Danas je u opticaju veliki broj definicija zekata. Sve se one vrte uglavnom oko sljedeće: Zekat je ibadet koji predstavlja obaveznu sadaku, tačnije obavezno izdvajanje, Šerijatom određenog postotka, iz tačno određenih vrsta imovine zekatodavatelja, u naznačeno vrijeme, za Kur'anom navedene kategorije zekatoprimatelja, pod tačno utvrđenim uvijetima.[1]

  Zekat spada u pet stubova islama (islamskih šarta) i podrazumijeva strogu obavezu pojedinca (farzi-ajn).[2] Neupitna obaveznost zekata je potvrđena u 30 ajeta. Ako izuzmemo tri ajeta, u čak 27 ajeta naredba o davanju zekata je navedena uz naredbu o klanjanju namaza. Tako Uzvišeni Allah kaže, između ostalog, šest puta u Kur'anu: Namaz obavljajte i zekat dajite. (El-Bekare, 43, 83, 110; En-Nisa', 77; En-Nur, 56; El-Muzzemmil, 20)

  Brojni su hadisi koji govore o farzu zekata. Zbog manjka prostora navest ćemo samo poznati hadis kojeg prenosi Abdullah ibn Omer, r.a.: Islam je izgrađen na petero: Šehadetu la ilahe illellah ve enne muhammeden resulullah, obavljanju namaza, davanju zekata, hadždžu i postu ramazana.[3]

  Sljedeće kategorije imovine podliježu zekatu, tj. spadaju u zekatnu imovinu:

  1. kategorije imovine na koju se daje zekat u iznosu od 2,5%:
  2. a) novac i njegovi ekvivalenti,
  3. b) zlato,
  4. c) srebro,
  5. d) trgovačka roba,
  6. e) dobit od prodaje i iznajmljivanja nekretnina,
  7. f) dobit od poslovnih djelatnosti,
  8. g) godišnja primanja,
  9. h) pozajmice,
  10. i) vrijednosni papiri (vrijednosnice),
  11. j) državne obveznice,
  12. k) štednja,
  13. l) životna osiguranja koja uključuju štednju (islamsko osiguranje, tekaful),
  14. m) dionice i sl.;
  15. kategorije imovine na koju se zekat ne daje u procentima, već u dijelu grla - stoka koja je na ispaši:
  16. a) bravi (sitna stoka: ovce, koze),
  17. b) goveda (krave, goveda, bizoni, jakovi i sl.),
  18. c) deve (jednogrbe deve, dvogrbe deve, lame, alpake i sl.),
  19. d) konji;
  20. kategorije imovine na koje se daje zekat u iznosu od 5%, ako nije bilo troškova proizvodnje, odnosno 10%, ako je bilo troškova proizvodnje - poljoprivredni proizvodi:
  21. a) žitarice (pšenica, kukuruz, ječam, raž, riža, zob/ovas, proso, heljda, sirak itd.),
  22. b) industrijske biljke (šećerna repa, šećerna trska, uljana repica, suncokret, maslina, soja, palma, lan, konoplja, pamuk, razne ljekovite biljke (kamilica, kadulja, lavanda, nana, sljez i dr.), razne kozmetičke/aromatične biljke (kamilica, lavanda, ruža, smilje, jasmin, bosiljak, zova i dr.) itd.),
  23. c) povrće (krompir, paprika, paradajz, kupus, grah, buranija, grašak itd.),
  24. d) voće (šljiva, jabuka, kruška, višnja, trešnja, malina, jagoda itd.),
  25. e) pečurke (šampinjon, bukovača, šitaka, zimska gljiva, kamenica itd.),
  26. f) uzgojena riba i drugi uzgojeni morski plodovi (školjke, rakovi, škampe, hobotnice, lignje itd.),
  27. g) med;
  28. kategorije imovine na koje se daje zekat u iznosu od 20%: rudno-mineralna bogatstva i pronađena blaga.[4]

  Nažalost, iako zekat spada u islamske šarte, o njemu se vrlo malo priča ne samo među narodom, već i među ulemanskim krugovima. Štaviše, uprkos činjenici da su naši ljudi sve više osvješćeniji po pitanju zekata i sve ga više uplaćuju, u praksi još uvijek imamo brojne probleme, poput miješanja različitih mezheba/mišljenja, nametanje mišljenja drugih mezheba, posebno hanbelijskog i šafijskog, ignorisanje fetvi, odluka i savjeta Islamske zajednice o zekatu i sl.

  Treba naglasiti da postoje određeni uslovi (šartovi) koje treba ispuniti da bi osoba bila obavezna dati zekat. To su, između ostalih, sljedeći:

  1. islam, tj. da je musliman;
  2. razum, tj. da je razuman;
  3. polno punoljetstvo, tj. da je polno punoljetan, pošto nemusliman, nerazumnik i dijete nisu dužni da obavljaju ibadete, pa samim time ni ibadet zekata;
  4. sloboda, tj. da je slobodan, da nije u zatvoru, zarobljeništvu i sl., jer jedan od uslova da bi osoba bila zadužena sa imovinskim obavezama, u koje spada zekat, jeste slobodno raspolaganje svojom imovinom, što se ne može ispuniti, kada osoba nije na slobodi;
  5. nisab (kvota, zekatni prag, zekatni minimum, najmanja količina zekatne imovine koja podliježe zekatu);
  6. da zekatna imovina prevazilazi osnovne životne potrebe;[5]
  7. da zekatna imovina ne bude opterećena izvjesnim dugom;[6]
  8. havl (pregodinjenje) - da osnovni nisab, a ne cijela zekatna imovina, pregodini, tačnije da osoba posjeduje zekatnu imovinu minimalno u visini nisaba na početku i kraju zekatne računske godine, a ne u sredini (u toku zekatne godine);[7]
  9. potpuno vlasništvo (mulk) nad zekatnom imovinom, jer je uslov obaveznosti imovinskog izdvajanja vlasništvo nad imovinom;
  10. mogućnost slobodnog raspolaganja sa zekatnom imovinom, što smo maloprije obrazložili, kada smo govorili o šartu slobode;[8]
  11. da se radi o imovini koja je produktivna (raste) po prirodi, bez obzira stvarno rasla u nekom praktičnom slučaju ili ne;[9]
  12. da se ne radi o zabranjenoj (haram) imovini (npr. zaradi od kriminala, pronevjera, mita i korupcije, kocke, lutrije, klađenja, nemorala, prodaje ili reklamiranja alkohola, svinjetine, mesa kopnenih životinja mesojeda i drugih zabranjenih tvari itd.).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zekat na poljoprivredne proizvode

 

Uvod

 

  Predmet ovog rada su propisi zekata na poljoprivredne proizvode (ušura) u hanefijskom mezhebu. U radu smo pokušali da se u najkraćim crtama osvrnemo na ovu važnu temu, tačnije šta je to zekat, kategorije poljoprivrednih proizvoda na koje se daje zekat, stopu zekata na poljoprivredne proizvode, vrijeme i uslove njegove obaveznosti, nisab, način podjele zekata na poljoprivredne proizvode, kategorije proizvoda i plodova na koje se ne daje zekat, te specifične slučajeve glede zekata na poljoprivredne proizvode.

