Izvorni arapski temin za Bajram je ‘id što, također, znači blagdan. Muslimani imaju dva bajrama, i to Ramazanski i Hadžijski ili Kurbanski (Kurban-bajram).

DVA REKATA NAMAZA  - HUTBA - DOVA

Kod oba ova blagdana klanjaju se u džematu dva rekata bajram-namaza i održi se bajramska hutba. Klanjanje bajram-namaza je vadžib, obaveza po važnosti odmah poslije farza. S obzirom da su namazi za oba Bajrama isti u nastavku će se opisati način klanjanja ovog namaza.

Nijet je u srcu, ali se bajram-namaz može  zanijetiti i riječima: Nevejtu en usallije lillāhi te‘ālā salāte idil-fitri edāen mustakbilel-kibleti  iktedejtu bi hāzel-imāmi - Allāhu ekber! Za kurban-bajramski namaz nijet je: Nevejtu en usallije lillāhi te‘ālā salāte idil-adhā edāen mustakbilel-kibleti iktedejtu bi hāzel-imāmi  - Allāhu ekber!

Sve što se poslije nijjeta čini i uči istovjetno je kod oba bajram-namaza, ramazanskog i kurbanskog. Nakon početnog tekbira (Allahu ekber) te proučenog Subhaneke u sebi, imam i s njim prisutne džematlije, izgovaraju tekbir dižući ruke kao kod početnog tekbira. Na isti način izgovorit će još dva tekbira zaredom.

Iza toga se uči Euza i Bismilla - svako u sebi. Potom imam naglas uči Fatihu i jednu suru. Poželjno je da to bude sura El-E‘ala. Ide se na ruku' (pregibanje), obavljaju se dvije sedžde i vraća se na drugi rekat. Na drugom rekatu se uči: Bismilla - svi u sebi, a zatim imam uči naglas Fatihu i suru. Poželjno je da to bude sura El-Gašije. Poslije proučene Fatihe i sure imam izgovara tekbir dižući ruke kao i na prvom rekatu, nakon toga odmah i drugi te treći tekbir na isti način, u čemu ga slijedi džemat kao ranije na prvom rekatu..

Sa slijedećim, četvrtim, tekbirom se ide na ruku' (pregibanje), čine se sedžde i obavlja posljednje sjedenje te predaje selam.

Šema bajram-namaza:

1. rekat TEKBIR - SUBHANEKE - TEKBIR 3X - EUZA, BISMILA, FATIHA I SURA

- ruku' (pregibanje) i dvije sedžde

2. rekat BISMILA, FATIHA I SURA - TEKBIR 3X

- ruku', dvije sedžde, sjedenje na kraju namaza (posljednje sjedenje) i predaja selama.

Poslije selama, mujezin uči tekbire dok imam odlazi na minber gdje drži hutbu, a koja se drži OVAKO. Po svojoj formi, bajramske hutbe su istovjetne džumanskoj osim završnog ajeta, kao i to što se u toku same hutbe izgovaraju tri tekbira, koja su naznačena u samoj hutbi. Kada do njih dođe, imam dâ išaret (mimikom) mujezinu, a ovaj ih izgovara naglas, u čemu ga slijede svi prisutni. Nakon završene hutbe imam se vraća u mihrab gdje sjedne okrenut džematu. Sve dok ne sjedne mujezin naglas predvodi učenje tri tekbira.

Tada mujezin uči poznati zikr poslije namaza, s tim da će kod zikra poslije bajram-namaza ajetul-kursijju naglas proučiti. Nakon proučene dove slijedi čestitanje Bajrama.

U nekim predajama bilježi se da su ashabi čestitali Bajram jedni drugima čineći dovu da im Alllah primi (ibadete) riječima "Tekabbelallahu minna ve minkum" ili da im Allah oprosti učeći dovu: Gaferallahu lena ve lekum.

Međutim, način čestitanja Bajrama je odraz kulture jednog naroda pa se on razlikuje kod muslimanskih zajednica. U Bosni i Hercegovini je uslijed višestoljetnog osmanskog utjecaja ostalo da se Bajram čestita riječima Bajram šerif mubarek olsun (Neka ti je blagoslovljen čestit blagdan) ili Bajram mubarek, što se kod naroda često izgovara Bajram mubarekullah, Bajram mubarećula. Na ovu čestitku se odgovara Allah razi olsun ili Allah razullah.

Za dane Kurban-bajrama ili Hadžskog bajrama, postoji jedna specifičnost, a to je obaveza izgovora ili učenja tekbiri-tešrika, i to iza svakog farz-namaza, počevši od sabah-namaza devetog zul-hidžeta pa do iza ikindijskog namaza, četvrti dan Bajrama. Na kraju svakog farz-namaza i predaje selama u ovom periodu svaki klanjač je obavezan da prouči ovaj tekbir.