Mutevatir
Mutevātir je onaj hadis kojeg je prenio toliki broj prenosilaca da isključuje svaku mogućnost njihova dogovora u neistini. (Mahmut Karalić, Hadis i hadiske znanosti, stranica 336.)
Mutevātir je onaj hadis koji iz generacije u generaciju prenosi toliki broj prenosi1aca da je isključena ikakva sumnja u njegovu atentičnost. ("Predgovor". Tirmizijina zbirka hadisa (prijevod). 1. izdanje str. 17-20.)
El-mutevātir el-lafzī mutevatir-hadise čiji je i tekst i smisao mutevatir. (Mahmut Karalić, Hadis i hadiske znanosti, stranica 339.)
El-mutevātir el-manevī mutevatir hadisi čije je samo smisao mutevatir, makar se tekst nešto i razlikovao. ("Predgovor". Tirmizijina zbirka hadisa (prijevod). 1. izdanje str. 17-20.)
Arapska riječ mutevatir ima značenje uzastopan; neprekidan; sukcesiavan, a dolazi od arapkske riječi tevatur- neprekidno pristizati (vijest). U hadiskoj nauci se hadisi s obzorom na način na koji su prenešeni do nas, odnosno na osnovu svojih seneda, dijele na mutevatir i ahad. Terminom mutevatir se označava ona predaja koju iz svake generacije prenosi toliki broj ljudi na potpuno isti način da ne ostavlja mogućnosti ikakve sumnje u vjerodostojnost onog što se prenosi. U usuli fikhu izrazom mutevatir se označaa ona predaja/hadis koja daje potpuno uvjerenje.
Uslov je da se u svakoj generaciji pripovjedača dotične predaje/hadisa nađe toliki broj ljudi i da se ono što se na taj način pripovijeda bude osnivalo na viđenju očima ili slušanju ušima. Mutevatir se dijeli na dvije vrste: el-mutevatirul-lafzi, to je ona predaja kod koje su same riječi mutevatir, kao npr. hadis: Ko na mene hotimično slaže nek sebi pripremi mjesto u vatri." Druga vrsta je el-mutevatirl-me'anevi, to je ona predaja kod koje je sadržaj hadisa mutevatir makar same riječi i ne bile takve, kao npr. dizanje ruku za vrijeme dove.
To se spominje u blizu stotinu predaja, iako te predaje ne govore o jednom slučaju nego o različitim situacijama u različitim prilikama i različitim riječima. Kod mutevatir predaja ne postoji jedinstven stav islamskih učenjaka po pitanju koliki broj ljudi je potreban u svakoj generaciji, jer se to razlikuje prema prilikama i okolnostima svake predaje posebno. Ahad hadis je onaj koji ne zadovoljava kriterije mutevatir hadisa i dijeli se na: mešhur (raširen, poznat)- to je hadis koji u svim generacijama ima tri ili više prenosilaca ali ne dostiže stepen mutevatira; aziz (jak, dostojanstven) je onaj hadis kojeg u svim generacijama prenosi dva ili tri prenosioca; garib (usamljen, čudan) je hadis kojeg u svim generacijama, ili bar u jednoj prenosi samo jedan prenosilac. Sve vrste ahad hadisa mogu biti sahih, hasen ili daif.
IZVORI
Karalić, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El-Kelimeh;
Nakičević, O. (1996). Uvod u hadiske znanosti. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Hrvačić, Dž. (2009). Hadis. Sarajevo: El-Kalem;
Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu;
Smajić, A. (2006). Terminologija hadisa. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Gawrī (al-), ʻA.(2007). Mawsūʻa ʻulūm al-ḥadīt wa funūnihī. tri toma. Damask – Bejrut: Dāru Ibn Katīr;
Musić, K. (2020). Poslanikova, s.a.v.s., komunikacija. Sarajevo: FIN i El-Kalem;
Karalić, M. (1996). Tirmizijin Džami' Sunen. Zenica: Elči Ibrahim-pašina medresa.