  Značaj ovog rada se ogleda u činjenici da se radi o prvom radu, koliko je nama poznato, koji temeljito i sveobuhvatno obrađuje ušur (zekat na poljoprivredne proizvode) prema hanefijskoj pravnoj školi.

  Rad se sastoji iz uvoda, glavnog dijela i zaključka. Glavni dio je podijeljen na osam cjelina: značenje, definicija, uloga i klasifikacija zekata, kategorije poljoprivrednih proizvoda na koje se daje zekat, diferencijalna stopa zekata na poljoprivredne proizvode, vrijeme i šartovi obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode, nisab na poljoprivredne proizvode, podjela zekata na poljoprivredne proizvode, kategorije proizvoda i plodova na koje se ne daje zekat, te specifični slučajevi vezani za zekat na poljoprivredne proizvode.

 

 

 

Značenje, definicija, uloga i klasifikacija zekata

 

  Zekat je riječ arapskog porijekla koja označava čistoću, čišćenje, čistotu, neporočnost, nevinost, rast, napredak, progres, milostinju i sl.[10] U Kur'anu je spomenuta 58 puta. Od toga, 30 puta je spomenuta u značenju obavezne sadake (milostinje). 

  Danas je u opticaju veliki broj definicija zekata. Sve se one vrte uglavnom oko sljedeće: Zekat je ibadet koji predstavlja obaveznu sadaku, tačnije obavezno izdvajanje, Šerijatom određenog postotka, iz tačno određenih vrsta imovine zekatodavatelja, u naznačeno vrijeme, za Kur'anom navedene kategorije zekatoprimatelja, pod tačno utvrđenim uvijetima.[11]

  Zekat spada u pet stubova islama (islamskih šarta) i podrazumijeva strogu obavezu (farz).[12] Neupitna obaveznost zekata je potvrđena u 30 ajeta. Ako izuzmemo tri ajeta, u čak 27 ajeta naredba o davanju zekata je navedena uz naredbu o klanjanju namaza. Tako Uzvišeni Allah kaže, između ostalog, šest puta u Kur'anu: Namaz obavljajte i zekat dajite. (El-Bekare, 43, 83, 110; En-Nisa', 77; En-Nur, 56; El-Muzzemmil, 20)

  Brojni su hadisi koji govore o farzu zekata. Zbog manjka prostora navest ćemo samo poznati hadis kojeg prenosi Abdullah ibn Omer, r.a.: Islam je izgrađen na petero: Šehadetu la ilahe illellah ve enne muhammeden resulullah, obavljanju namaza, davanju zekata, hadždžu i postu ramazana.[13]

  Sljedeće kategorije imovine podliježu zekatu, tj. spadaju u zekatnu imovinu: novac i njegovi ekvivalenti, zlato, srebro, trgovačka roba, dobit od prodaje i iznajmljivanja nekretnina, dobit od poslovnih djelatnosti, godišnja primanja, pozajmice, vrijednosni papiri (vrijednosnice), državne obveznice, dionice, štednja, vekala (vakala, islamska štednja), životna osiguranja koja uključuju štednju (islamsko osiguranje, tekaful) i sl; stoka koja je na ispaši; poljoprivredni proizvodi; rudno-mineralna bogatstva i pronađena blaga.[14]

  Nažalost, iako zekat spada u islamske šarte, o njemu se vrlo malo priča ne samo među narodom, već i među ulemanskim krugovima. Štaviše, uprkos činjenici da su naši ljudi sve više osvješćeniji po pitanju zekata i sve ga više uplaćuju, u praksi još uvijek imamo brojne probleme, poput miješanja različitih mezheba/mišljenja, nametanje mišljenja drugih mezheba, posebno hanbelijskog i šafijskog, ignorisanje fetvi, odluka i savjeta Islamske zajednice o zekatu i sl. Uzevši sve to u obzir, u nastavku ćemo objasniti kako se daje ušur (zekat na poljoprivredne proizvode) prema našem hanefijskom mezhebu.[15]

Kategorije poljoprivrednih proizvoda na koje se daje zekat

 

  Najprije, treba znati da u šerijatskom pravu poljoprivredni proizvodi obuhvataju primarne proizvode ratarstva, povrtlarstva, voćarstva, ribogojstva, gljivogojstva, pčelarstva i sličnih grana poljoprivrede. Dakle, imamo sedam kategorija poljoprivrednih proizvoda:

  1. žitarice (pšenica, kukuruz, ječam, raž, riža, zob/ovas, proso, heljda, sirak itd.),
  2. industrijske biljke (šećerna repa, šećerna trska, uljana repica, suncokret, maslina, soja, palma, lan, konoplja, pamuk, razne ljekovite biljke (kamilica, kadulja, lavanda, nana, sljez i dr.), razne kozmetičke/aromatične biljke (kamilica, lavanda, ruža, smilje, jasmin, bosiljak, zova i dr.) itd.),
  3. povrće (krompir, paprika, paradajz, kupus, grah, buranija, grašak itd.),
  4. voće (šljiva, jabuka, kruška, višnja, trešnja, malina, jagoda itd.),
  5. pečurke (šampinjon, bukovača, šitaka, zimska gljiva, kamenica itd.),
  6. uzgojena riba i drugi uzgojeni morski plodovi (školjke, rakovi, škampe, hobotnice, lignje itd.),
  7. med.[16]

  Hanefijski učenjaci smatraju da se zekat daje na sve poljoprivredne proizvode koji se koriste u prehrani ljudi ili industriji.[17]

  Hanefije svoj stav dokazuju prvenstveno sa dva kur'anska ajeta, gdje Uzvišeni općenito naređuje zekat na poljoprivredne proizvode, bez pravljenja razlike među proizvodima:

- I dajte tuđe pravo na dan žetve/berbe! (El-En'am, 141)

- O vjernici udjeljujte od ljepota koje stječete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo! (El-Bekare, 267)

  Općenitost naredbe je vidljiva i iz hadisa u kojima je naređen zekat na poljoprivredne proizvode. Navest ćemo dva:

