (1882-1957) koji je pisao Rešidu Ridau o problemu iseljavanja muslimanskog stanovništva iz BiH nakon aneksije Austro-Ugarske. Neki turski vaiz pozivao je muslimane da obave hidžru jer je BiH postala daru-l-harb (neprijateljska zemlja). Rešid Rida mu je u dužem i veoma argumentiranom odgovoru u cjelini odbacio ocjenu i mišljenje nepoznatog turskog vaiza. To je samo još jedan od dokaza utjecaja ovog alima u našoj zemlji.

Autor: Abdulah Husić

Glasnik br. 5-6, 2015.

[1] Enes Karić, Tumačenje Kur'ana i ideologije XX stoljeća, str. 14.

[2] Ibid, str. 16

[3] Ar. – Neraskidiva veza, časopis izlazio u Parizu potkraj XIX stoljeća na arapskom jeziku.

[4] Abdulkadir Muhammed Salih, Tefsir i mufesiri u savremenom dobu, str. 443.

[5] Ar. – Svjetionik ili putokaz, časopis izlazio u Egiptu u periodu 1989-1935.

[6] Enes Karić, Tumačenje Kur'ana i ideologije XX stoljeća, str. 17.

[7] http://www.bosanskialim.com/rubrike/biografije/bosanski_alimi/Alagic_Sukrija.html

[8] Ahmed Adilović, nav.djelo, str. 284.

[9] Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-tefsiru we-l-mufesirun, II tom, str. 577, Navedeno prema: Ahmed Adilović, Velikani tefsirskih znanosti, str. 278-279.

[10]Ahmed Adilović, nav. djelo, str. 285.

[11] Enes Karić, Kur'an u savremenom dobu, str. 482. , tekst J.J.G. Jansen, Tumačenje Kur'ana Muhammeda Abduhua.

[12] Taklid (ar. al-taqlid) – oponašanje; slijepo slijeđenje drugog.

[13] Abdulkadir Muhammed Salih, nav.djelo, str. 444.

[14] Ahmed Adilović, nav. djelo., str. 286.

[15] Muhammed Rešid Rida, Tefsiru-l-Kur'ani-l-hakim, VII tom, str. 18

[16] Ibid, str. 12.

[17] Muhammed Husejn ez-Zehebi, nav. djelo, str. 428

[18] Ibid, str. 430.

[19] Ibid, str. 429

[20] Ibid, str. 426.

[21] Ibid, str. 427

[22] Ibid, str. 428.