Zimije 

Zimije su bili štićenici nemuslimanske zajednice koji su uživali zaštitu muslimanske vlasti, bez obaveze ratovanja, a zauzvrat su plaćali odgovarajući porez. Karčić (2009; 75) definira pojam zimija ili ehlu-z-zimme kao termin koji označava nemuslimana, sljedbenika jedne od objavljenih religija (ehlu-l-kitab/ ahl al-kitab), koji stalno boravi u nekoj muslimanskoj zemlji. Takve osobe imaju status zaštićenih lica i posjeduju određena garantovana prava. Oni prihvataju muslimansku vladavinu, plaćaju porez džizja/djizya i, u principu, ne služe vojsku. Ako služe vojsku onda ne podliježu plaćanju poreza džizja." Prema Alibašiću (2015; 61) što se pojma zimmija tiče, on uopće nije kuranski, već povijesni, a prema mišljenju nekih islamskih mislilaca hadis ga spominje u deskriptivnom a ne preskriptivnom smislu, čime se hoće reći da je tu instituciju islam u nekoj formi naslijedio od ranijih država i civilizacija Bliskoga istoka. Ne postoji nikakva zapreka da se taj pojam i status ukinu i zamijene pojmom građanin, jer i Medinska povelja govori o jevrejima i muslimanima kao "jednoj zajednici/naciji". To je na tragu muslimanskog reformiste Fehmija Huvejdija koji u svom djelu Muwatinun, la dhimmiyyun zagovara tezu da su zimije historijska kategorija koju treba napustiti u korist koncepta punog građanstva kojeg omogućava princip muslimanske vlasti, zasnovane na medinskoj zajednici, te kur'anski princip da se bude dobar prema onima koji se ne bore protiv muslimana. Učenjak Jusuf El-Karadavi smatra da u današnjici ovaj status odgovara statusu državljanstva. Etimološki pojam potječe iz predislamskog doba kada su se ugovori o štićeništvu nazivali akdu-z-zimme i koncept štićeništva je bio poznat i prije islama.

Nemusliman, Kršćanin ili Židov, koji živi u Islamskoj državi svojom voljom ili kao rezultat okupacije neke teritorije. Islamska država ima obavezu zimiji" osigurati život, slobodu i imovinu, dok zimija plaća džizju kao naknadu i uživa određene privilegije u odnosu na muslimane, (ne plaća zekat, nema obavezu odlaska u vojsku itd.). Ako zimija obavlja vojnu dužnost, oslobođen je ovog poreza. U slučaju da ga država ne može zaštititi, dužna je vratiti mu porez koji mu je uzet u tu svrhu.

IZVORI

Karčić, F.(2009). Islamske teme i perspektive, Sarajevo: El-Kalem; 

Karčić, F.(2005). Historija šerijatskog prava, Sarajevo: Fakultet islamskih nauka; 

Alibašić, A. (2015). Mjesto za druge u islamu u: Alibašić, A. i Jusić, M., (ur.), Savremene muslimanske dileme. Sarajevo: Centar za napredne studije i Centar za dijalog – Vesatijja;

Morina, Q. (2010). Glosar i nocioneve fetare (str. 45). Priština: Fakultet islamskih studija Priština)