- Abdullah ibn Omer, r.a., i Ebu Hurejre, r.a., prenose da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kazao: Na ono što se napaja nebesima i izvorima ili se samo napaja (tj. prirodnim putem) se daje desetina (10%), a na ono što se napaja zaljevanjem (tj. vještačkim putem) pola desetine (tj. dvadesetina, 5%).[18]

- Abdullah ibn Omer, r.a., Ebu Hurejre, r.a., i Džabir ibn Abdullah, r.a., prenose da je Allahov poslanik, s.a.v.s., kazao: Na ono što se napaja rijekama i oblacima (tj. prirodnim putem) se daju desetine (10%), a na ono što se napaja životinjom za zaljevanje (tj. vještačkim putem) se daje pola desetine (tj. dvadesetina, 5%).[19]

  Uzevši u obzir gorespomenutu hanefijsku argumentaciju i kompatibilnost njihovog stava sa modernom privredom i poljoprivredom, ne treba da čudi da su dr. Jusuf Karadavi, predsjednik Evropskog vijeća za fetve,[20] dr. Abdulmuttalib Abdurrezzak Hamdan i rahmetli dr. Abdulhasib Senad Atijje, profesori na Šerijatsko-pravnom fakultetu na Univerzitetu El-Azhar,[21] i mnogi drugi savremeni islamski učenjaci odabrali upravo hanefijski stav o sveobuhvatnosti zekata na poljoprivredne proizvode.

 

Diferencijalna stopa zekata na poljoprivredne proizvode

 

  Zekat na poljoprivredne proizvode je različite (diferencijalne) stope, što se moglo zaključiti i iz dva gorenavedena hadisa. Naime, ako se poljoprivredni proizvodi navodnjavaju prirodnim putem, zekatodavatelj je dužan dati 10%, a ako se navodnjavaju vještačkim putem, onda je on obavezan izdvojiti 5%.[22]

  Prema mišljenju savremenih učenjaka, među kojima su dr. Jusuf Karadavi[23] i dr. Muhammed Ebu Sejjid Ahmed[24], profesor na Šerijatsko-pravnom fakultetu na Univerzitetu El-Azhar, ali i naš fetva-emin dr. Enes Ljevaković[25], pored navodnjavanja, i drugi dodatni troškovi se uzimaju u obzir. Dakle, ako je poljoprivrednik imao dodatnih proizvodnih troškova (navodnjavanje, vještačko đubrivo, dodatna vještačka prehrana, sredstva za zaštitu (pesticidi, herbicidi) i sl.), onda će izdvojiti 5%, a ako nije imao takvih troškova, onda će izdvojiti 10% od požnjevenog i ubranog.

 

Vrijeme i šartovi obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode

 

  Zekat postaje strogo obavezan (farz) mukellefu (šerijatskom obvezniku), kada poljoprivredni proizvodi sazriju.[26] Dotično potvrđuje činjenica da je zekat pravo potrebnih, tj. onih koji pripadaju kategorijama zekatoprimatelja, a to pravo se u slučaju poljoprivrednih proizvoda, koji se inače koriste radi ishrane i drugih ljudskih potreba, ne ostvaruje prije sazrijevanja. Dokaz ovome je i ranije citirani ajet: I dajte tuđe pravo na dan žetve/berbe! (El-En'am, 141) Naime, dan žetve i berbe predstavlja dan sazrijevanja, te je zbog toga taj dan vrijeme obaveznosti zekata. Dakle, zekat na poljoprivredne proizvode je potrebno izdvojiti prilikom žetve i berbe, odnosno odmah poslije.

  Postoje i određeni uslovi (šartovi) koje treba ispuniti da bi osoba bila obavezna dati zekat na poljoprivredne proizvode. To su sljedeći:

  1. islam, tj. da je musliman;
  2. razum, tj. da je razuman;
  3. polno punoljetstvo, tj. da je polno punoljetan, pošto nemusliman, nerazumnik i dijete nisu dužni da obavljaju ibadete, pa samim time ni ibadet zekata;
  4. sloboda, tj. da je slobodan, da nije u zatvoru, zarobljeništvu i sl., jer jedan od uslova da bi osoba bila zadužena sa imovinskim obavezama, u koje spada zekat, jeste slobodno raspolaganje svojom imovinom, što se ne može ispuniti, kada osoba nije na slobodi;[27]
  5. nisab (kvota, zekatni prag, zekatni minimum, najmanja količina zekatne imovine koja podliježe zekatu), inače Ebu Hanife ne postavlja ovaj uslov, ali ga postavljaju Ebu Jusuf, učenik Ebu Hanife, i brojni savremeni učenjaci, pa smo ga stoga uzeli u obzir;
  6. potpuno vlasništvo (mulk) nad poljoprivrednim proizvodima, jer je uslov obaveznosti imovinskog izdvajanja vlasništvo nad imovinom;[28]
  7. mogućnost slobodnog raspolaganja sa poljoprivrednim proizvodima, što smo maloprije obrazložili, kada smo govorili o šartu slobode;[29]
  8. da se radi o imovini koja je produktivna (raste) po prirodi, što poljoprivredni proizvodi jesu po svojoj prirodi;
  9. da se ne radi o zabranjenoj (haram) imovini, konkretno u slučaju poljoprivrednih proizvoda, da se ne radi o štetnim kulturama i vrstama, kao npr. genetski modifikovanim kulturama, čiju proizvodnju zbog štetnosti zabranjuju i Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH, a i državni zakoni;
  10. sazrijevanje poljoprivrednih proizvoda,[30] budući da je zekat pravo potrebnih, tj. onih koji pripadaju kategorijama zekatoprimatelja, a to pravo se u slučaju poljoprivrednih proizvoda, koji se inače koriste radi ishrane i drugih ljudskh potreba, ne ostvaruje prije sazrijevanja.[31]

  Dakle, za razliku od većine drugih vrsta zekata, kao npr. zekata na novac, srebro, zlato, trgovačku, stoku na ispaši i sl., u slučaju zekata na poljoprivredne proizvode nisu potrebni naredni uslovi (šartovi):

  1. da imovina koja podliježe zekatu, u ovom slučaju poljoprivredni proizvodi, pregodini (havl),
  2. da zekatna imovina prevazilazi osnovne životne potrebe[32],
  3. da imovina zekatodavatelja ne bude opterećena izvjesnim dugom.[33]

  Također, vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem na kojem se uzgajaju proizvodi ne spada među uslove obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode, jer predmet zekata nisu zemljišta, već proizvodi.

 

Nisab na poljoprivredne proizvode

 

  Nisab za poljoprivredne proizvode, prema Ebu Jusufu, iznosi pet viskova (veskova, tovara).[34] Budući da jedan visk ima 60 sa'ova, a jedan sa', po osmanskom hanefijskom mjernom sistemu, kojeg koristi i Islamska zajednica u BiH, teži 3,34 kg, dolazimo do računice da je 5 viskova jednako tačno 1000 kg (1 tona). Zbog nedovoljnog poznavanja osmanskog hanefijskog mjernog sistema, koji se kod nas upotrebljava otkako je islam došao na bosanske prostore, mi danas na terenu imamo pravu zbrku oko iznosa nisaba. Najčešće se navode dvije cifre: 1098 kg[35] i 653 kg[36], ali se mogu susresti i mnoge druge: 580 kg[37], 600kg[38], 643 kg[39], 650 kg[40], 700 kg[41] i sl.

  Ebu Jusuf i savremeni islamski pravnici koji slijede njegov stav o nisabu, među kojima su dr. Jusuf Karadavi[42] i naš fetva emin dr. Enes Ljevaković[43], dokazuju dotični stav, između ostalog, sljedećim hadisom: I nema u manje od pet viskova (tovara) zekata.[44]

  Međutim, mi mislimo da je moguće pomiriti dva postojeća stava unutar hanefijskog mezheba oko nisaba za poljoprivredne proizvode, tako što ćemo zauzeti stav da je zekat na poljoprivredne proizvode strogo obavezan (farz), ako dostiže nisab od 1 tone, a da je pohvalan (mustehabb), ukoliko je ispod nisaba, tj. ispod 1000 kg.

 

Podjela zekata na poljoprivredne proizvode

 

  Kategorije primatelja zekata na poljoprivredne proizvode su istovjetne sa osam općih kategorija primatelja zekata[45], spomenutih u ajetu o zekatu: Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. (Et-Tevbe, 60)[46]

  Vrijedno je spomenuti i pohvaliti činjenicu da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina preko svojih medžlisa, u koordinaciji sa muftijstvima i medresama, vrši prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode i većinu prikupljenih proizvoda usmjerava za ishranu učenika u našim medresama. Unazad par godina akcija se sprovodi na nivou cijele Zajednice, tako da sada svi članovi imaju mogućnost da zekat na poljoprivredne proizvode dostave u naturi u svom lokalnom medžlisu.[47]

Kategorije proizvoda i plodova na koje se ne daje zekat

 

  Uzevši u obzir naprijed kazano, zekat na poljoprivredne proizvode se ne daje na proizvode i plodove skupljene ili ulovljene u divljini ili moru, kao ni na biljke koje se koriste u ishrani životinja:

- drvo i lišće drveća;

- trave i slične krmne biljke koje se koriste u ishrani životinja (kukuruz za silažu, djetelina, ljulj, stočna repa, facelija i sl.);

- divlje žitarice (divlja heljda, divlja riža, divlja raž i sl.);

- ljekovite i aromatične divlje biljke (kamilica, kadulja, nana, žalfija, macina trava, lavanda, sljez, glog, smilje i sl.),

- divlje povrće i jestivo divlje bilje (divlji špinat, gavez, kiselica, komorač, kopriva/žara, maslačak, tušt i sl.);

- divlje voće i plodovi (divlji šipak, drijen, divlja jabuka, divlji kesten, žir, divlje jagode, divlje maline, divlje kupine, divlja borovnica i sl.);

- divlje pečurke (vrganj, rujnica, smrčak, hrčak, rudnjača, poljski šampinjon i sl.);

- ulovljena riba i drugi ulovljeni morski plodovi (školjke, rakovi, škampe, hobotnice, lignje i sl.);

- med divljih pčela.[48]

Specifični slučajevi vezani za zekat na poljoprivredne proizvode

 

  Na kraju ćemo pojasniti još 15-ak specifičnih slučajeva glede zekata na poljoprivredne proizvode:

1 - Pri računanju zekata na poljoprivredne proizvode sabiru se različite vrste i podvrste unutar jednog roda (npr. jara pšenica, ozima pšenica, durum pšenica, engleska pšenica i druge vrste i podvrste pšenice), ali se ne sabiru različiti rodovi međusobno (npr. rod pšenice sa rodom kukuruza ili ječma). Tako, ako je neko požnjeo npr. 500 kg jare pšenice i 600 kg durum pšenice, dat će zekat na 1100 kg pšenice. Međutim, ako je neko privredio npr. 500 kg pšenice, 400 kg kukuruza i 200 kg ječma, nije obavezan dati zekat, jer nema nisaba u svakom rodu, iako mu je pohvalno (mustehabb) izdvojiti zekat za sve žitarice.

2 - Zekat se ne daje na sekundarne poljoprivredne proizvode (npr. džemovi, sokovi, ajvar, ukiseljeno povrće, pasterizovano voće, brašna, čajevi, ulja, masti), budući da je na njih već dat zekat kroz zekat na primarne poljoprivredne proizvode.

3 - No, ukoliko sekundarni poljoprivredni proizvodi predstavljaju trgovačku robu, onda se na njih daje zekat na trgovačku robu, odnosno zekat na novac zarađen od njihove prodaje, ukoliko imovina pregodini, njena vrijednost dostiže nisab zlata (91,6 g zlata, što iznosi otprilike preko 8000 KM, zavisno od cijene zlata na tržištu) i ispune se ostali uslovi za obaveznost zekata.

4 - Lice koje se bavi preprodajom primarnih poljoprivrednih proizvoda treba izdvojiti zekat od 2,5% na dobit, ako dobit dostiže vrijednost nisaba zlata, odnosno zekat od 2,5% na trgovačku robu, ako poljoprivredni proizvodi pregodine, njihova vrijednost dostigne nisab zlata i ispune se ostali uslovi obligatnosti zekata.

5 - Lice koje se bavi skupljanjem i prodajom divljih ili morskih plodova i proizvoda, odnosno lovom i prodajom ribe, obavezno je dati zekat od 2,5%, ako profit od prodaje dosegne vrijednost nisaba zlata.

6 - Zekat ne daju pravna lica, već fizička lica.

7 - Zekat se ni na koji način ne uzima od neprofitnih pravnih lica. U njih spadaju: državne i nedržavne institucije, vladine i nevladine organizacije, udruženja građana, fondacije, vakufi, islamska zajednica, kao i njene organizacione jedinice (mešihati, muftijstva, medžlisi, džemati) i institucije (vrtići, medrese, fakulteti, instituti, biblioteke, narodne kuhinje itd.) i sl.

8 - Zekat ne daju direktno ni profitna (komercijalna) pravna lica, već fizička lica koja su njihovi vlasnici. Tako u slučaju poljoprivrednih zadruga, dioničarskih poljoprivrednih društva i sl., zekat na poljoprivredne proizvode su dužna dati fizička lica, tj. svaki član zadruge ponaosob, odnosno svaki dioničar.

9 - Zekat na poljoprivredne proizvode su dužni dati svi muslimani poljoprivrednici koji ispune gorespomenute uvjete obaveznosti, bez obzira bili siromašni ili bogati.

10 - Pri obračunu zekata na poljoprivredne proizvode, zekat se daje na ukupnu količinu proizvoda. Dakle, pri obračunu se ne izuzimaju oni prozvodi koji će služiti za pokrivanje troškova proizvodnje (sjetve, žetve, navodnjavanja, đubrenja, zaštitnih tretiranja, nadnica radnicima i čuvarima i sl.), niti se izuzimaju proizvodi koji će se trošiti u domaćinstvu za potrebe zekatodavatelja, njegovih ukućana i domaćih životinja. Naime, ako poljoprivredni proizvodi iziskuju navodnjavanje vještačkim putem i/ili druge dodatne troškove, onda se na njih daje umanjena stopa zekata od 5%, kako je već ranije spomenuto. Stoga, nema potrebe za izuzimanjem određene količine proizvoda pri obračunu zekata.

11 - Zekat na poljoprivredne proizvode se daje prvenstveno u naturi, tj. u poljoprivrednim proizvodima, ali je dozvoljeno dati i novčanu protuvrijednost poljoprivrednih proizvoda.

12 - Kako je već kazano, zekat na poljoprivredne proizvode se daje odmah po žetvi/branju. Stoga, ukoliko poljoprivrednik u toku jedne sezone, tj. tokom jedne godine dana ima više žetvi/branja iste kulture (npr. malina, jagoda, krastavaca, šampinjona), nakon svake žetve/berbe će izdvojiti zekat.

13 - Zekat je dužna izdvojiti osoba koja bude vlasnik poljoprivrednih proizvoda u trenutku sazrijevanja. Dakle, ukoliko se poljoprivredni proizvodi prodaju prije sazrijevanja, zekat će izdvojiti kupac. No, ako se prodaju poslije sazrijevanja, zekat će dati prodavac.

14 - U slučaju napoličarstva, svaka stranka će dati zekat na poljoprivredne proizvode shodno svome udjelu u prinosu.

15 - Kada se poljoprivredni proizvodi koji se inače koriste u prehrani ljudi, upotrebljavaju u prehrani stoke (npr. kukuruz, ječam), zekat na poljoprivredne proizvode je obavezan.

16 - Ako zekatodavatelj preseli na ahiret, ne izdvojivši zekat na poljoprivredne proizvode, obaveza zekata ne spada vjerski (dijaneten), već će se zekat izdvojiti iz njegove ostavštine, bilo direktno od poljoprivrednih proizvoda, bilo u novčanoj protuvrijednosti. Međutim, izdavajanje zekata nakon smrti zekatodavatelja općenito neće biti šerijatsko-sudski (kadaen) obavezno, izuzev u dvije situacije:

- kada postoji oporuka (vasijet) zekatodavatelja u kojoj stoji da se izdvoji zekat u novčanoj protuvrijednosti iz njegove zaostavštine,

- kada ne postoji oporuka zekatodavatelja, ali se poljoprivredni proizvodi na koje treba dati zekat nalaze u njegovoj ostavštini.[49]

 

Zaključak

 

  U ovom radu smo govorili o nedovoljno obrađenoj temi zekata na poljoprivredne proizvode. Pri iznošenju činjenica, uglavnom smo se držali hanefijske pravne škole, kojoj pripadaju muslimani naših prostora. Tako smo objasnili da zekat jezički znači čistoću, čišćenje, rast, napredak, milostinju i sl. Govorili smo o definiciji zekata, ulozi zekata kao stuba islama i farza, te o vrstama imovine na koje se daje zekat. Onda smo pojasnili sedam kategorija primarnih poljoprivrednih proizvoda koji se koriste u prehrani ljudi ili industriji, a na koje se daje zekat, i diferencijalnu stopu zekata na poljoprivredne proizvode. Stopa iznosi 5%, ukoliko poljoprivrednik nije imao dodatnih proizvodnih troškova, odnosno 10%,  u slučaju postojanja dodatnih proizvodnih troškova. Zatim smo utvrdili da zekat postaje farz mukellefu, kada poljoprivredni proizvodi sazriju.  

  U nastavku članka smo iznijeli deset uslova koje treba ispuniti osoba da bi bila dužna izdvojiti zekat na poljoprivredne proizvode, te tri uslova koja nisu potrebna u slučaju dotičnog, za razliku od većine drugih vrsta zekata. Dalje smo se bavili pitanjem nisaba, pri čemu smo pomirili dva postojeća stava unutar hanefijskog mezheba, budući da smo zauzeli stav da je zekat na poljoprivredne proizvode farz, ako dostiže nisab od 1 tone, a da je mustehabb, ukoliko je ispod nisaba, tj. ispod 1000 kg. Potom slijede redovi u kojima smo pojasnili da postoji osam kategorija primatelja ušura, te da su one ujedno i opće kategorije primatelja zekata. Usto smo i pohvalili akciju prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode koju već dugi niz godina Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sprovodi na terenu.

  Poslije smo govorili o 10-ak kategorija proizvoda i plodova koji ne podliježu zekatu. Na samom kraju smo dali praktične odgovore na 16 specifičnih pitanja glede zekata na poljoprivredne proizvode.

  Nadamo se da će ovaj naš rad olakšati daljnja i detaljnija istraživanja na našim prostorima, kako pitanja iz specifične oblasti zekata na poljoprivredne proizvode, tako i pitanja iz opće oblasti zekata.

Autor: Jusuf Džafić 

[1] Za detaljnije o definicijama zekata vidi: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, Muessese Er-Risale, Bejrut, 1973, sv. 1, str. 37-42; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, Dar El-Fikr, Damask, 1985, sv. 2, str. 727-731.

[2] Vidi o zekatu kao islamskom šartu: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 43-92; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 733-735.

[3] Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, Dar Tavk en-nedžat, Bejrut, 2001, sv. 1, str. 11, br. 8; Muslim, Es-Sahih, Dar El-Džil, Bejrut, sv. 1, str. 34, br. 120-123; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Dar El-Garb el-islamijj, Bejrut, 1998, sv. 4, str. 301, br. 2609; En-Nesai, Es-Sunen, Mekteb El-Matbuat el-islamijje, Halep, 1986, sv. 8, str. 107, br. 5001; Ahmed, El-Musned, Muessese Er-Risale, Bejrut, 2001, sv. 8, str. 417, br. 4798, sv. 9, str. 484, br. 5672, sv. 10, str. 213, br. 6015, str. 389, br. 6301, sv. 31, str. 550, br. 19920, str. 555, br. 19226.

[4] Za detaljnije o propisima zekata u hanefijskom mezhebu vidi: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Planjax, Tešanj, Behram-begova medresa u Tuzli, 2017, str. 124-144; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, Dar Er-Risale el-alemijje, Damask, 2009, sv. 1, str. 329-391; Eš-Šurunbulali, Hanefijski fikh, uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Planjax, Tešanj, 2017, str. 297-314; Ibn Abidin, El-Hašije, Dar El-Fikr, Bejrut, 1992, sv. 2, str. 256-368. Za detaljnije o propisima zekata prema četiri mezheba, sa posebnim osvrtom na moderna zekatna pitanja, vidi: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1-2; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 727-914.

[5] Kako osobne osnovne životne potrebe, tako i porodične, u što spada: hrana, piće, odjeća, vlasništvo nad namještenim stanom, režije-troškovi održavanja stana (struja, voda i kanalizacija, smeće i druge komunalije, grijanje, plin, telefon, internet, kablovska, TV pretplata i sl.), vozilo, troškovi obrazovanja, troškovi poslovanja, porezi i drugi troškovi vezani za pobrojano.

[6] Primjera radi, zekatodavatelj posjeduje 20 000 KM, što je preko nisaba, ali duguje 15 000 KM. U tom slučaju, dugovi se odbijaju, tako da on realno posjeduje svega 5000 KM, što je ispod nisaba. Prema tome, on nije dužan dati zekat na tih 20 000 KM koje su opterećene dugom.

[7] Primjera radi, zekatodavatelj izdavaja zekat 1. ramazana, tj. njegova zekatna računska godina počinje 1. dana ramazana jedne godine, a završava posljednjeg dana mjeseca šabana sljedeće godine. Ukoliko posjeduje nisab na početku (npr. posjeduje 1. ramazana 10 000 KM) i na kraju zekatne godine (npr. posjeduje zadnjeg dana šabana 15 000 KM), dat će zekat na sav višak (tj. na svih 15 000 KM), bez obzira što u toku godine nije uvijek posjedovao višak u visini nisaba (npr. šest mjeseci, od muharrema do redžeba je imao svega 2000 KM).

[8] Primjera radi, ukoliko zekatodavatelj zbog velike opasnosti (prirodne ili vještačke katastrofe, rata, zločina, kriminala, zaraze i sl.) ne može slobodno raspolagati sa svojom zekatnom imovinom, u tom slučaju nije dužan dati zekat na poljoprivredne proizvode.

[9] Jer je uslov za obaveznost zekata da nisab (imovina) bude produktivan po prirodi, tj. teorijski, a nije uslov da u praksi bude produktivan. Npr. zekat se daje na novac, jednu od vrsta produktivne imovine, ako dostiže nisab, bez obzira rastao novac svake godine u stvarnosti, stajao ili se smanjivao.

[10] Za detaljnije o jezičkom značenju riječi zekat vidi: El-Halil el-Ferahidi, Kitab el-ajn, Dar El-Hilal, Kairo, sv. 5, str. 394; El-Ezheri, Tehzib el-luga, Dar Ihja' et-turas el-arebijj, Bejrut, 2001, sv. 10, str. 175-176; Ibn Faris, Mekajis el-luga, Dar El-Fikr, Bejrut, 1979, sv. 3, str. 17-18; El-Askeri, Mu'džem el-furuk el-lugavijje, Muessese En-Nešr el-islamijj et-tabia li Džemaa el-muderrisin bi Kum, Kom, 1992, str. 266-267; Ibn Sida, El-Muhkem ve el-muhit el-e'azam, Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 2000, sv. 7, str. 126-127; Nedžmuddin en-Nesefi, Tilbe et-talebe, El-Matbea el-amire, Istanbul, 1893, str. 16; Nešvan el-Himjeri, Šems el-ulum ve deva' kelam el-Areb min el-kulum, Dar El-Fikr, Bejrut, 1999, sv. 5, str. 2815; Ibn Menzur, Lisan el-Areb, Dar Sadir, Bejrut, 1993/94, sv. 14, str. 358-359; Eš-Šerif el-Džurdžani, Et-Ta'rifat, Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 1983, str. 114; El-Fejruzabadi, El-Kamus el-muhit, Muessese Er-Risale, Bejrut, 2005, str. 1292; Ebu el-Beka' el-Kefevi, El-Kullijjat, Muessese Er-Risale, Bejrut, str. 485; Ez-Zebidi, Tadž el-arus, Dar El-Hidaje, Rijad, sv. 38, str. 220-223; Teufik Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, El-Kalem, Sarajevo, 1997, str. 597.

[11] Za detaljnije o definicijama zekata vidi: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, Muessese Er-Risale, Bejrut, 1973, sv. 1, str. 37-42; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, Dar El-Fikr, Damask, 1985, sv. 2, str. 727-731.

[12] Vidi o zekatu kao islamskom šartu: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 43-92; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 733-735.

[13] Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, Dar Tavk en-nedžat, Bejrut, 2001, sv. 1, str. 11, br. 8; Muslim, Es-Sahih, Dar El-Džil, Bejrut, sv. 1, str. 34, br. 120-123; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Dar El-Garb el-islamijj, Bejrut, 1998, sv. 4, str. 301, br. 2609; En-Nesai, Es-Sunen, Mekteb El-Matbuat el-islamijje, Halep, 1986, sv. 8, str. 107, br. 5001; Ahmed, El-Musned, Muessese Er-Risale, Bejrut, 2001, sv. 8, str. 417, br. 4798, sv. 9, str. 484, br. 5672, sv. 10, str. 213, br. 6015, str. 389, br. 6301, sv. 31, str. 550, br. 19920, str. 555, br. 19226.

[14] Za detaljnije o propisima zekata u hanefijskom mezhebu vidi: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Planjax, Tešanj, Behram-begova medresa u Tuzli, 2017, str. 124-144; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, Dar Er-Risale el-alemijje, Damask, 2009, sv. 1, str. 329-391; Eš-Šurunbulali, Hanefijski fikh, uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Planjax, Tešanj, 2017, str. 297-314; Ibn Abidin, El-Hašije, Dar El-Fikr, Bejrut, 1992, sv. 2, str. 256-368. Za detaljnije o propisima zekata prema četiri mezheba, sa posebnim osvrtom na moderna zekatna pitanja, vidi: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1-2; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 727-914.

[15] Vidi detaljnije o propisima zekata na poljoprivredne proizvode u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 134-136; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-369; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325-338. Za detaljnije o propisima zekata na poljoprivredne proizvode prema četiri mezheba, sa posebnim osvrtom na moderna pitanja, vidi: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 340-431; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 800-835.

[16] Vidi detaljnije o kategorijama poljoprivrednih proizvoda u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 134-135; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-366; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325-327. Za detaljnije o kategorijama poljoprivrednih proizvoda prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 349-360; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 804-810.

[17] Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 134-135; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-366; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325-327; Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 353-355; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 804-805.

[18] Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 2, str. 126, br. 1483; Ibn Madže, Es-Sunen, Dar Ihja' el-kutub el-arebijje, Kairo, sv. 1, str. 580, br. 1816; Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 2, str. 24-25, br. 639-640; Malik, El-Muvetta', Dar Ihja' et-turas el-arebijj, Bejrut, 1985, sv. 1, str. 270, br. 33; Id., Muvetta' Malik - rivaje Ebu Mus'ab ez-Zuhri, Muessese Er-Risale, Bejrut, 1991; Ibn Huzejme, Es-Sahih, El-Mekteb el-islamijj, Bejrut, 1970, sv. 4, str. 37, br. 2308; Et-Tahavi, Šerh meani el-asar, Alem el-kutub, Rijad, 1994, sv. 2, str. 36, br. 3088-3090; Ibn Hibban, Es-Sahih, Muessese Er-Risale, Bejrut, 1993, sv. 8, str. 80, br. 3285, str. 81, br. 3287; El-Hakim, El-Mustedrek, Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 1990, sv. 1, str. 558, br. 1458; Abdurrezzak, El-Musannef, El-Mekteb el-islamijj, Bejrut, 1983, sv. 4, str. 133, br. 7232; Ibn Ebu Šejbe, El-Musannef, Mektebe Er-Rušd, Rijad, 1988/89, sv. 2, str. 376, br. 10081, 10083.

[19] Hadis bilježe, između ostalih: Muslim, Es-Sahih, sv. 3, str. 67, br. 2319; Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 1, str. 581, br. 1817; Ebu Davud, Es-Sunen, El-Mektebe el-asrijje, Bejrut, sv. 2, str. 108, br. 1596-1597; En-Nesai, Es-Sunen el-kubra, Muessese Er-Risale, Bejrut, 2001, sv. 3, str. 31-32, br. 2279-2280; Id., Es-Sunen, sv. 5, str. 41, br. 2488-2489; Ahmed, El-Musned, sv. 2, str. 399, br. 1240, sv. 23, str. 31-32, br. 14666-14667, str. 112, br. 14803; Ibn Vehb, El-Džami', Dar El-Vefa', Mensura, 2005, sv. 1, str. 112, br. 192; Ed-Darimi, Es-Sunen, Dar El-Mugni, Rijad, 2000, sv. 2, str. 1037, br. 1709; Ibn Huzejme, Es-Sahih, sv. 4, str. 37, br. 2307, str. 38, br. 2309; Et-Tahavi, Šerh meani el-asar, sv. 2, str. 36, br. 3087, str. 37, br. 3091; Abdurrezzak, El-Musannef, sv. 4, str. 25, br. 6855, str. 136, br. 7240; Ibn Ebu Šejbe, El-Musannef, sv. 2, str. 376, br. 10080, 10082.

[20] Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 355-360.

[21] Abdulhasib Senad Atijje - Abdulmuttalib Abdurrezzak Hamdan, Zekat ez-zuru' ve es-simar, www.alukah.net/sharia/0/68826/#_ftnref23, 28.10.2019., 12:44.

[22] Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 134-135; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-364; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325-328; Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 377-379; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 812-813.

[23] Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 386-390.

[24] Ovo mišljenje smo lično čuli od profesora dr. Muhammeda Ebu Sejjida 2014. godine. Naime, tokom jednog predavanja u Azharovoj džamiji, na kojem je profesor tumačio Hidaju imama Merginanija, upitali smo ga da li se dodatni troškovi proizvodnje uzimaju u obzir pri smanjenju stope sa 10% na 5%.

[25] Enes Ljevaković, Zekat na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/zekat-sadaka/11565-zekat-na-poljoprivredne-proizvode, 28.10.2019., 13:35.

[26] Ovdje smo izabrali mišljenje Ebu Jusufa. Inače, Ebu Hanife smatra da zekat postaje obavezan, kada se plodovi pojave i usjevi proklijaju, dok Muhammed eš-Šejbani zastupa mišljenje da je zekat obligatan kada se plodovi uberu i urodi usjeva očiste. Vidi o vremenu obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode u hanefijskom mezhebu: El-Kasani, Bedai es-sanai' fi tertib eš-šerai', Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 1986, str. 63-65; Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 365; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 331. Vidi o vremenu obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode prema četiri mezheba: Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 812-814.

[27] Treba napomenuti da veliki broj klasičnih hanefijskih učenjaka (npr. Baberti, Siradžuddin Ibn Nudžejm, Haskefi, Ibn Abidin) smatra da ušur predstavlja zekat samo u prenesenom značenju, a da se u stvarnosti radi o zemljišnom porezu koji sliči haraču. Stoga oni ne postavljaju kao uslov razum, punoljetstvo i slobodu. S druge strane, jedan manji broj klasičnih hanefijskih učenjaka zastupa stav da ušur podrazumijeva zekat u stvarnom značenju. Stoga oni uslovljavaju razum, punoljetstvo i slobodu za obaveznost zekata na poljoprivredne proizvode. Učenjaci naše Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini slijede potonji stav da ušur predstavlja zekat u pravom značenju. Između ostalog, zato kod nas i prevladava naziv zekat na poljoprivredne proizvode nad nazivom ušur. Vidi o ovome razilaženju: Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325; Siradžuddin Ibn Nudžejm, En-Nehr el-faik šerh Kenz ed-dekaik, Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 2002, sv. 1, str. 452.

[28] Dakle, nije uslov obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode da je zemlja u vlasništvu zekatodavatelja.

[29] Primjera radi, ukoliko zekatodavatelj zbog velike opasnosti (prirodne ili vještačke katastrofe, rata, zločina, kriminala, zaraze i sl.) ne može slobodno raspolagati sa svojim poljoprivrednim proizvodima, tj. ne može ih ubrati/požnjeti, u tom slučaju nije dužan dati zekat na poljoprivredne proizvode.

[30] Vidi detaljnije o uslovima obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 364; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 326; El-Kasani, Bedai es-sanai' fi tertib eš-šerai', sv. 2, str. 54-57. Vidi detaljnije o uslovima obaveznosti zekata na poljoprivredne proizvode prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 93-119 (passim); Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 738-750 (passim), str. 801-804.

[31] Dakle, ako poljoprivredni proizvodi budu ubrani prije sazrijevanja (npr. pšenica, ječam, kukuruz, kako bi se koristili u ishrani stoke), poljoprivrednik nije dužan dati zekat.

[32] Kako osobne osnovne životne potrebe, tako i porodične, u što spada: hrana, piće, odjeća, vlasništvo nad namještenim stanom, režije-troškovi održavanja stana (struja, voda i kanalizacija, smeće i druge komunalije, grijanje, plin, telefon, internet, kablovska, TV pretplata i sl.), vozilo, troškovi obrazovanja, troškovi poslovanja, porezi i drugi troškovi vezani za pobrojano.

[33] Vidi o gorespomenutim uslovima koji nisu potrebni u slučaju zekata na poljoprivredne proizvode u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 364; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 326; El-Kasani, Bedai es-sanai' fi tertib eš-šerai', sv. 2, str. 56. Vidi o tim uslovima koji nisu potrebni prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 93-119 (passim); Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 738-750 (passim), str. 801-804 (passim).

[34] Vidi o nisabu na poljoprivredne proizvode u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-365; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 326, 331. Vidi o nisabu na poljoprivredne proizvode prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 361-376; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 810-812.

[35] Enes Ljevaković, Nisab za poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/zekat-sadaka/15608-nisab-na-poljoprivredne-proizvode-1, 28.10.2019., 15:40.

[36] Enes Ljevaković, Zekat na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/zekat-sadaka/15628-zekat-na-poljoprivredne-proizvode1, 29.10.2019., 7:37.

[37] Zijad Ljakić, Zekat na maline (voće i povrće uopćeno) i zekat poljoprivrednih i voćarskih proizvođača, www.zijad-ljakic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1197:zekat-na-maline-voe-i-povre-uopeno-i-zekat-poljoprivrednih-i-voarskih-proizvoaa&catid=74:zekatsadaka&Itemid=94, 28.10.2019., 17:58.

[38] Ibid.

[39] Bez autora, Kako obračunati zekat na poljoprivredne proizvode,

zekat.ba/kako-obracunati-zekat-na-poljoprivredne-proizvode, 28.10.2019., 16:23.

[40] Enes Ljevaković, Nisab na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/zekat-sadaka/1444-nisab-na-poljoprivredne-proizvode, 28.10.2019., 15:48.

[41] Ibid.

[42] Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 362-364.

[43] Enes Ljevaković, Zekat na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/zekat-sadaka/11565-zekat-na-poljoprivredne-proizvode.

[44] Hadis bilježe, između ostalih: El-Buhari, Es-Sahih, sv. 2, str. 116, br. 1447, str. 119, br. 1459, str. 126, br. 1484; Muslim, Es-Sahih, sv. 3, str. 66, br. 2310-2313; Ibn Madže, Es-Sunen, sv. 1, str. 581, br. 1817; Ebu Davud, Es-Sunen, sv. 2, str. 94, br. 1558-1559; Et-Tirmizi, Es-Sunen, sv. 2, str. 15, br. 626; En-Nesai, Es-Sunen el-kubra, sv. 3, str. 12, br. 2237-2238, str. 25-26, br. 2264-2266, str. 30, br. 2278; Id., Es-Sunen, sv. 5, str. 17-18, br. 2445-2446, str. 37, br. 2476, str. 40, br. 2485-2487; Ahmed, El-Musned, sv. 15, str. 121, br. 9221, sv. 17, str. 356, br. 11253, sv. 18, str. 123, br. 11575, sv. 22, str. 68, br. 14162; Ed-Darimi, Es-Sunen, sv. 2, str. 1016-1017, br. 1673-1674; Malik, El-Muvetta', sv. 1, str. 244, br. 1-2; Id., Muvetta' Malik - rivaje Ebu Mus'ab ez-Zuhri, sv. 1, str. 249, br. 634-635; Id., El-Muvetta' bi rivaje Muhammed ibn Hasen eš-Šejbani, Dar El-Kalem, Damask, 1991, str. 114; Eš-Šafi', El-Musned, Dar El-Kutub el-ilmijje, Bejrut, 1980, str. 94.

[45] Radi toga je npr. hanefijski učenjak Haskefi u svome komentaru Ed-Durr el-muhtar podcrtao već u samom naslovu da su kategorije primatelja zekata i ušura (zekat na poljoprivredne proizvode) iste. Tako je stavio naslov: Poglavlje o primateljima zekata i ušura. Komentarišući ovaj naslov, hanefijski učenjak Ibn Abidin u Hašiji, glosi na Ed-Durr el-muhtar, veli: Njegove riječi, tj. „primateljima zekata i ušura“ upućuju na vid podudarnosti ovdje. Vidi o tome: Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 339.

[46] Vidi o kategorijama zekatoprimatelja u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 139-143; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 376-387; Eš-Šurunbulali, Hanefijski fikh, str. 306-310; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 339-357. Vidi o kategorijama zekatoprimatelja prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 2, str. 539-744; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 867-899.

[47] Vidi npr. o akcijama prikupljanja u periodu 2015-2019. godine: Bez autora, Rijaset organizuje prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/23143-rijaset-organizuje-prikupljanje-zekata-na-poljoprivredne-proizvode, 29.10.2019., 7:09; Bez autora, Akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode u periodu od 10. do 25. oktobra, islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/24437-akcija-prikupljanja-zekata-na-poljoprivredne-proizvode-u-periodu-od-10-do-25-oktobra, 29.10.2019., 7:10; Bez autora, Akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode u 2017. godini, islamskazajednica.ba/rijaset-s/rijaset-vijesti/25580-informacija-o-akciji-prikupljanja-zekata-na-poljoprivredne-proizvode-u-2017-godini, 29.10.2019., 7:11; Bez autora, Akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/27195-akcija-prikupljanja-zekata-na-poljoprivredne-proizvode, 29.10.2019., 7:12; Bez autora, Rijaset organizuje prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode, islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/23143-rijaset-organizuje-prikupljanje-zekata-na-poljoprivredne-proizvode, 29.10.2019., 7:13.

[48] Vidi detaljnije o kategorijama proizvoda i plodova na koje se ne daje zekat u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 134-135; Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-366; Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325-327, 331. Za detaljnije o kategorijama proizvoda i plodova na koje se ne daje zekat prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 349-360; Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 804-810.

[49] Vidi o nekim gorespomenutim slučajevima vezanim za zekat na poljoprivredne proizvode u hanefijskom mezhebu: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), str. 134-136 (passim); Id., El-Ihtijar li ta'lil El-Muhtar, sv. 1, str. 362-369 (passim); Ibn Abidin, El-Hašije, sv. 2, str. 325-338 (passim). Vidi o tim slučajevima prema četiri mezheba: Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekat, sv. 1, str. 340-431 (passim); Vehbet ez-Zuhajli, El-Fikh el-islamijj ve edilletuhu, sv. 2, str. 727-914 (passim).